KAportal kreće s novom serijom političkih intervjua napravljenih preko platforme "Zoom". Prvi gost našeg "Zoom politikona" i novinara Marina Bakića je tko drugi, nego najodgovornija osoba za sve što se u ovom gradu događa - gradonačelnik Damir Mandić
“Prije tri dana su se dva komunalna redara sakrila i čekala me
kod knjižnice kada sam se vraćala s tržnice doma u Šestićevu, a
jučer mi je stigao račun – 57 eura kazne, plus 13 eura troška, i
to bez ikakve opomene. Mirovina mi je 1.700 kuna. Jesu li spali
na to da umirovljenicima uzimaju iz usta? Vlasnica sam psa Arka
koji ima 14 godina i 7 kilograma”, požalila nam se u utorak par
sati prije razgovora s gradonačelnikom Karlovca i predsjednikom
Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Damirom Mandićem
Miroslava Pogačić, a koja nas je zamolila da se raspitamo za
njezin slučaj – mora li platiti kaznu za šetanje psa bez povodca
ili postoje i druge mogućnosti, pa smo to i pitali našeg
sugovornika.
“Ne znam za slučaj. Moram provjeriti o čemu se radi”, odgovorio
je gradonačelnik.
Na zboru građana u Novom centru prošle godine ste rekli
da ćete razmotriti promjenu Odluke o komunalnom redu ne bi li se
uskladila s dugogodišnjom praksom iliti životom, pa da se ne
kažnjava šetanje pasa bez povodnika na livadi kod Gradske
knjižnice “Ivan Goran Kovačić”. Jeste li razmatrali te promjene
Odluke o komunalnom redu?
– Uvijek tražim da komunalni redari pokušaju djelovati
preventivno i s razumijevanjem prema građanima. Postoji kultura
življenja koju moramo usvojiti. Možemo se postaviti represivno,
pa obilaziti više lokacija u gradu gdje vidimo da se pušta kućne
ljubimce bez povodca, ali to nije cilj. S druge strane, komunalni
redari zbrinjavaju napuštene životinje. Uistinu nastojimo bit
korisni i voditi brigu o njima. Ako propis kaže da pas mora bit
na uzici, onda tako mora biti. Koliko vlasnici pasa o tome
razmišljaju? Nismo po tom pitanju dramatično oštri i
nefleksibilni. Postoji odgovornost vlasnika kućnih ljubimaca i
neki red se uistinu mora poštivati. Što se tiče Odluke o
komunalnom redu, u standardu smo svih gradova i općina – nismo
posebno represivni. Dodao bih da radimo na tome da komunalni
redari odlučuju, kada govorimo o prometu, što manje na temelju
subjektivnih procjena. Što se mene tiče, prvi prekršaj se ne
treba kažnjavati.
Postojala
je ideja da se na Borlinu napravi centar za životinje, no
mještani su protiv toga, a kazali ste da ćete njihovo mišljenje
poštovati. Gdje bi onda bio taj centar?
– Gradska uprava mora biti samokritična. Cijela ta tema Borlina i
centra za životinje možda nije bila predstavljena u potpunosti,
pa je sav razgovor otišao na temu skloništa za životinje. Nije
nam bila namjera od Borlina napraviti novu Utinju. Ideja je bila
mnogo šira od toga, na temelju onoga što postoji u razvijenijim
gradovima. Uvažavanje mišljenja građana je također standard kojeg
moramo poštovati, premda to komplicira priču, ne samo o brizi
spram napuštenih životinja, nego života u Karlovcu. Nastojimo
brigu o napuštenim životinjama i životinjama uopće dignuti na
višu razinu. Sad tražimo novo rješenje. Početkom veljače ćemo
sjesti na razgovor s predstavnicima udruga za zaštitu životinja
ne bismo li sve to prokomentirali. Trenutačno nemamo lokaciju za
takav centar. Naša briga za sklonište za životinje u Utinji će se
nastaviti. Zadnjih nekoliko godina smo uložili više novca tamo no
ranije, pa se i podigao standard, mada nam je svima jasno da je
sklonište daleko od grada. Kad smo predložili centar na Borlinu,
cilj nam je bio da životinje približimo građanima radi lakšeg
udomljavanja. Iskustvo s Borlinom nam je značajno.
Što podrazumijeva taj centar?
– Ideja je bila da troškove zbrinjavanja životinja pokrijemo
nekim uslugama, pa je tamo bio predviđen i prostor za
veterinarsku ambulantu, pa za hotel i tako dalje. Bila je ideja
da se u suradnji s udrugama za zaštitu životinja tamo omogući
građanima i dresiranje životinja.
