ZOOM POLITIKON

ZOOM POLITIKON

Razgovor, Damir Mandić: Je li nova paradigma Karlovca da bude satelit Zagreba, pliva li u Korani i vozi bicikl, misli li da je Karlovac dovoljno "gej friendly"?

Razgovor, Damir Mandić: Je li nova paradigma Karlovca da bude satelit Zagreba, pliva li u Korani i vozi bicikl, misli li da je Karlovac dovoljno

KAportal kreće s novom serijom političkih intervjua napravljenih preko platforme "Zoom". Prvi gost našeg "Zoom politikona" i novinara Marina Bakića je tko drugi, nego najodgovornija osoba za sve što se u ovom gradu događa - gradonačelnik Damir Mandić

“Prije tri dana su se dva komunalna redara sakrila i čekala me kod knjižnice kada sam se vraćala s tržnice doma u Šestićevu, a jučer mi je stigao račun – 57 eura kazne, plus 13 eura troška, i to bez ikakve opomene. Mirovina mi je 1.700 kuna. Jesu li spali na to da umirovljenicima uzimaju iz usta? Vlasnica sam psa Arka koji ima 14 godina i 7 kilograma”, požalila nam se u utorak par sati prije razgovora s gradonačelnikom Karlovca i predsjednikom Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Damirom Mandićem Miroslava Pogačić, a koja nas je zamolila da se raspitamo za njezin slučaj – mora li platiti kaznu za šetanje psa bez povodca ili postoje i druge mogućnosti, pa smo to i pitali našeg sugovornika. 

“Ne znam za slučaj. Moram provjeriti o čemu se radi”, odgovorio je gradonačelnik.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Na zboru građana u Novom centru prošle godine ste rekli da ćete razmotriti promjenu Odluke o komunalnom redu ne bi li se uskladila s dugogodišnjom praksom iliti životom, pa da se ne kažnjava šetanje pasa bez povodnika na livadi kod Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić". Jeste li razmatrali te promjene Odluke o komunalnom redu?

- Uvijek tražim da komunalni redari pokušaju djelovati preventivno i s razumijevanjem prema građanima. Postoji kultura življenja koju moramo usvojiti. Možemo se postaviti represivno, pa obilaziti više lokacija u gradu gdje vidimo da se pušta kućne ljubimce bez povodca, ali to nije cilj. S druge strane, komunalni redari zbrinjavaju napuštene životinje. Uistinu nastojimo bit korisni i voditi brigu o njima. Ako propis kaže da pas mora bit na uzici, onda tako mora biti. Koliko vlasnici pasa o tome razmišljaju? Nismo po tom pitanju dramatično oštri i nefleksibilni. Postoji odgovornost vlasnika kućnih ljubimaca i neki red se uistinu mora poštivati. Što se tiče Odluke o komunalnom redu, u standardu smo svih gradova i općina – nismo posebno represivni. Dodao bih da radimo na tome da komunalni redari odlučuju, kada govorimo o prometu, što manje temeljem subjektivnih procjena. Što se mene tiče, prvi prekršaj se ne treba kažnjavati.

Postojala je ideja da se na Borlinu napravi centar za životinje, no mještani su protiv toga, a kazali ste da ćete njihovo mišljenje poštovati. Gdje bi onda bio taj centar?

- Gradska uprava mora biti samokritična. Cijela ta tema Borlina i centra za životinje možda nije bila predstavljena u potpunosti, pa je sav razgovor otišao na temu skloništa za životinje. Nije nam bila namjera od Borlina napraviti novu Utinju. Ideja je bila mnogo šira od toga, temeljem onoga što postoji u razvijenijim gradovima. Uvažavanje mišljenja građana je također standard kojeg moramo poštovati, premda to komplicira priču, ne samo o brizi spram napuštenih životinja nego života u Karlovcu. Nastojimo brigu o napuštenim životinjama i životinjama uopće dignuti na višu razinu. Sad tražimo novo rješenje. Početkom veljače ćemo sjesti na razgovor s predstavnicima udruga za zaštitu životinja ne bismo li sve to prokomentirali. Trenutačno nemamo lokaciju za takav centar. Naša briga za sklonište za životinje u Utinji će se nastaviti. Zadnjih nekoliko godina smo uložili više novca tamo no ranije, pa se i podigao standard, mada nam je svima jasno da je sklonište daleko od grada. Kad smo predložili centar na Borlinu, cilj nam je bio da životinje približimo građanima radi lakšeg udomljavanja. Iskustvo s Borlinom nam je značajno.

