Veseli što je trend iseljavanja zaustavljen - unazad nekoliko godina nijedna obitelj nije otišla, dodaje
– Jako smo zadovoljni načinom na koji je u srijedu obilježen Dan
Općine, što se veže za jako važan datum u povijesti – oslobođenje
mjesta za vojno-redarstvene akcije “Oluja”. Ti su dani za nas
posebno emotivni, svečano ih obilježavamo i imamo puno gostiju
koji se uvijek odazovu i uveličaju našu proslavu – ocjenjuje
kako je protekao Dan Općine Cetingrad načelnica Marina Kalić s
kojom zumiramo stanje i perspektive te jedinice lokalne
samouprave.
Rođena je 1991. godine uslijed rata, otac joj je branitelj, a
završili su kao i ostali mještani Cetingrada u progonstvu u
Velikoj Kladuši, Zagrebu i drugim mjestima.
– Vratili smo se odmah nakon “Oluje”. Živjeli smo u
Karlovcu, no svakog bismo vikenda dolazili u Cetingrad, kao i
drugi. Obnavljale su se kuće i čistila zemljišta i uvijek ću
pamtiti spavanje u tim poluobnovljenim kućama i šupama, kako bi
se reklo. No, bili smo vrlo radosni i željno se iščekivao vikend,
da se ide u Cetingrad – navodi.
Kako je bilo živjeti u Cetingradu prvih godina nakon
“Oluje”?
– To je bilo drugačije vrijeme no što je ovo danas i ne treba to
vezati samo uz rat. Jednostavno je život tada bio kudikamo
jednostavniji i ležerniji. Bilo je daleko više djece i susjeda –
mjesto je bilo puno. Nažalost, danas je u naseljima možda svaka
treća kuća puna, a kada smo se vratili u svakoj je bilo po troje
ili četvoro ljudi.
Danas Cetingrad ima oko dvije tisuće stanovnika, ako se
ne varam.
– Po novom popisu je oko 1.500 stanovnika, a po prethodnom oko
dvije tisuće. Bilježimo, dakle, pet stotina stanovnika manje, no
niti to nije realna slika – stotinu ili dvije stotine nas je još
i manje.
Dakle, između dva popisa je broj stanovnika smanjen za
četvrtinu.
– Da.
Nije li to strašan podatak?
– Jest. S obzirom na dob, riječ je uglavnom o prirodnom padu
broja stanovnika. Nismo bilježili veliki broj odseljavanja, a
veseli što je trend iseljavanja zaustavljen. Za obilaska Osnovne
škole Cetingrad u srijedu ravnateljica nas je izvijestila da niti
jedna obitelj unazad nekoliko godina nije iselila. Izrazito smo
radosni zbog toga.
Je li stanovništvo Cetingrada uglavnom staračko?
– Jest. Ima i mlađe populacije, najviše studenata koji se zadrže
u mjestima studiranja nakon što završe fakultete. Ima i bračnih
parova koji odsele iz osobnih razloga, no dobro je što se ne
iseljava izvan zemlje, pa se vraćaju barem jednom tjedno i
održavaju svoje kuće i nadamo se da će se jednom vratiti.
Što je Vas opredijelilo za život u Cetingradu?
– Jedna sam od onih koja se vratila u Cetingrad nakon završetka
fakultetskih studija. Tu sam pronašla priliku za stručno
osposobljavanje u Osnovnoj školi Cetingrad. Nakon toga sam radila
u Osnovnoj školi Slunj i Tehničkoj školi Karlovac, a onda su se
2017. godine održavali lokalni izbori za koju se pripremala jedna
nezavisna lista koja me pozvala da se angažiram i tako je počela
moja politička priča.
Kako je došlo do toga da pobijedite na izborima, a sada
ste i u drugom načelničkom mandatu? Što je bio razlog
nezadovoljstva u Cetingradu spram vlasti Hrvatske demokratske
zajednice?
– Nezadovoljstvo je često kada jedna osoba ili jedna stranka dugo
vlada, a to je bio slučaj i u Cetingradu u kojemu je HDZ bio na
vlasti od osnutka općine do 2017. Ponudili smo promjenu ne
znajući što nas sve čeka. Uhvatili smo se posla i nismo
odustajali. S obzirom na projekte koje treba osmisliti, prijaviti
i provesti jedan mandat je kratak, pa sam se kandidirala i za
drugi.
Hoćete li se kandidirati za treći?
– Bližnjima, a i samoj sebi sam najavila da neću, ali nikad se ne
zna. Vidjet ćemo.