Blizu Borlina je Dubovac. Prihvatili ste bili funkciju
koordinatora radova na rekonstrukciji državne ceste D6. Jeste li
vidjeli hidrant u Marmontovoj aleji koji stoji nasred pješačkog
prijelaza?
– Jesam, i više od tog hidranta. Vidim da Vam je drago stalno me
podsjećati na moju ulogu koordinatora. Tko god da je tada bio na
mjestu gradonačelnika bi vjerojatno postupio poput mene. U tom
trenutku smo imali dramatičnu situaciju na gradilištu. Moja je
obveza kao gradonačelnika bila biti izravno u tom blatu. Sve je
rečeno o rekonstrukciji državne ceste D6. Nakon zadnjih
intervencija na toj prometnici u srpnju prošle godine Grad
Karlovac je Hrvatskim cestama poslao popis nedostataka koje smo
uočili. Oni moraju podnijeti Gradu zahtjev za tehničkim
pregledom, mi ćemo insistirati da se poštuje sve potrebno za
ishođenje uporabne dozvole, a to podrazumijeva da se popravi što
treba. I laiku kao što sam i sam je vidljivo da radovi nisu
izvedeni za ocjenu odličan ili vrlo dobar. Pretpostavljam da će
Hrvatske ceste, ali prije svega izvođač, neke stvari trebati
popraviti, da ne kažem i objasniti.
Navršilo se 29. prosinca 2022. 50 godina od otvorenja
autoceste Zagreb – Karlovac, što otvara pitanja paradigmi grada,
odnosno što to Karlovac uopće jest jer znamo da se to uvijek ili
nerijetko vezalo uz promet – jedan je Karlovac postojao za žitne
trgovine Kupom i magistralama prema moru, izgradnjom pruge Sisak
– Zagreb – Zidani Most Karlovac je zapao u dugoročnu i
strukturalnu krizu, a nova paradigma je bila ona industrijskog
grada. Je li izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Zagreb
– Rijeka početak nove paradigme Karlovca?
– Često ponavljamo frazu da je Karlovac na sjecištu puteva, i
često se podrazumijeva da je to nešto pozitivno – cesta dovodi,
ali i odvodi. Karlovac je s obzirom na blizinu Zagreba osuđen – a
pritom ne mislim negativno – na to da bude satelit većeg grada.
Ako pogledamo razvoj gradova u Europi, pruga je prilika za
Karlovac. Svijet je mobilniji no što je bio. Karlovac može
kapitalizirati to da tu prolazi autocesta i da će se izgraditi
drugi kolosijek brze pruge koji jest razvojna mogućnost. Za 35
minuta bi se putovalo od Karlovca do Glavnog kolodvora u Zagrebu.
To će učiniti slučajeve života u Karlovcu, a rada u Zagrebu
češćima i učiniti Karlovac privlačnijim za doseljavanje.
Autocesta nam do sada nije bila prednost. Sada je riječ o
izgradnji njezinog trećeg traka. Na sastanku s Hrvatskim
autocestama Grad Jastrebarsko je tražio da se naplata cestarine
pomakne iza Jaske, a mi da se pomakne iza Karlovca, prema
Bosiljevu.
Mogli bi uvesti i vinjete…
– Vidjet ćemo kako će se pitanje troška putovanja autocestama
razvijati. U svakom slučaju, željeznica predstavlja razvojnu
mogućnost grada.
Kad
očekujemo drugi kolosijek?
– Ugovor o dodjeli financijskih sredstava za izgradnju je
potpisan krajem 2019. godine, zatim su uslijedile peripetije s
javnim nabavama, a potom potpisivanje ugovora s izvođačima. Vidim
da Strabag priprema gradilišta. Vjerujem da se drugi kolosijek
može za tri godine izgraditi.
Bi li onda bila nova paradigma Karlovca to da bude
satelit Zagreba?
– Karlovac može ponuditi uvjete za posao i ugodnije življenje od
onoga u metropolama, pa mislim da jest.
Kako uživate u Karlovcu? Šećete li gradom?
– Šećem, naravno.
Vozite li bicikl?
– Ponekad – više ljeti, zimi ne baš.
Volite li zaplivati u nekoj rijeci, odnosno u kojoj
najviše?
– Korana mi je previše mirna. S klincima sam znao bit na Dobri.