Što podrazumijeva taj centar?

- Ideja je bila da troškove zbrinjavanja životinja pokrijemo nekim uslugama, pa je tamo bio predviđen i prostor za veterinarsku ambulantu, pa za hotel i tako dalje. Bila je ideja da se u suradnji s udrugama za zaštitu životinja tamo omogući građanima i dresiranje životinja.

Blizu Borlina je Dubovac. Prihvatili ste bili funkciju koordinatora radova na rekonstrukciji državne ceste D6. Jeste li vidjeli hidrant u Marmontovoj aleji koji stoji nasred pješačkog prijelaza?

- Jesam, i više od tog hidranta. Vidim da Vam je drago stalno me podsjećati na moju ulogu koordinatora. Tko god da je tada bio na mjestu gradonačelnika bi vjerojatno postupio poput mene. U tom trenutku smo imali dramatičnu situaciju na gradilištu. Moja je obveza kao gradonačelnika bila biti izravno u tom blatu. Sve je rečeno o rekonstrukciji državne ceste D6. Nakon zadnjih intervencija na toj prometnici u srpnju prošle godine Grad Karlovac je Hrvatskim cestama poslao popis nedostataka koje smo uočili. Oni moraju podnijeti Gradu zahtjev za tehničkim pregledom, a mi ćemo insistirati da se poštuje sve potrebno za ishođenje uporabne dozvole, a to podrazumijeva da se popravi što treba. I laiku kao što sam i sam je vidljivo da radovi nisu izvedeni za ocjenu odličan ili vrlo dobar. Pretpostavljam da će Hrvatske ceste, ali prije svega izvođač, neke stvari trebati popraviti, da ne kažem i objasniti.

Navršilo se 29. prosinca 2022. 50 godina od otvorenja autoceste Zagreb – Karlovac, što otvara pitanja paradigmi grada, odnosno što to Karlovac uopće jest jer znamo da se to uvijek ili nerijetko vezalo uz promet – jedan je Karlovac postojao za žitne trgovine Kupom i magistralama prema moru, izgradnjom pruge Sisak – Zagreb – Zidani Most Karlovac je zapao u dugoročnu i strukturalnu krizu, a nova paradigma je bila ona industrijskog grada. Je li izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Zagreb – Rijeka početak nove paradigme Karlovca?

- Često ponavljamo frazu da je Karlovac na sjecištu puteva, i često se podrazumijeva da je to nešto pozitivno – cesta dovodi, ali i odvodi. Karlovac je s obzirom na blizinu Zagreba osuđen – a pritom ne mislim negativno – na to da bude satelit većeg grada. Ako pogledamo razvoj gradova u Europi, pruga je prilika za Karlovac. Svijet je mobilniji no što je bio. Karlovac može kapitalizirati to da tu prolazi autocesta i da će se izgraditi drugi kolosijek brze pruge koji jest razvojna mogućnost. Za 35 minuta bi se putovalo od Karlovca do Glavnog kolodvora u Zagrebu. To će učiniti slučajeve života u Karlovcu, a rada u Zagrebu češćima i učiniti Karlovac privlačnijim za doseljavanje. Autocesta nam do sada nije bila prednost. Sada je riječ o izgradnji njezinog trećeg traka. Na sastanku s Hrvatskim autocestama Grad Jastrebarsko je tražio da se naplata cestarine pomakne iza Jaske, a mi da se pomakne iza Karlovca, prema Bosiljevu.

Mogli bi uvesti i vinjete...

- Vidjet ćemo kako će se pitanje troška putovanja autocestama razvijati. U svakom slučaju, željeznica predstavlja razvojnu mogućnost grada.

Kad očekujemo drugi kolosijek?

- Ugovor o dodjeli financijskih sredstava za izgradnju je potpisan krajem 2019. godine, zatim su uslijedile peripetije s javnim nabavama, a potom potpisivanje ugovora s izvođačima. Vidim da Strabag priprema gradilišta. Vjerujem da se drugi kolosijek može za tri godine izgraditi.

Bi li onda bila nova paradigma Karlovca to da bude satelit Zagreba?

- Karlovac može ponuditi uvjete za posao i ugodnije življenje od onoga u metropolama, pa mislim da jest.

Kako uživate u Karlovcu? Šećete li gradom?

- Šećem, naravno.

Vozite li bicikl?

