"Zadnje se javila jedna koja se doselila u Lazinu iz Vukovara. To me zaista veseli", kaže načelnica
“Karlovac je poharalo nevrijeme, a u Draganiću je možda munja
sijevnula, par puta je možda zagrmjelo i palo je par kapi kiše. U
potpunosti nas je mimoišlo, i to za Dane Draganića, a susjedna
smo općina Karlovcu. Nevrijeme se uvijek može dogoditi, a nama
sad nije”, kaže načelnica Draganića Anica Domladovac iz Hrvatske
demokratske zajednice s kojom zumiramo stanje u toj općini nakon
manifestacije koja se tamo odvila za vikend.
Kako su prošli Dani Draganića?
– Izrazito sam zadovoljna time, sadržajima i od petka i od subote
– malonogometnim turnirom, kuhanjem, draganićkom košarom,
masteršefom Tomislavom Špičekom, koncertom Ivana Zaka u prepunom
šatoru… Ljudi su oduševljeni, a uvijek će biti i kritika. I
program i posjećenost su bili dobri.
Koliko je trajao Zakov koncert?
– Od 22.30 do 2. Slavili smo do duboko u noć.
Jeste li zadovoljni predstavljanjem tradicijskih jela na
Danima Draganića?
– Jesam. Ove godine smo predstavili draganićku košaru. Održano je
vrlo interesantno kulinarsko natjecanje s mnogo gledalaca. Svake
godine uvijek nešto novo pokažemo.
Koja su tradicionalna draganićka jela?
– Kulturno-umjetničko društvo “Sveti Juraj” Draganić je lani
predstavio draganićke male fanjke koje ćemo nastojati zaštititi
kao nematerijalno kulturno dobro, a ove godine su ponuđeni na
kušanje. Predstavljena je draganićka košara s bijelom župom –
vrhnje, brašno i dodaci – krumpirom na žgance, pohanom piletinom,
koja se prvo ispeče, a potom uvalja u tijesto poput palačinke te
zlevankom. Više je tradicijskih jela kao što su žganci, žganci sa
zeljem, žganci s pažuljevicom i tako dalje. Ta su se jela kod nas
oduvijek spravljala. Domaći špek i kobase su tradicija svih nas.
Što su krumpiri na žgance?
– To je pire krumpir s vrhnjem i malo soli.
Koliko je bilo posjetitelja na manifestaciji?
– Prve večeri negdje oko tristo ili četiristo, a u subotu blizu
tisuću.
Hoće li Dani Draganića koristiti u turističkoj
promociji?
– Apsolutno. Nastojimo svake godine manifestaciju poboljšati.
Ravnamo se po proračunskim mogućnostima i nastojimo dobiti ono
što je kvalitetno, a nije skupo.
Održana su natjecanja u graničaru za žene i malonogometni
turnir.
– Tako je. Dodijelili smo pehare najboljim timovima i igračima.
Natjecali smo se i na visećoj kuglani. Uistinu je bilo za svakoga
ponešto.
U kojoj fazi je izdavanje knjige recepata tradicionalnih
draganićkih jela?
– To je poduhvat našeg KUD-a. Znam da je u izradi i da nije pri
kraju, ali smo zasigurno negdje na sredini projekta.
Jesam li dobro shvatio da će izdavanje te knjige recepata
financirati Ministarstvo kulture i medija Republike
Hrvatske?
– Jeste. Naravno, i Općina će sufinancirati. Pomognemo našim
udrugama kada možemo.
Zadnjih godinu dana je Draganić bio u središtu javnosti
zbog uvođenja pilot projekta cjelodnevne nastave, što je bilo
naišlo na negodovanja jednog broja roditelja. Zasigurno ste
informirani jesu li se stišale strasti i jesu li mještani
prihvatili taj program u Osnovnoj školi Draganići.
– Školstvo nije u nadležnosti lokalne samouprave, nego
regionalne, no mogu kazati da je bilo nezadovoljstava, a strasti
su se smirile, koliko vidim. Namjera je da sve škole do 2027.
godine rade u jednoj smjeni s produženom nastavom. Vidjet ćemo
kako će se to razvijati. Roditelji koji su vozili djecu u
Karlovac na neke aktivnosti to više sada ne moraju činiti u nekim
slučajevima. Sve ima svoje prednosti i mana i ne mogu tvrditi da
su baš svi zadovoljni, ali se reakcije stišavaju.
Na koji način Općina pomaže školstvu, odnosno
učenicima?