Doživljavam Karlovac sa svim njegovim blagodatima. Možemo
govoriti o društvenoj svakodnevici i komunalnoj. Mislim da imamo
pristojne uvjete za život. Kada govorimo o Karlovcu mislimo prije
svega na četvrti, a grad ima površinu od 402 četvorna kilometra.
Urbani dio ima ruralni prsten, a Karlovcu će njegova okolica biti
prednost. Napokon ćemo, nakon niza godina, imati kino u Karlovcu
i razmišljam da ga pustimo u rad bez svečanog otvorenja s obzirom na to
koliko ga već čekamo, ali je isto tako činjenica da filmove
gledamo doma na televizoru preko različitih usluga na zahtjev.
Želim reći da se stilovi življenja mijenjaju. Ako ćemo govoriti o
prirodi, šetnji, kupanju i sličnom, to imamo. S druge strane su
usluge koje dajemo građanima. Trenutačno nema svako dijete mjesto
u vrtiću, a to je vezano i za radna mjesta. Ne treba bježati niti
od nedostataka.
Bi li bilo jeftinije da radimo montažne vrtiće?
– To je pitanje kratkoročnog i dugoročnog ulaganja. Volio bih da
je moje dijete u slučaju potresa u čvrstoj gradnji.
Grad Karlovac je vlasnik zgrade kina “Edison” postao
krajem 2016. Zašto se odmah nije krenulo u obnovu te zgrade i
privođenje kina svrsi, nego se čekalo natječaje za dobivanje
novca iz europskih fondova?
– To pitanje možemo postaviti za barem još deset lokacija u
Karlovcu.
“Edison” nije toliko velika investicija. Jasno je zašto
se čekaju europski natječaji za obnovu vrelovodne mreže, ali
Karlovčani su možda već tri godine mogli ići na projekcije
filmova u obnovljeni “Edison”. Prijatelj je nedavno odveo obitelj
u Zagreb na kinoprojekciju i sveukupno na to potrošio
petstotinjak kuna, dakle na ulaznice u kino, putne troškove,
hranu…
– Imali smo izbor na što utrošiti vlastita sredstva. Kada smo
mogli, kao što tvrdite, uložiti iz gradskog proračuna u obnovu
“Edisona” vlastitim financijskim sredstvima smo radili vrtiće. Vrtić u
Grabriku smo u potpunosti obnovili. Da se obnove svi vrtićki
objekti odlučeno je još 2012. ili 2013. i ta odluka se provodila
svih ovih godina. Prvi vrtić kojeg smo izgradili novcem Europske
unije bio je onaj u Mahičnu. Proračunski prihodi od komunalne
naknade, poreza i prireza nisu dovoljni za ovih 402 četvorna
kilometra površine grada. Uvijek netko u našoj javnosti spominje
Varaždin. Taj grad ima površinu 50 četvornih kilometara, a
njihovi opći prihodi iznose 180 milijuna kuna. Imamo tu mnogo
veću gradsku površinu, a opće prihode od 140 milijuna kuna. Bilo
je razumno kod “Edisona” i drugih projekata privući sredstva iz
fondova Europske unije. Ona nas guraju u jednom smjeru. “Edison”
i drugi projekti moraju biti održivi.
Je li se Grad oslanjanjem na vanjske izvore financiranja
strateški opredijelio za novac žrtvujući vrijeme? Je li to
strateški izbor između vremena i novca?
– Jest. Upravo je to izbor. Novac i vrijeme imaju svoje cijene.
Valja strateški odrediti prioritetna ulaganja. U aktualnom
proračunu smo predvidjeli kreditna sredstva za vrtiće na Luščiću
i u Rečici. Ulaganje u vrtićka mjesta je ulaganje i u
gospodarstvo. Ima gradova u Hrvatskoj koji nisu prihvatili
europski novac za vrtiće jer je nedostatan ili zato što ti
gradovi nemaju kreditnu sposobnost. Bilo je pametno pričekati
dvije godine, izgubiti na vremenu, da bismo osigurali roditeljima
mjesto u vrtiću za njihovo dijete kako bi mogli raditi osam sati.