- Ponekad – više ljeti, zimi ne baš.

Volite li zaplivati u nekoj rijeci, odnosno u kojoj najviše?

- Korana mi je previše mirna. S klincima sam znao bit na Dobri. Doživljavam Karlovac sa svim njegovim blagodatima. Možemo govoriti o društvenoj svakodnevici i komunalnoj. Mislim da imamo pristojne uvjete za život. Kada govorimo o Karlovcu mislimo prije svega na četvrti, a grad ima površinu od 402 četvorna kilometra. Urbani dio ima ruralni prsten, a Karlovcu će njegova okolica biti prednost. Napokon ćemo, nakon niza godina, imati kino u Karlovcu i razmišljam da ga pustimo u rad bez svečanog otvorenja s obzirom koliko ga već čekamo, ali je isto tako činjenica da filmove gledamo doma na televizoru preko različitih usluga na zahtjev. Želim reći da se stilovi življenja mijenjaju. Ako ćemo govoriti o prirodi, šetnji, kupanju i sličnom, to imamo. S druge strane su usluge koje dajemo građanima. Trenutačno nema svako dijete mjesto u vrtiću, a to je vezano i za radna mjesta. Ne treba bježati niti od nedostataka.

Bi li bilo jeftinije da radimo montažne vrtiće?

- To je pitanje kratkoročnog i dugoročnog ulaganja. Volio bih da je moje dijete u slučaju potresa u čvrstoj gradnji.

Grad Karlovac je vlasnik zgrade kina "Edison" postao krajem 2016. Zašto se odmah nije krenulo u obnovu te zgrade i privođenje kina svrsi, nego se čekalo natječaje za dobivanje novca iz europskih fondova?

- To pitanje možemo postaviti za barem još deset lokacija u Karlovcu.

"Edison" nije toliko velika investicija. Jasno je zašto se čekaju europski natječaji za obnovu vrelovodne mreže, ali Karlovčani su možda već tri godine mogli ići na projekcije filmova u obnovljeni "Edison". Prijatelj je nedavno odveo obitelj u Zagreb na kinoprojekciju i sveukupno na to potrošio petstotinjak kuna, dakle na ulaznice u kino, putne troškove, hranu...

- Imali smo izbor na što utrošiti vlastita sredstva. Kada smo mogli, kao što tvrdite, uložiti iz gradskog proračuna u obnovu "Edisona" vlastitim sredstvima smo radili vrtiće. Vrtić u Grabriku smo u potpunosti obnovili. Da se obnove svi vrtićki objekti odlučeno je još 2012. ili 2013. i ta odluka se provodila svih ovih godina. Prvi vrtić kojeg smo izgradili novcem Europske unije bio je onaj u Mahičnu. Proračunski prihodi od komunalne naknade, poreza i prireza nisu dovoljni za ovih 402 četvorna kilometra površine grada. Uvijek netko u našoj javnosti spominje Varaždin. Taj grad ima površinu 50 četvornih kilometara, a njihovi opći prihodi iznose 180 milijuna kuna. Imamo tu mnogo veću gradsku površinu, a opće prihode od 140 milijuna kuna. Bilo je razumno kod "Edisona" i drugih projekata privući sredstva iz fondova Europske unije. Ona nas guraju u jednom smjeru. "Edison" i drugi projekti moraju biti održivi.

Grad se oslanjanjem na vanjske izvore financiranja strateški opredijelio za novac žrtvujući vrijeme? Je li to strateški izbor između vremena i novca?

- Jest. Upravo je to izbor. Novac i vrijeme imaju svoje cijene. Valja strateški odrediti prioritetna ulaganja. U aktualnom proračunu smo predvidjeli kreditna sredstva za vrtiće na Luščiću i u Rečici. Ulaganje u vrtićka mjesta je ulaganje i u gospodarstvo. Ima gradova u Hrvatskoj koji nisu prihvatili europski novac za vrtiće jer je nedostatan ili zato što ti gradovi nemaju kreditnu sposobnost. Bilo je pametno pričekati dvije godine, izgubiti na vremenu, da bismo osigurali roditeljima mjesto u vrtiću za njihovo dijete kako bi mogli raditi osam sati.