Kako danas surađujete s HDZ-om? Predsjednik Općinskog
vijeća Cetingrada je Josip Radočaj iz te stranke.
– Nezavisna lista ima četiri vijećnika, HDZ isto toliko, jedan
vijećnik predstavlja bošnjačku nacionalnu manjinu i još je jedan
vijećnik Hrvatske seljačke stranke. Dobro funkcioniramo
predsjednik Općinskog vijeća i ja. Na početku je bilo trzavica,
ali unazad dvije godine moram pohvaliti suradnju – zajednički
pripremamo i razmatramo odluke te ih mijenjamo, ako treba i
uvažavamo kritike te nam pritom nije bitno tko ih upućuje, ako su
u interesu građana.
Hoće li Vas onda HDZ kandidirati na sljedećim izborima,
ako se odlučite za treći mandat?
– Nije bilo takvih razgovora i ne znam hoće li ih i biti. Moja je
odluka da se polako maknem iz politike. Osam godina odvajanja
vremena i truda je puno vremena i možda nitko ne bi trebao
obnašati vlast više od dva mandata.
Kako je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar
hrvatskih branitelja i zamjenik predsjednika HDZ-a Tomo Medved
prihvatio da u sredini iz koje dolazi njegova stranka ne obnaša
izvršnu vlast?
– To možda nije pitanje za mene. Nismo o tome razgovarali.
Najčešće se susrećemo u formalnim prigodama. Ono što nam treba i
što nam je bitno jest da pomaže Cetingradu i da je uvijek na
raspolaganju, a poveznica nam je Županija karlovačka i sve to
dobro funkcionira. Lijepo je znati da se stranačka politika može
maknuti sa strane radi općeg zadovoljstva mještana i razvoja. Što
se tiče projekata, uvijek su bili tu i uvijek su pružali pomoć.
Pohvaljujem suradnju sa Županijom karlovačkom. Županica Martina
Furdek Hajdin i njezina zamjenica Vesna Hajsan-Dolinar nikada
neće odbiti pomoć, bilo vikendom ili u poslijepodnevnim ili
kasnim noćnim satima. Dakle, uvijek su na raspolaganju, uvijek
rade i uvijek točno znaju koji se projekt gdje provodi i gdje je
zapelo.
Ministar Medved je na svečanoj sjednici Općinskog vijeća
Cetingrada poručio da očekuje inicijativu, da se projekti osmisle
jer je Vlada osigurala 25 milijardi eura za ravnomjeran
regionalni razvoj. Osmišljavate li projekte?
– Naravno. Inicijativa dolazi od Općine Cetingrad i uvijek je
tako bilo jer nitko drugi ne može projektirati i ponuditi ideju
osim nas koji tu živimo. Inicijativu za izgradnju školske
sportske dvorane je dala Općina, primjerice. Pratimo programe
Vlade i tako se i pripremamo. Bili smo spremni za projekt
izgradnje vatrogasnog doma u Cetingradu jer smo pripremili
dokumentaciju i drugačije se ne bismo niti mogli prijaviti na
natječaje, pa da imamo i pet ministara iz našeg kraja.
Pogodovanja nema. Ove godine smo se kandidirali za mjeru 73.13 i
čekamo konačne rezultate.
Što je mjera 73.13?
– Odnosi se na modernizaciju nerazvrstanih cesta u ruralnim
krajevima. Prijavili smo za to ulaganje od 635.000 eura u jednu
cestu.
Koju?
– Riječ je o nerazvrstanoj cesti koja prolazi Ulicom Matije
Polića ukupne dužine 820 metara.
Kolika je površina općine?
– Prostire se na 140 četvornih kilometara. Ima 36 naselja, a već
smo spomenuli da je oko 1.500 stanovnika. Treba uložiti puno
napora u održavanje infrastrukture.
Jednu ste cestu uspjeli obnoviti.
– Odlukom Vlade je odobrena modernizacija četiri ceste na
području Cetingrada – dvije županijske i dvije nerazvrstane.
Županijska uprava za ceste Karlovačke županije je zadužena za
provedbu, a mi smo potpisali ugovor s izvođačima za provedbu
projekata. Obnovili smo nerazvrstanu cestu Komesarac – Bogovolja,
a preostalo je obnoviti još tri, što bismo trebali ostvariti do
početka sljedeće godine.
Jesu li te ceste prometne? Osim što je tamo granica s
Bosnom i Hercegovinom, ima li onih koji se odluče namjenski
provozati tim krajem?