Usporedio sam rezultate popisa stanovništva iz 2021. s
onima iz 2011., što ih je proveo Državni zavod za statistiku, za
Karlovac i još 26 hrvatskih kontinentalnih gradova. U tom
razdoblju Sveta Nedelja ima porast broja stanovnika od 1,37, a
Čakovec od 0,59 posto. Ostali gradovi iz analize imaju pad broja
stanovnika, pa ih tu navodimo redoslijedom od najmanje stope pada
do najveće: Samobor (-0,40%), Zabok (-3,51%), Velika Gorica
(-3,65%), Zaprešić (-4,11%), Varaždin (-6,27%), Koprivnica
(-7,09%), Krapina (-7,42%), Jastrebarsko (-7,62%), Sveti Ivan
Zelina (-7,89%), Duga Resa (-8,70%), Virovitica (-9,04%),
Bjelovar (-9,54%), Križevci (-9,80%), Gospić (-10,05%), Karlovac
(-10,97%), Ogulin (-11,95%), Vinkovci (-12,04%), Ozalj (-14,39%),
Đakovo (-14,62%), Vukovar (-14,98%), Slavonski Brod (-15,39%),
Sisak (-15,89%), Slunj (-17,41%), Petrinja (-18,26%), Glina
(-22,36%). Dakle, 27 gradova u analizi, a 16 ih ima povoljniji
rezultat od Karlovca. “Od 2006. godine bio je ravnatelj Gimnazije
Karlovac. Osam godina je bio vijećnik u Gradskom vijeću Grada
Karlovca, a od 2014. godine predsjednik Gradskog vijeća Grada
Karlovca gdje je aktivno sudjelovao u kreiranju gradskih politika
i programa u nadležnosti gradske uprave i Gradskog vijeća”, stoji
u Vašoj biografiji na mrežnoj stranici Grada Karlovca. Od 2017.
ste gradonačelnik. Jesu li ovi rezultati Vaš neuspjeh?
– Da je Karlovac otok, bio bi to moj osobni i politički neuspjeh.
Kao političar sam odgovoran. Hrvatska, pa onda i Karlovačka
županija i Karlovac pate od nesrazmjera regionalnog razvoja. Bilo
je jedno natjecanje u uspješnosti gradova i svi nagrađeni gradovi
su uz more, s izuzetkom Varaždina i Virovitice. Egzodus
stanovništva koji je bio u Hrvatskoj ima svoje ekonomske razloge.
Naša društvena atmosfera nije na odgovarajućem nivou.
Možete
li to pojasniti?
– Nije bitno tko je na vlasti – unazad dva mandata je HDZ. Puno energije trošimo na obrani vlastitih stavova, a
ne na argumentiranoj raspravi.
U Karlovcu je HDZ na vlasti od 1990. do danas, s iznimkom
razdoblja od 2001. do 2005. godine.
– To je točno, ali govorim o državi. Uvjeren sam da bi u Karlovcu
bio veći pad broja stanovnika da nismo imali već opisanu politiku
s vrtićima. To što je Zagreb blizu nam također ne ide na ruku u
ovom pogledu. Karlovac treba gledati u širom kontekstu.
Kako nama blizina Zagreba ne ide na ruku, a ide Svetoj
Nedelji, Samoboru, Zaboku, Velikoj Gorici, Zaprešiću i drugim
gradovima?
– Imaju li ti gradovi linije ZET-a? U odnosu na njih su mjesta
južno od Jaske uskraćena.
Fali li nam samo ZET-ova linija?
– Ne mislim to, nego govorim o centralizaciji – država je
centralizirana u Zagrebu, a ovi gradovi imaju bolje veze s tim
centrom. U mom prvom i drugom mandatu radimo na osnovnim
preduvjetima za život u Karlovcu. Stilovi življenja imaju svoje
zakonitosti koje ne ovise o državi. Ekonomski element kvalitete
življenja će utjecati na demografiju.
DZS je 22. studenog 2022. objavio između ostaloga i
podatke o broju zaposlenih u pravnim osobama po općinama i
gradovima. Gledajući iste gradove kao u prethodnoj analizi,
najveći porast zaposlenosti od 2011. do 2021. godine ima Glina, i
to od čak 71,66 posto. Pretpostavljam da je to zato što je tamo
bila ekonomska pustoš, a onda je nešto uloženo, pa je tako velik
skok.
– Mislim da je u tom vremenu kod njih proradila drvna industrija.