– Teret nabavke radnih materijala za učenike je uvijek snosila
Općina. Snosimo dio putnih troškova i za djecu koja putuju sa
stanica i na stanice Mrzljaki i Lazina. Prometuju teški kamioni
kroz našu općinu i ne žalim općinski novac koji se daje za
poseban prijevoz učenika. Financiramo i nastavu u prirodi. Otkako
je uvedena cjelodnevna nastava imamo manje izdataka iz općinskog
proračuna za školstvo. Financiramo sudjelovanje na smotri
“Lutkarska zraka”, projekt “Na mladima govor o(p)staje”, učenike
srednjih škola i studente. S četiri stotine eura financiramo
svako novorođeno dijete, smještaj svakog djeteta u vrtiću
sufinanciramo s dvije stotine, a roditelji s 80, bez obzira o
kojem vrtiću je riječ.
Kakva je demografska slika općine?
– U vrtićima imamo 80 polaznika, a nisu to sva djeca. Treću
godinu zaredom upisujemo dva razreda prvašića. Ipak se
demografska slika mijenja pomalo nabolje. Doseljavaju se mlade
obitelji i u Draganićima je svega još par kuća na prodaju. Zadnje
mi se javila mlada vukovarska obitelj koja je doselila u Lazinu.
To me zaista veseli.
Koliko općina ima stanovnika?
– Po zadnjem popisu, 2.560. U deset godina smo izgubili stotinu
ljudi – toliko iznosi razlika između dva popisa stanovnika.
Održan je i vinski maraton u sklopu Dana Draganića. Ne
znam kako je to točno izgledalo, ali je prilika da pitam za
stanje vinogradarstva i poljoprivrede uopće na području
Draganića.
– Obiteljska poljoprivredna gospodarstva rade kako treba i
prijavljuju se za dobivanje financijskih sredstava iz različitih
fondova i vidim da su zainteresirani. Imamo i nekoliko
vinogradara, ali možda više vinara. Mislim da su svi zadovoljni.
Svi pitaju što je vinski maraton.
To je maraton na kojemu piješ dok trčiš, zar ne?
– Ne. Na postaji se dobije po decilitar vina. Najmanje je deset
takvih postaja, pa tko stigne do kraja… Svi su ostali na nogama
– bili su dobro pripremljeni.
Koliko se izdvaja za poljoprivredu iz općinskog
proračuna?
– Imamo samo program de minimus kojega sufinanciramo s nekih
50.000 eura. Nemamo posebnih programa za poljoprivrednike.
Objavimo natječaje koji se objave. Poljoprivrednici apliciraju na
natječaje Lokalne akcijske grupe Vallis Colapis i dobiju
financijska sredstva.
Koliko Vam pomaže LAG?
– Pomislila sam si kad sam došla u Općinuf: “Bože moj, kaj je to
LAG Vallis Colapis, kaj to je”. Oni zaista daju znatna
financijska sredstva. Nije malo kada pokriju 80 posto cijene
traktora ili nekog drugog stroja. Sve više se javlja na njihove
natječaje, pa ako se dobije i 40 posto bespovratnih sredstava za
neko ulaganje, pomoć je. Podržavam takve organizacije. Oni prate
poljoprivredu, školstvo, mlade… Svi se tu nađu i svima pomognu.
Koliko iznosi općinski proračun?
– Oko 2,3 milijuna eura ove godine.
Jeste li imali rebalans ove godine?
– Nismo još, ali ćemo imati. Ići ćemo na ravnanje proračuna.
Gradimo vatrogasni i društveni dom, što se u potpunosti financira
iz europskih fondova. Izgradnja je pri kraju. Aplicirali smo
2021. godine i dobili oko četiri i pol milijuna kuna za
rekonstrukciju i opremanje vatrogasnog i društvenog doma.
Vjerujem da ćemo izgradnju završiti u srpnju i da će biti na
ponos Draganića.
Gdje su do sada bili vatrogasci?
– Bili su u jednom dijelu tog vatrogasnog doma koji je bio vrlo
derutan – izgrađen je 1934. godine i popravak je zaista bio
potreban.
Imate li još projekata koji se financiraju iz fondova
EU?
– Za sada provodimo samo projekt rekonstrukcije vatrogasnog doma.
EU je sufinancirala prvu i drugu fazu reambulacije – prva faza je
stajala nekih sedam milijuna kuna, druga oko pet, a vrijednost
treće faze je 900.000 eura i to financira Državna geodetska
uprava. Novcem Europske unije smo ulagali u nerazvrstane ceste –
to je oko 600.000 eura za asfaltiranje.
Na ruralnim područjima je često spor internet. Imate
li takve probleme?
– S Ribnikom, Ozljem, Netretićem, Kamanjem i Lasinjom smo dobili
brzi internet koji bi trebao zaživjeti do 2026.
Što znači to da ste ga dobili, a da treba
zaživjeti?
– Radimo na tome da to imamo – prihvaćen nam je projekt
posredstvom Županije karlovačke, koja inače puno pomaže,
primjerice s izgradnjom centra zdravlja.