– Nema ih puno. Oni koji dođu su najčešće zaljubljenici u
povijest i prirodu. Imamo često one koji svrate na Stari grad
Cetin. Ceste najčešće koriste mještani, vikendaši te oni koji iz
Bosne i Hercegovine odlaze raditi u Europsku uniju.
Imate li turističku zajednicu?
– Nemamo. Od lani imamo potpisan sporazum s Turističkom
zajednicom Slunja, ali se nismo pripojili, nego ćemo raditi na
projektima. Ako to bude uspješno, a nadam se da hoće, promislit
ćemo o pripajanju.
Koja je novčana vrijednost energetske obnove zgrade OŠ
Cetingrad?
– Nešto malo više od šest stotina tisuća eura, a isto je s
ulaganjem u vanjsko igralište i prilazni put.
Ove godine se planira energetski obnoviti školsku zgradu
i izgraditi vanjsko igralište.
– Da.
Za kada se planira izgradnja dvorane?
– Bili smo jako oprezni s procjenom, ali smo se u srijedu složili
da bi do kraja 2026. Cetingrad trebao imati izgrađenu školsku
sportsku dvoranu. Energetska obnova bi trebala biti u potpunosti
završena do početka naredne školske godine, pa se učenici i
učitelji vraćaju u potpuno obnovljen prostor. Vanjsko sportsko
igralište će se izgraditi do 20. listopada.
Koliko je učenika?
– Ravnateljica nas je u srijedu izvijestila da ima 80 učenika. To
je, dakle, osam razreda. Nismo presretni s tim malim brojem, ali
jesmo zadovoljni time da se ne smanjuje – upisano je više
prvašića ove nego prošle godine i nadam se da će svake godine taj
broj rasti.
Rečeno je da ima i dalje slobodnih mjesta u
vrtiću.
– U OŠ Cetingrad je smješten vrtić koji prima mješovitu skupinu i
najviše 20 djece dobi od tri do sedam godina, a sada ih je 14.
Neki roditelji iz Cetingrada su se odlučili upisivati djecu u
vrtić u Slunju, a najčešće je to stoga što imaju više djece koja
su različite dobi, pa bi jedno pripalo jasličkoj, a drugoj
mješovitoj vrtićkoj skupini i skloni su tome da ne razdvajaju
djecu. Nismo radili pritisak na roditelje glede toga i dozvolili
smo im taj izbor radi mira u kući, a dosta se raspravljalo o
tome.
Gdje se u Cetingradu bavite sportom?
– Imamo nogometni klub koji, nažalost, nema sekcije za malu
djecu, pa ona treniraju u Slunju, a tamo se obavljaju i
ostale sportske aktivnosti.
Rekli ste 2021. da planirate raditi mrtvačnicu jer nemate
nijednu. Je li to ostvareno?
– Moj prethodnik je dao napraviti projektnu dokumentaciju za
izgradnju mrtvačnice i novih grobnih mjesta, ali se radilo o
ulaganju većem od milijun kuna koje nije bilo prihvatljivo
za financiranje iz nacionalnih i europskih izvora, pa do danas
nismo to ostvarili. Možda nije svima najjasnije zašto Cetingrad
nema mrtvačnicu, ali postoji prostor u župnom uredu kojega je
župnik dao za korištenje za mrtvačnicu dok jednog dana ne
iznađemo novac za izgradnju mrtvačnice na groblju u Cetingradu.
No, niti to ne bi u potpunosti riješilo problem jer bi trebalo
izgraditi i mrtvačnicu na groblju u Sadikovcu. Za sada je ovako
kako jest, ali ne odustajemo i tražit ćemo izvore financiranja.
Ako to ne uspijemo, u fazama ćemo vlastitim financijskim
sredstvima započeti izgradnju.
Svojedobno ste i izgradnju vodovodne mreže istaknuli kao
prioritet. Imaju li mještani vodovod i kanalizaciju?
– Što se tiče vodoopskrbe, najveći problem je bio u južnom dijelu
općine. Pretprošle godine se započelo s izgradnjom vodovoda koji
se nadzovezuje na slunjski. Završili smo s prvom fazom. Sada se
ishoduje građevinska dozvola za nastavak izgradnje. Spojeni su
vodovodi u jedno uslužno područje i pripali smo uslužnom području
karlovačke tvrtke Vodovod i kanalizacija, a trebali bismo biti
dio slunjskog. Nadam se da ćemo uskoro ishoditi građevinsku
dozvolu kako bismo svoje spremne projekte predali novom društvu i
da neće dugo stajati, nego da će se nastaviti s izgradnjom
vodovoda, da naši mještani konačno dobiju pitku vodu. Ostatak
općine je dobro pokriven vodovodom, osim dodatnog manjeg broja
naselja u blizini Cetingrada. Kanalizaciju uopće nemamo na
području općine i o njoj nismo uopće razmišljali s obzirom na to
da je vodoopskrba prioritet.