Velika Gorica ima porast broja zaposlenih u pravnim
osobama u tom razdoblju od 53,31 posto, Sveta Nedelja 52,97
posto, a onda slijede Zaprešić (43,90%), Jastrebarsko (43,65%),
Samobor (31,16%), Sveti Ivan Zelina (28,06%), Gospić (26,68%),
Krapina (17,90%), Križevci (16,10%), Varaždin (15,51%), Vinkovci
(15,25%), Petrinja (14,86%), Slavonski Brod (14,05%), Čakovec
(13,56%), Bjelovar (12,93%), Zabok (10,62%), Vukovar (9,61%),
Đakovo (5,50%), Virovitica (4,55%), Duga Resa (4,35%), Karlovac
(1,78%) i Koprivnica (0,98%), dok Sisak ima pad broja zaposlenih
u pravnim osobama od 1,34, Slunj od 3,46, Ogulin od 5,31, a Ozalj
od 11,42 posto. Dakle, od Karlovca u našoj analizi 21 grad ima
bolji rezultat.
– Kako Koprivnica stoji?
Gore od Karlovca.
– Znači li to da je Koprivnica loš grad?
Ne. To znači da se oba grada sporo razvijaju ili
stagniraju.
– Ne.
Tražite li opravdanje u drugim gradovima?
– Ne tražim. Strpali ste u analizi ove gradove u isti koš, a ja
pokušavam razumjeti brojke. Karlovac je i ranije bio industrijski
grad. Tu funkcioniraju veliki gospodarski sustavi, a oni drže
stabilnost proračuna brojem radnika koje zapošljavaju, ali kod
njih su plaće nižeg ranga. S jedne strane, dakle, imate garanciju
broja zaposlenih, a s druge strane su te plaće “zacementirane”.
Ono što je u Koprivnici Podravka, kod nas je HS produkt.
Zašto Karlovac ima manji broj porasta zaposlenosti u
pravnim osobama od 2011. do 2021. od Svete Nedelje ili
Zaprešića?
– Trenutačno na Zavodu za zapošljavanje u Karlovcu imamo
prijavljenih oko osam stotina nezaposlenih, a polovica od tog
broja se odnosi na iz nekih razloga nezaposlive osobe. Došli smo
do toga da moramo zapošljavati radnike iz Nepala i Filipina. Ima
dosta elemenata koje u analizi treba uzeti u obzir. Karlovac
potporama pomaže poslovne subjekte gdje su primanja veća. To je
naša obveza.
U kojoj fazi je pronalazak novog ravnatelja Gradskog
kazališta “Zorin dom”?
– Proveli smo dva natječaja, a oni koji su se na njih javili nisu
imali uvjete za to radno i rukovodeće mjesto. Vjerujem da ćemo
ponoviti natječaj do 1. srpnja kada istječe mandat sadašnjoj
ravnateljici Ireni Božičević.
Zašto ne želi više biti ravnateljica?
– Ima za to privatne razloge koje ne bih iznosio i komentirao.
Isto se pitanje odnosi za mjesto direktora Gradske
toplane.
– Direktor Hrvoje Klobučar ima poslovne ambicije u privatnom
sektoru.
Jeste li zabrinuti za projekt obnove vrelovoda?
– Nisam. To je jedan od najzamršenijih europskih projekata koje
smo provodili. Počeli smo ga pripremati 2018. godine. Nismo mogli
tada pretpostaviti što će se događati. Dobro je što se odrađuje
planirana razina radova, mada s nekih tridesetak dana kašnjenja
zbog poremećaja nabave materijala. To kašnjenje ipak nije veliko.
Projekt jest zahtjevan, ali ćemo ga provesti kako treba.
Hoće li cijene grijanja zbog cijena energenata izmaći
kontroli?
– Da Vlada Republike Hrvatske nije vrtiće, škole i druge javne
ustanove stavila u kategoriju domaćinstava, imali bismo ozbiljne
probleme. Pratimo kretanje cijena i trebale bi se stabilizirati.
Ako ne, Vlada će morati ponuditi rješenja. Izazovna je situacija
za fizičke osobe, privatni i javni sektor. Da Vlada nije
djelovala, Grad Karlovac bi u ovih šest mjeseci plaćao električnu
energiju 34 milijuna kuna, a stajala nas je devet.
Inkasator je u 2021. godini 55 posto svih prihoda
ostvario pružanjem usluga objedinjene naplate Gradu Karlovcu,
Vodovodu i kanalizaciji, Čistoći i još nekim subjektima. Zar Grad
i te tvrtke ne mogu sami obračunavati i izdavati račune te što će
Gradu tvrtka za upravljanje nekretninama?
– Ovo potonje je bitno pitanje. Što se tiče objedinjene naplate,
ona ima smisla. Vjerojatno bi jednak broj radnika radio to isto u
Gradu, ViK-u i Čistoći kao što radi u Inkasatoru na tim
poslovima, ako bi svaki od tih subjekata samostalno obračunavao i
izdavao račune. Objedinjena naplata nije, dakle, sporna, a to da
Grad ima u vlasništvu tvrtku za upravljanje objektima je nešto
što smo naslijedili. Čini mi se da je Inkasator u tom poslu
lojalna konkurencija na tržištu jer suvlasnici sami biraju svog
upravljača.
Jeste li bili na parkiralištu Tesla centra?
– Jesam.
Kakvi su Vam dojmovi?
– Taj parking priliči jednom takvom centru.
Za izgradnju pedesetak parkirališnih mjesta utrošeno je
devet milijuna kuna.
– O tome opozicija stalno govori.
Bio sam tamo nekidan. Parking je pametan utoliko što
zeleno i crveno svjetlo svijetle ovisno o tome je li parkirališno
mjesto slobodno, što je očigledno i bez te signalizacije, te što
ima još drugih tehničkih mogućnosti upitne svrhovitosti.
Jednostavno – čemu sve to? Možda nije riječ o korupciji, ali je
li možda riječ o obijesti?
– Nije riječ niti o korupciji niti o obijesti.
Na
nekim elementima parkinga je zabilježena i hrđa.
– Mislim da ima za to racionalno objašnjenje u projektu. Kad
parkiralište proradi imat će poveznicu s Tesla centrom. Tamo će
biti i multimedijalno predstavljanje Nikole Tesle i njegovih
izuma. Tri puta smo ponavljali nabavu. Da bi Tesla centar dobio
uporabnu dozvolu mora imati parkiralište, pa smo prihvatili to
odraditi u nepovoljnom trenutku za provedbu javne nabave. Da smo
mogli ne raditi ga za te cijene, a da nije vezan za Tesla centar,
vjerojatno bih odlučio da ga ne radimo. Taj parking je na
raspolaganju i Gimnaziji Karlovac. U jednom trenutku će postati
standard za nova parkirališta. Ima i punionice za električne
automobile. Svi se zaklinju u digitalno, zeleno i pametno, a mi
možemo posvjedočiti koliko poskupljuje projekt.
“Unatoč političkom propagiranju ‘tolerancije i
različitosti’, u realnosti su iskazali duboko licemjerje i
nebrigu prema skupini unutar koje mnogi ljudi još uvijek žive
paralelne živote u strahu, skrivanju i tišini. Štoviše,
gradonačelnik je pritom i osobno komunicirao spremnost da žrtvuje
manjinu, a sve zbog svoje odgovornosti prema većini i ne
uznemiravanju iste konfliktima”, kritizirao Vas je gej-aktivist
Marko Capan. Jeste li rekli da ne želite uznemirivati
većinu?
– Naravno da nisam. Da je sve točno što je gospodin Capan
napisao, ne bi dobio odobrenje za korištenje glazbenog paviljona.
Tražio je dozvolu da na paviljonu izvjesi zastavu devet dana, a
Grad mu je dozvolio da je izvjesi jedan. Ne mogu prihvatiti
njegove tvrdnje. Iz poštovanja prema svima u Karlovcu, pa i onima
koji žive seksualnost po svom izboru, ponijeli smo se korektno i
civilizirano. Ne moramo se slagati, ali ne moramo jedni druge
grubo prozivati i nazivati. Moramo se međusobno uvažavati i
poštivati.
Diljem Srednje i Zapadne Europe zastave seksualnih
manjina vise na javnim ustanovama 24 sata dnevno 365 dana u
godini. Vaš rodni Stuttgart se diči time da su gej-frendli. Jeste
li registrirali poplavu homofobnih komentara na društvenim
mrežama kad je Capan istupio u javnosti na tu temu?
– Vjerojatno ne u mjeri kao Vi. Ne prihvaćam da bilo tko u 2023.
godini u Karlovcu po bilo kojoj osnovi treba živjeti u strahu.
Svi trebamo graditi društvo uzajamnog uvažavanja i poštivanja, a
ne samo tolerancije. Osobno kao gradonačelnik, a i gradska uprava
se tako ponašamo.
Rekli ste 2017. da niste član Gradske knjižnice “Ivan
Goran Kovačić”. Jeste li se učlanili u međuvremenu?
– Nisam.
Hvala na razgovoru.
– Hvala na prilici da odgovaram na pitanja. U 2023. Grad ne
propušta prilike koje živimo. Moramo učiniti sve da svima u
Karlovcu bude dobro.
Pogledajte VIDEO razgovora na Zoomu…