Usporedio sam rezultate popisa stanovništva iz 2021. s onima iz 2011., što ih je proveo Državni zavod za statistiku, za Karlovac i još 26 hrvatskih kontinentalnih gradova. U tom razdoblju Sveta Nedelja ima porast broja stanovnika od 1,37, a Čakovec od 0,59 posto. Ostali gradovi iz analize imaju pad broja stanovnika, pa ih tu navodimo redoslijedom od najmanje stope pada do najveće: Samobor (-0,40%), Zabok (-3,51%), Velika Gorica (-3,65%), Zaprešić (-4,11%), Varaždin (-6,27%), Koprivnica (-7,09%), Krapina (-7,42%), Jastrebarsko (-7,62%), Sveti Ivan Zelina (-7,89%), Duga Resa (-8,70%), Virovitica (-9,04%), Bjelovar (-9,54%), Križevci (-9,80%), Gospić (-10,05%), Karlovac (-10,97%), Ogulin (-11,95%), Vinkovci (-12,04%), Ozalj (-14,39%), Đakovo (-14,62%), Vukovar (-14,98%), Slavonski Brod (-15,39%), Sisak (-15,89%), Slunj (-17,41%), Petrinja (-18,26%), Glina (-22,36%). Dakle, 27 gradova u analizi, a 16 ih ima povoljniji rezultat od Karlovca. "Od 2006. godine bio je ravnatelj Gimnazije Karlovac. Osam godina je bio vijećnik u Gradskom vijeću Grada Karlovca, a od 2014. godine predsjednik Gradskog vijeća Grada Karlovca gdje je aktivno sudjelovao u kreiranju gradskih politika i programa u nadležnosti gradske uprave i Gradskog vijeća", stoji u Vašoj biografiji na mrežnoj stranici Grada Karlovca. Od 2017. ste gradonačelnik. Jesu li ovi rezultati Vaš neuspjeh?

- Da je Karlovac otok, bio bi to moj osobni i politički neuspjeh. Kao političar sam odgovoran. Hrvatska, pa onda i Karlovačka županija i Karlovac pate od nesrazmjera regionalnog razvoja. Bilo je jedno natjecanje u uspješnosti gradova i svi nagrađeni gradovi su uz more, s izuzetkom Varaždina i Virovitice. Egzodus stanovništva koji je bio u Hrvatskoj ima svoje ekonomske razloge. Naša društvena atmosfera nije na odgovarajućem nivou.

Možete li to pojasniti?

- Nije bitno tko je na vlasti – unazad dva mandata je HDZ, to je činjenica. Puno energije trošimo na obrani vlastitih stavova, a ne na argumentiranoj raspravi.

U Karlovcu je HDZ na vlasti od 1990. do danas, s iznimkom razdoblja od 2001. do 2005. godine.

- To je točno, ali govorim o državi. Uvjeren sam da bi u Karlovcu bio veći pad broja stanovnika da nismo imali već opisanu politiku s vrtićima. To što je Zagreb blizu nam također ne ide na ruku u ovom pogledu. Karlovac treba gledati u širom kontekstu.

Kako nama blizina Zagreba ne ide na ruku, a ide Svetoj Nedelji, Samoboru, Zaboku, Velikoj Gorici, Zaprešiću i drugim gradovima?

- Imaju li ti gradovi linije ZET-a? U odnosu na njih su mjesta južno od Jaske uskraćena.

Fali nam samo ZET-ova linija?

- Ne mislim to, nego govorim o centralizaciji – država je centralizirana u Zagrebu, a ovi gradovi imaju bolje veze s tim centrom. U mom prvom i drugom mandatu radimo na osnovnim preduvjetima za život u Karlovcu. Stilovi življenja imaju svoje zakonitosti koje ne ovise o državi. Ekonomski element kvalitete življenja će utjecati na demografiju.

DZS je 22. studenog 2022. objavio između ostaloga i podatke o broju zaposlenih u pravnim osobama po općinama i gradovima. Gledajući iste gradove kao u prethodnoj analizi, najveći porast zaposlenosti od 2011. do 2021. godine ima Glina, i to od čak 71,66 posto. Pretpostavljam da je to zato što je tamo bila ekonomska pustoš, a onda je nešto uloženo, pa je tako velik skok.

- Mislim da je u tom vremenu kod njih proradila drvna industrija.