O čemu se radi?
– Imamo ambulantu dentalne i obiteljske medicine koja je stara
više od 50 godina. Riječ je o montažnoj zgradi koju nema smisla
rekonstruirati, pa ćemo izgraditi centar zdravlja, a taj projekt
vodi Županija. Uz postojeću će se izgraditi nova zgrada s
ambulantama za dentalnu i obiteljsku medicinu, ali će biti
prostora i za još jednu ambulantu i dijagnostičku, da što manje
smanjimo čekanje i našim ljudima uštedimo odlazak u veće centre.
Također, predviđeni su stanovi za medicinsko osoblje. Projekt je
gotov i prijavili smo ga na natječaj za poslijepotresni oporavak
na području Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije. Nadam se da
ćemo na jesen započeti s izgradnjom.
Je li Draganić stradao u potresu?
– Bilo je štete. Nekoliko je objekata zaista bilo jako oštećeno.
Neki su samostalno i u suradnji s posebnom agencijom čije je
sjedište u Sisku obnavljali. Četiri obitelji su zaista bile
oštećene i oni su dobili obeštećenje, ali nisu svi – oni s malim
oštećenjima i ne.
Koliko Draganiću znači što je na državnoj cesti D-1 i što
učiniti da bi sigurnost prometovanja bila uvećana?
– Možda ne bi bilo loše postaviti još poneku nadzornu kameru na
području Draganića – vozači prikoče kada ih uoče. Izrađeni su
glavni projekti za nogostupe u Lazini i Mrzljakima. Kroz Lazinu
prolazi takozvana nizinska pruga i vjerujem da će se zaobilaznice
napraviti do kraja godine. Kad se steknu uvjeti započet ćemo
izgradnju nogostupa u Lazini, a nakon toga i u Mrzljakima.
Ulažete li u javnu rasvjetu?
– Provedena je četvrta faza modernizacije javne rasvjete.
Zamijenjeno je 125 lampi, a novčana je vrijednost tog ulaganja
oko 60.000 eura. Od 125 novih lampi, deset je ukrasnih na groblju
i oko crkve. Pokrećemo postupak javne nabave za petu fazu
modernizacije javne rasvjete – zamijenili bismo rasvjetna tijela
uz sve nerazvrstane i županijske ceste, ali bismo započeli
mijenjati rasvjetna tijela i uz državnu cestu od kanala Kupa-Kupa
do skretanja za željezničku stanicu Mrzljaki. Vrijednost tog
projekta je 55.000 eura, a prijavili smo se i na natječaj ne
bismo li modernizirali javnu rasvjetu za industrijsku zonu i
nogometno igralište. Modernizacijom javne rasvjete se ostvaruje
značajna ušteda.
Koje tvrtke djeluju na području Draganića. Znamo da je
prije petnaestak godina bila velika afera s tvrtkom Ekologija
Maržić u središtu mjesta za koju se vjerovalo da zagađuje. Kakva
je sada situacija s time?
– Ta tvrtka više nije tu, a umjesto nje je jedna koja proizvodi
boje na ekološki prihvatljiv način, Eninco engineering. U fazi
smo ispitivanja i oprezni smo s obzirom na iskustvo s tvrtkom
Ekologija Maržić. Vjerujem da neće biti nikakvih problema.
Zatražili su da se prostornoplanski omogući da naprave centar
kompetentnosti. Namjera im je proizvoditi boje za europsko i
američko tržište, kako su mi predstavili. U industrijskoj zoni
imamo šest poslovnih subjekata. Jedan od tih subjekata se bavi
sakupljanjem otpada, a kada puhne vjetar raznese najlonske
vrećice. Nisam sigurna da ćemo širiti te industrijske zone. U
budućnosti bismo tu zonu preselili kod autoputa u Lazini. U
postojećoj zoni ima nekoliko slobodnih mjesta u privatnom
vlasništvu.
Došao sam bio iz Karlovca u Draganiće na tiskovnu
konferenciju uoči Dana Draganića sam sretan što neću ništa
slušati o aglomeraciji, a onda ste mi u neformalnom razgovoru
spomenuli – aglomeraciju.
– Ući ćemo u taj projekt jer nam je potreban. Grabe ne služe samo
za odvodnju oborinske vode – u njima nalazimo svašta. Potrebna
nam je kanalizacija. Napravili smo utoliko projektni zadatak i
radi se glavni projekt. Plan je da se cijeli Draganić spoji na
odvodni sustav kod Kupčine. Izrada glavnog projekta će trajati
oko dvije godine, a novčana vrijednost je 128.500 eura – Općina
sudjeluje s 20 posto u financiranju, a ostatak pokrivaju Hrvatske
vode.
POGLEDAJTE VIDEO: