ZOOM POLITIKON

ZOOM POLITIKON

Intervju, Gradski vijećnik Možemo Dobriša Adamec: Prije bih dao ulicu profesorici Mariji Maci Vrbetić nego Joži Boljkovcu

Intervju, Gradski vijećnik Možemo Dobriša Adamec: Prije bih dao ulicu profesorici Mariji Maci Vrbetić nego Joži Boljkovcu

Preferiram da se imenuju javne površine i ustanove po osobama iz kulture, znanosti i sporta više nego iz politike, kaže Adamec.

"Ovo mi je prvi politički intervju ikada", kaže nam Dobriša Adamec, gradski vijećnik redova Možemo i koordinator "možemosa" u Karlovcu, koji je u subotu izabran u Vijeće, najvažnije stranačko tijelo, a s kojim razgovaramo u još jednom intervjuu iz ciklusa "ZOOM POLITIKON".

Nekadašnji ministar financija Mato Crkvenac je rekao na predavanju u srijedu u Karlovcu da je čitava Jugoslavija ulagala u Kosovo 45 godina, a da je ono ostalo nerazvijeno, te da će tako biti i s Hrvatskom, unatoč milijardama eura iz fondova Europske unije, ako ona sama ne provede reforme koje treba. Slažete li se s takvom tvrdnjom?

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Apsolutno. Masa je projekata napravljena novcem Europske unije, a onda će proći četiri ili pet godina i ti će sagrađeni i obnovljeni objekti propadati jer je ulaganje bilo neodrživo. Na sjednici Gradskog vijeća Karlovca u prosincu 2022., tijekom rasprave o prijedlogu proračuna za 2023. godinu, pročelnica Upravnog odjela za proračun i financije Grada Karlovca Lidija Malović je prikazivala grafikone koji su predočavali rast proračuna kroz godine. Uistinu je sadašnji gradski proračun velik i privučeno je podosta sredstava iz fondova EU. Međutim, ti su grafikoni prikazivali da pravi, stvarni proračun, kojega čine prihodi od poreza i prireza, stagnira – ta crta je ravna. Nema napretka na osnovnom proračunu. Ako uzmemo u obzir inflaciju, naš proračun u biti pada. To nije dobar pokazatelj. Ako se nešto ne promijeni i ako se taj novac ne iskoristi za to da stanemo na noge i počnemo više zarađivati, i obnovljena zgrada kina "Edison" će opet odumirati.

Možemo li ipak biti protiv sadašnjih ulaganja? Protivite li se obnovi "Edisona"?

Naravno da se ne protivim. Na jednoj od prvih tiskovnih konferencija Možemo smo tražili da se "vrati" to kino. U "Edisonu" sam odrastao i puno mi znači. Sjećam se i zadnjeg filma kojega sam tamo gledao – švedski film "Fucking Åmål" o dvjema tinejdžericama koje žive u Åmålu, malom švedskom Karlovcu.

Kako oporba može argumentirati da vlast ne radi dobro, ako se – radi? Kako uvjeriti birača da može bolje?

Može zvučati kao floskula, ali uistinu je trebalo raditi puno prije. Izgubili smo mnogo godina, unatoč tome što nije bilo novca iz Europske unije. Zvijezda je bila prepuštena propadanju i nije bilo smislene ideje što uraditi, a proračun je bio nevelik. No, moglo se zadužiti i nešto odraditi, a Grad se nije zaduživao. Naravno da treba iskoristiti novac iz vanjskih fondova, kad je to moguće. Pisane su strategije i pisani su planovi, samo zato što je to bila zakonska obveza, pa nije postojao pravi plan, nije utvrđeno što bismo htjeli, pa da se pripremimo, a onda da se iskoriste izvori financiranja kada se pojave ili da se započne ulaganje vlastitim sredstvima i nastavi sredstvima iz vanjskih izvora. Nije bilo planiranja i onda se dogodi da se raspiše natječaj čiji je prioritet turizam, tek se onda počne promišljati što prijaviti na nj, pa se dosjeti Tesla centra i ta se ideja razvodni.

Ne postoji strategija razvoja, nego se samo prilagođava raspisanim natječajima?

Tog sam dojma. Ako se dobro ne planira, zakasnio si kada se pojave izvori financiranja. Na početku mandata je bilo javno savjetovanje o javnom prijevozu, a znamo da ga u biti nemamo. Po četvrtima se žale da im je najveći problem nedostatak parkiranja, što je i logično jer se javni prijevoz ne može koristiti s obzirom da ne postoji. Dvije godine se raspravlja o javnom prijevozu, a posao se jednostavno ne odradi – trebalo je zasukati rukave i odrediti što se želi. Sad su na raspolaganju sredstva posredstvom mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja – određena su tri prioriteta, a drugi se doslovce zove "jačanje zelenog, čistog, pametnog i održivog javnog prijevoza". Na početku se rade gradski projekti za ITU mehanizam. Grad Karlovac sad radi strategiju urbanog područja i ono što tamo bude pisalo moći će se financirati iz nove ITU tranše. Da smo imali osmišljen javni prijevoz, ušao bi u ITU mehanizam.

Javni prijevoz se neće financirati iz ITU mehanizma?

Do kraja 2023. bismo trebali razmisliti kakav model javnog prijevoza želimo. Nema šanse da se to financira iz ITU mehanizma, a baš je javni prijevoz prioritet.

Uvažava li vlast argumente oporbe?

Uvažava onoliko koliko joj to odgovara. Uloga oporbe je da kontrolira vlast i širi političku svijest među građanima. Čini nam se da to dobro radimo.

Gradonačelnik je demokratičan i uključiv?

Od prve sjednice traži od nas odgovore na pitanja što, kako, s kime i s čime napraviti nešto. Od nas traži gotove projekte s izvorima financiranja, da budemo projektni menadžeri.

Je li to oblik demagogije?

Jest. Neke amandmane nam je većina u Gradskom vijeću Karlovca usvojila. Jedan od takvih amandmana je financiranje obrta za čuvanje djece, drugi je za izradu studija razvoja biciklističke infrastrukture... Prije ulaska u politiku sam samo njorgao jer se Karlovac ne razvija željenom brzinom, a sada promatram to iznutra. Osim što se ne planira, frustrira i sporost. Taj amandman o biciklističkoj infrastrukturi je usvojen krajem 2021. godine, a tek na ljeto prošle godine je raspisan natječaj za izradu te studije, počela se raditi tek u rujnu...

Kakva je to studija?

Treba dati ideje kako napraviti sigurne biciklističke magistrale, primjerice od Turnja do "HS produkta", da se magistrale povežu na postojeću infrastrukturu, naprave garaže za bicikle i slično. Vjerujem da bi se građani više vozili biciklima, ako bi imali dobre uvjete, a jedni od osnovnih su da se vozi malo dalje od kolnika i da se bicikli mogu spremiti na sigurno. Jako me zanima strategija razvoja urbanog područja koja se radi za privlačenje sredstava iz ITU mehanizma jer su određena ogromna sredstva za biciklističku infrastrukturu. Da imamo takav projekt, mogli bismo osigurati za nj novac. Bojim se da ćemo sada propustiti tu priliku. Tražio sam Grad Karlovac da mi se dostavi strategija urbanog područja i prvi puta mi se dogodilo da nisam dobio što sam tražio – rekli su da se radi o širem urbanom području i da ne obuhvaća samo Karlovac te da će biti sve vidljivo na javnom savjetovanju, a ono je pak upravo odgođeno.

Dimitrije Birač, gradski vijećnik iz Nove ljevice, bezuspješno nastoji dobiti ugovor Grada Karlovca i tvrtke "ENA".

Inače bih dobio brzo odgovore od svih pročelnica.

Jeste li zadovoljni radom gradske uprave – činovnika?

Nemam baš tako dobar uvid. Ne znam kako sve funkcionira. Mogu tek promatrati Damira Mandića i pripadnike gradske uprave – svi pogledi su uprti u gradonačelnika.

Kako gledate politiku Grada Karlovca da se grade stanovi po modelu poticane stanogradnje za otkup, a ne i za najam?

Nismo zadovoljni time. Nerijetko se stanovi kupuju radi prodaje. Kolega iz Socijaldemokratske partije Hrvatske je na ovotjednom predstavljanju politike "Plan za stan" spomenuo model zadružne izgradnje stanova i primjer iz Križevaca. Zanima me tako nešto. Kolegica vijećnica iz Možemo Ana Matan je izračunala koliko je četvornih metara stambenog prostora u Karlovcu po glavi stanovniku i ispada da ga je mnogo. Ujedno se grade nove višestambene zgrade. Kao da smo odustali od starih dijelova grada koje smo skršili, pa sad izgrađujemo novi grad. Trebalo bi obnavljati postojeće i vratiti ljude.

Kakva je suradnja SDP-a, Nove ljevice i Možemo?

Dobra i korektna. U većini stavova se slažemo. U Gradskom vijeću Karlovca se držimo skupa za najvažnijih pitanja. Čini mi se da sve uredno funkcionira.

Zajedno izlazite na mjesne izbore?

Zajedno izlaze Možemo i SDP. Nova ljevica je u postupku spajanja sa strankom Možemo.

Jeste li imali problema prilikom sastavljanja lista za mjesne izbore, odnosno je li taj posao gotov?

Nije još završen. Tridesetog ožujka je predaja lista i svi kandidati moraju biti potpisani – građani moraju potpisati privolu da će biti na listi. Iskusniji kažu da uvijek pola sata prije ponoći netko kaže da ipak ne bi na listu.

Koliko su građani uopće zainteresirani za politiku, pa i za mjesne izbore? Imate li problema s motivacijom građanstva da se uopće uključi u politički život?

Apsolutno. Narativ da politika ne valja i da su političari pokvareni radi veliku štetu i ta priča odgovara Hrvatskoj demokratskoj zajednici – oni imaju izgrađenu organizaciju i odgovara im što manja participacija građana u politici. Što se manje građana uključuje u politički život, oporba je slabija, a sa slabom oporbom je ugrožena demokracija. To je jako loše. Čovjek je političko biće. Politici treba vratiti vjerodostojnost.

Što je Vas motiviralo da prijeđete iz HDZ-a u Možemo?

Odradili smo transfer. Nikad nisam bio u HDZ-u niti u politici uopće, a nisam niti slutio da ću ikada biti. Supruga i ja smo uvijek bili nezadovoljni stanjem grada, a onda se pojavila ekipa sjajnih pojedinaca i to me prvo privuklo. Kad je Možemo objavilo svoj program, čitao sam ga i vidio da mi je privlačan. Prvo sam bio simpatizer i pomagao sam, izradom mrežne stranice, što mi je struka, i slično, a onda su stigli izbori na kojima sam izabran u Gradsko vijeće Karlovca.

Sudjelovali ste na nedavno održanoj skupštini Možemo u Zagrebu i kao kandidat za stranačka tijela?

Jesam. Iz Karlovca smo putovali A. Matan, Nevenka Sudac-Vinski i ja. Postali smo članovi Vijeća Možemo, a to tijelo donosi najvažnije političke odluke. Biralo se 30 članova, a ima i pridodanih iz teritorijalnih i tematskih koordinacija.

Je li Vam politika postala gnjavaža? Jeste li se zapitali čemu sad svi ti sastanci?

Svaki dan se to pitam. No, i dalje više dobijem nego što uložim. Upoznao sam sjajne pojedince. Bilo je krasno u subotu u Zagrebu. Na izborima smo imali sastanke posredstvom aplikacije ZOOM i imali smo priliku upoznati pametne, dobre i drage ljude iz cijele Hrvatske. Dakle, mada se naradiš u stranačkom životu, i oplemeniš se. Kako sam informatičar, uključen sam od samoga početka u IT tematsku grupu i puno sam naučio od te ekipe.

Koje su Vaše političke ambicije? Biste li htjeli biti gradonačelnik Karlovca?

Nikad ne gledam da ono što komentiram na sjednicama Gradskog vijeća ima medijski odjek, nego mi je iskreno cilj da svima u Karlovcu bude bolje. Zato sam postao gradski vijećnik. Ako me Možemo kandidira za gradonačelnika, neću odbiti. Za sve kandidature postoje predizbori u stranci. Prije lokalnih izbora smo imali anketu i naši ljudi su odredili mjesta na listi.

Hoće li tako biti i za mjesne izbore ili je to previše komplicirano na toj razini?

Ipak jest previše komplicirano u ovom slučaju. Ne bismo to uspjeli izvesti.

Uglavnom ćete imati liste u četvrtima?

Da.

Nećete imati kandidate u mjesnim odborima?

Nećemo.

Kako to? Nema javnog prijevoza do prigradskih naselja?

Ne znam. Napravio sam malu mapu s četvrtima i mjesnim odborima – imamo 12 četvrti i 26 mjesnih odbora. U četvrtima ide po 11 kandidata na listu, a u mjesnim odborima sedam. Neki mjesni odbori po popisu iz 2011. godine imaju stotinjak stanovnika. Pratio sam mjesne izbore u Rijeci. Tamo mjesni odbori imaju više tisuća stanovnika i pet ili sedam članova vijeća. Kod nas je sve glomazno i zapravo se ne radi.

Možda je rješenje ukinuti mjesnu samoupravu, što je izvedivo po Statutu Grada?

To mi je grozno. Mjesna samouprava u Karlovcu je obezvrijeđena. Živim na Rakovcu. Za prošlih izbora za Vijeće Gradske četvrti Rakovac je bilo 2980 glasača, a na birališta je izašlo 274 – manje od deset posto. Grad nije poučio građane da mjesna samouprava može nešto za njih napraviti, a ona treba biti uho građana prema upravi.

Odvjetnik Anto Nobilo je lokalnoj javnosti nabacio temu gradonačelnika Karlovca u razdoblju od 1963. do 1969. godine te prvog ministra unutarnjih poslova u demokratskoj Hrvatskoj Josipa Boljkovca i kako se odnosimo prema njemu i njegovom naslijeđu u ovom gradu. Oporba se očekivano izbjegava izravno odrediti kada treba govoriti o ovoj temi, ali ću insistirati na Vašem očitovanju, da se odredite o ulozi Boljkovca u povijesti Karlovca.

Bio je dobar gradonačelnik. Napravio je puno.

Bez europskih fondova?

Da, bez europskih fondova je napravio sjajan posao. Pitanje je, međutim, koliko je djelovao u sklopu razvojnog trenda u Hrvatskoj.

Jest, u cijeloj tadašnjoj državi.

Da. Bio je političar. Bio je izabran na dužnost i plaćen za nju.

Nije bio izabran demokratski.

Netko ga je postavio da provodi javni interes.

Ili partijski?

Da. Ako bih postao gradonačelnik, primao bih gradonačelničku plaću za upravljanje gradom i ne bih očekivao nikakve druge počasti i priznanja.

Nitko Boljkovca niti ne pita jer je pokojan.

Preferiram da se imenuju javne površine i ustanove po osobama iz kulture, znanosti i sporta više nego iz politike. Valja napraviti registar mogućih imena ulica i trgova. Ovako se baci tema raji i prati hoće li dobiti Boljkovac ulicu. Volio bih da je prije Boljkovca dobije Marija Vrbetić – Maca. HDZ po ovom pitanju reagira šizofreno. Boljkovac je osnivač te stranke, Franjo Tuđman, pod čijom slikom se održavaju sjednice Gradskog vijeća Karlovca, ga je postavio za ministra unutarnjih poslova, a gradonačelnik spominje 1945. godinu, mada je Boljkovac 2014. oslobođen kaznene odgovornosti za zločine nakon Drugog svjetskog rata... Ne znam koliko je poznato, predsjednik Gradskog vijeća Marin Svetić je zvao svakog vijećnika ponaosob na skup o Boljkovcu koji se održao ovog mjeseca u Hotelu "Korana-Srakovčić". Možda je to do različitih struja u HDZ-u.

Razgovarao: Marin Bakić

 

Izdvojeno


Reci što misliš!