Je li sanirano divlje odlagalište otpada
Glavica?
– To je dugogodišnji problem. Zatvoreno je 2019. odlukom
Općinskog vijeća i otpad s područja Cetingrada se odlaže na
Ilovcu. Projektna dokumentacija za sanaciju je izrađena, a Općina
ima potpisan ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost o sufinanciranju sanacije. Lani je otvoren javni
poziv za sufinanciranje i Fond je sugerirao da se kandidiramo jer
se dodjeljuju europska financijska sredstva. No, taj je poziv bio
ograničen i prihvatljivi su bili samo projekti koji predviđaju
baklju za štetne plinove. Naš projekt to nije imao, pa smo
naručili izmjenu projektne dokumentacije i čekamo
građevinsku dozvolu s kojom ćemo se kandidirati na istom pozivu.
Nadam se da bi se sljedeće godine ti radovi mogli izvesti.
Je li proveden projekt uređenja Hrvatskog doma?
– Izradili smo projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju cijelog
Hrvatskog doma, što smo pretprošle godine kandidirali za
ostvarenje financiranja iz fondova Europske unije, ali nismo
prošli na tom natječaju. Dok iščekujemo druge natječaje,
prijavili smo se za nacionalna financijska sredstva, pa smo tako
novcem Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne
imovine Republike Hrvatske zamijenili stolariju i ove godine su
nam odobrena financijska sredstva za uređenje sanitarnih čvorova.
Do kraja godine ćemo stoga urediti i taj dio društvenog doma i
nastojat ćemo ga uređivati malo po malo tim novcem, ako se u
međuvremenu ne raspiše neki drugi poziv jer nam je takav
prostor potreban. Svečanu sjednicu Općinskog vijeća Cetingrada
smo održali u garaži vatrogasnog doma jer nemamo drugi prikladan
prostor.
U središtu Cetingrada je velika devastirana zgrada. Što
je to?
– Nekada je bila u općinskom vlasništvu, a prije rata su tamo
bili ambulanta i stanovi. Općina je tu zgradu prije mog dolaska
na mandat darovala Republici Hrvatskoj. Nakon toga smo se s
državom dogovarali o sanaciji te zgrade. Prije nekoliko godina
smo se sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno
zbrinjavanje dogovorili da će se objekt obnoviti tako da ima šest
stanova. Prije nekoliko tjedana nas je Ministarstvo prostornog
uređenja, graditeljstva i državne imovine informiralo da je
završena izrada dokumentacije i da je ishodovana građevinska
dozvola. Krajem ove ili početkom iduće godine možemo očekivati
postupak javne nabave za odabir izvođača radova na rekonstrukciji
zgrade.
Što se planira sa Starim gradom Cetinom?
– Sanira se više od deset godina novcem Ministarstva kulture i
medija Republike Hrvatske. Nekada su ta financijska sredstva bila
jako mala. Sada radimo na obnovi zidina financijskim sredstvima
Ministarstva kulture i medija. Prije nekoliko godina
sam odlučila da izradimo prezentacijski plan Starog grada
Cetina i taj smo dokument naručili te predstavili Županiji
karlovačkoj te ih zamolili za pomoć, suradnju i mišljenje jesmo
li krenuli dobrim smjerom, a bila je prisutna i pročelnica
Konzervatorskog odjela u Karlovcu. Svi su se složili da je
prezentacijski plan u redu i najavili su pomoć u daljnjem
projektiranju prezentacijskog centra koji bi imao prezentacijski
dio, ugostiteljski objekt i suvenirnicu. Za taj projekt je
ishođena građevinska dozvola i kandidiran je na natječaj
Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske prošle godine,
no, nažalost, nije odobren, kao niti jedan projekt koji se tiče
starih gradova u Karlovačkoj županiji. Postali smo dio većeg
urbanog područja Karlovca u sklopu mehanizma integriranih
teritorijalnih ulaganja i Stari grad Cetin je utoliko prioritet
za financiranje. U sklopu ITU imamo predviđeno milijun i pol eura
i s tim novcem planiramo izgraditi i opremiti taj prezentacijski
centar. Poziv se očekuje u rujnu.