Velika Gorica ima porast broja zaposlenih u pravnim osobama u tom razdoblju od 53,31 posto, Sveta Nedelja 52,97 posto, a onda slijede Zaprešić (43,90%), Jastrebarsko (43,65%), Samobor (31,16%), Sveti Ivan Zelina (28,06%), Gospić (26,68%), Krapina (17,90%), Križevci (16,10%), Varaždin (15,51%), Vinkovci (15,25%), Petrinja (14,86%), Slavonski Brod (14,05%), Čakovec (13,56%), Bjelovar (12,93%), Zabok (10,62%), Vukovar (9,61%), Đakovo (5,50%), Virovitica (4,55%), Duga Resa (4,35%), Karlovac (1,78%) i Koprivnica (0,98%), dok Sisak ima pad broja zaposlenih u pravnim osobama od 1,34, Slunj od 3,46, Ogulin od 5,31, a Ozalj od 11,42 posto. Dakle, od Karlovca u našoj analizi 21 grad ima bolji rezultat.

- Kako Koprivnica stoji?

Gore od Karlovca.

- Znači li to da je Koprivnica loš grad?

Ne. To znači da se oba grada sporo razvijaju ili stagniraju.

- Ne.

Tražite opravdanje u drugim gradovima?

- Ne tražim. Strpali ste u analizi ove gradove u isti koš, a ja pokušavam razumjeti brojke. Karlovac je i ranije bio industrijski grad. Tu funkcioniraju veliki gospodarski sustavi, a oni drže stabilnost proračuna brojem radnika koje zapošljavaju, ali kod njih su plaće nižeg ranga. S jedne strane, dakle, imate garanciju broja zaposlenih, a s druge strane su te plaće "zacementirane". Ono što je u Koprivnici Podravka, kod nas je HS produkt.

Zašto Karlovac ima manji broj porasta zaposlenosti u pravnim osobama od 2011. do 2021. od Svete Nedelje ili Zaprešića?

- Trenutačno na Zavodu za zapošljavanje u Karlovcu imamo prijavljenih oko osam stotina nezaposlenih, a polovica od tog broja se odnosi na iz nekih razloga nezaposlive osobe. Došli smo do toga da moramo zapošljavati radnike iz Nepala i Filipina. Ima dosta elemenata koje u analizi treba uzeti u obzir. Karlovac potporama pomaže poslovne subjekte gdje su primanja veća. To je naša obveza.

U kojoj fazi je pronalazak novog ravnatelja Gradskog kazališta "Zorin dom"?

- Proveli smo dva natječaja, a oni koji su se na njih javili nisu imali uvjete za to radno i rukovodeće mjesto. Vjerujem da ćemo ponoviti natječaj do 1. srpnja kada istječe mandat sadašnjoj ravnateljici Ireni Božičević.

Zašto ne želi više biti ravnateljica?

- Ima za to privatne razloge koje ne bih iznosio i komentirao.

Isto se pitanje odnosi za mjesto direktora Gradske toplane.

- Direktor Hrvoje Klobučar ima poslovne ambicije u privatnom sektoru.

Jeste li zabrinuti za projekt obnove vrelovoda?

- Nisam. To je jedan od najsloženijih europskih projekata koje smo provodili. Počeli smo ga pripremati 2018. godine. Nismo mogli tada pretpostaviti što će se događati. Dobro je što se odrađuje planirana razina radova, mada s nekih tridesetak dana kašnjenja zbog poremećaja nabave materijala. To kašnjenje ipak nije veliko. Projekt jest zahtjevan, ali ćemo ga provesti kako treba.

Hoće li cijene grijanja zbog cijena energenata izmaći kontroli?

- Da Vlada Republike Hrvatske nije vrtiće, škole i druge javne ustanove stavila u kategoriju domaćinstava, imali bismo ozbiljne probleme. Pratimo kretanje cijena i trebale bi se stabilizirati. Ako ne, Vlada će morati ponuditi rješenja. Izazovna je situacija za fizičke osobe, privatni i javni sektor. Da Vlada nije djelovala, Grad Karlovac bi u ovih šest mjeseci plaćao električnu energiju 34 milijuna kuna, a stajala nas je devet.

Inkasator je u 2021. godini 55 posto svih prihoda ostvario pružanjem usluga objedinjene naplate Gradu Karlovcu, Vodovodu i kanalizaciji, Čistoći i još nekim subjektima. Zar Grad i te tvrtke ne mogu sami obračunavati i izdavati račune te što će Gradu tvrtka za upravljanje nekretninama u svom vlasništvu?

- Ovo potonje je bitno pitanje. Što se tiče objedinjene naplate, ona ima smisla. Vjerojatno bi jednak broj radnika radio to isto u Gradu, ViK-u i Čistoći kao što radi u Inkasatoru na tim poslovima, ako bi svaki od tih subjekata samostalno obračunavao i izdavao račune. Objedinjena naplata nije, dakle, sporna, a to da Grad ima u vlasništvu tvrtku za upravljanje objektima je nešto što smo naslijedili. Čini mi se da je Inkasator u tom poslu lojalna konkurencija na tržištu jer suvlasnici sami biraju svog upravljača.

Jeste li bili na parkiralištu Tesla centra?

- Jesam.

Kakvi su Vam dojmovi?

- Taj parking priliči jednom takvom centru.

Za izgradnju pedesetak parkirališnih mjesta utrošeno je devet milijuna kuna.

- O tome opozicija stalno govori.

Bio sam tamo nekidan. Parking je pametan utoliko što zeleno i crveno svjetlo svijetle ovisno o tome je li parkirališno mjesto slobodno, što je očigledno i bez te signalizacije, te što ima još drugih tehničkih mogućnosti upitne svrhovitosti. Jednostavno – čemu sve to? Možda nije riječ o korupciji, ali je li možda riječ o obijesti?

- Nije riječ niti o korupciji niti o obijesti.

Na nekim elementima parkinga je zabilježena i hrđa.

- Mislim da ima to racionalno objašnjenje u projektu. Kad parkiralište proradi imat će poveznicu s Tesla centrom. Tamo će biti i multimedijalno predstavljanje Nikole Tesle i njegovih izuma. Tri puta smo ponavljali nabavu. Da bi Tesla centar dobio uporabnu dozvolu mora imati parkiralište, pa smo prihvatili to odraditi u nepovoljnom trenutku za provedbu javne nabave. Da smo mogli ne raditi ga za te cijene, a da nije vezan za Tesla centar, vjerojatno bih odlučio da ga ne radimo. Taj parking je na raspolaganju i Gimnaziji Karlovac. U jednom trenutku će postati standard za nova parkirališta. Ima i punionice za električne automobile. Svi se zaklinju u digitalno, zeleno i pametno, a mi možemo posvjedočiti koliko poskupljuje projekt.

"Unatoč političkom propagiranju 'tolerancije i različitosti', u realnosti su iskazali duboko licemjerje i nebrigu prema skupini unutar koje mnogi ljudi još uvijek žive paralelne živote u strahu, skrivanju i tišini. Štoviše, gradonačelnik je pritom i osobno komunicirao spremnost da žrtvuje manjinu, a sve zbog svoje odgovornosti prema većini i ne uznemiravanju iste konfliktima", kritizirao Vas je gej-aktivist Marko Capan. Jeste li rekli da ne želite uznemirivati većinu?

- Naravno da nisam. Da je sve točno što je gospodin Capan napisao, ne bi dobio odobrenje za korištenje glazbenog paviljona. Tražio je dozvolu da na paviljonu izvjesi zastavu devet dana, a Grad mu je dozvolio da je izvjesi jedan. Ne mogu prihvatiti njegove tvrdnje. Iz poštovanja prema svima u Karlovcu, pa i onima koji žive seksualnost po svom izboru, ponijeli smo se korektno i civilizirano. Ne moramo se slagati, ali ne moramo jedni druge grubo prozivati i nazivati. Moramo se međusobno uvažavati i poštivati.

Diljem Srednje i Zapadne Europe zastave seksualnih manjina vise na javnim ustanovama 24 sata dnevno 365 dana u godini. Vaš rodni Stuttgart se diči time da su gej-frendli. Jeste li registrirali poplavu homofobnih komentara na društvenim mrežama kad je Capan istupio u javnosti na tu temu?

- Vjerojatno ne u mjeri kao Vi. Ne prihvaćam da bilo tko u 2023. godini u Karlovcu po bilo kojoj osnovi treba živjeti u strahu. Svi trebamo graditi društvo uzajamnog uvažavanja i poštivanja, a ne samo tolerancije. Osobno kao gradonačelnik, a i gradska uprava se tako ponašamo.

Rekli ste 2017. da niste član Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić". Jeste li se učlanili u međuvremenu?

- Nisam.

Hvala na razgovoru.

- Hvala na prilici da odgovaram na pitanja. U 2023. Grad ne propušta prilike koje živimo. Moramo učiniti sve da svima u Karlovcu bude dobro.

Pogledajte VIDEO razgovora na Zoomu...

Izdvojeno


Reci što misliš!