Island je 1980-ih odlučio da se oprašta od fosilnih goriva i to je odredilo budući razvoj te zemlje. Sada smo na raskrsnici i odlučujemo se za zelenu energiju i njezino korištenje u gradskom sustavu.

Projektni tim iz Karlovca, u kojem su zaposlenici tvrtke GeotermiKA d.o.o. i Grada Karlovca, u okviru projekta 'Korištenje geotermalne energije za potrebe grijanja u Gradu Karlovcu – PREP4KaGT-1' bili su na petodnevnom studijskom putovanju u Islandu, od 15. do 19. svibnja. Domaćin studijskog posjeta ISOR (Iceland GeoSurvey) organizirao je niz radionica i sastanaka na kojima je predstavljen projekt i aktivnosti koje se provode, održan je i okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici nekoliko različitih tvrtki i institucija", obavijestio je Grad Karlovac u ponedjeljak, a mi smo odlučili pozvati na razgovor u sklopu ciklusa intervjua "ZOOM POLITIKON" na Kaportalu direktora tvrtke GeotermiKA Vlatka Kovačića da nam podrobnije opiše to putovanje i da nas izvijesti kada bismo mogli u Karlovcu koristiti geotermalnu energiju.

Zašto ste išli na Island i što ste vidjeli tamo?

Sadržaj se nastavlja...

- Sudjelujemo u projektu s kolegama s Islanda. Projekt, čiji je GeotermiKA nositelj i koji traje od 24. svibnja 2022. do 24. veljače 2024. godine, je vrijedan 754.734,70 eura, a dobili smo 504.268,45 eura bespovratnih financijskih sredstava Islanda, Lihtenštajna i Norveške kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora (EEA), uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske u okviru programa "Energija i klimatske promjene". Jedna od projektnih aktivnosti je upoznavanje s praksama i rješenjima s područja geotermalne energije na Islandu, zemlji koja je poznata po primjeni te vrste energije. Bilo je dobro upoznati se s tim iskustvima.

U kojem gradu ste bili?

- U Rejkjaviku, gdje su i sjedišta instituta i gdje smo bili na sastancima. Nakon što smo se upoznali s partnerima, vidjeli smo kako koriste geotermu, prvenstveno za grijanje grada i kuća, a kasnije smo se upoznali i s korištenjem geoterme za proizvodnju električne energije. Konačno, upoznali smo se i s dodatnim načinima njezinog korištenja, u poljoprivredi, sušenju riba, u zdravstvu, za grijanje ulica... Nebrojene su mogućnosti.

Griju kolnike i pločnike?

- Da. Koriste otpadnu geotermalnu energiju, korištenu već za grijanje kuća i stanova. Njezinim usmjeravanjem na prometnice rješavaju se snijega i leda na njima.

Ne koriste ralice?

- Nismo je vidjeli, a nije bilo niti snijega. Vjerojatno koriste ralice na cestama izvan gradova.

Jesi li pitao nekog korisnika koliko plaća grijanje?

- Njihov je standard mnogo veći od našeg, a cijene potrepština u dućanima su nekoliko puta veće. Na Islandu postoji samo grijanje na geotermalnu energiju, odnosno na električnu energiju dobivenu pomoću geotermalne, dakle bez fosilnih goriva. Naš domaćin živi u stanu površine dvije stotine četvornih metara. Grijanje plaća 80 eura mjesečno, što uključuje i korištenje komunalne tople vode. U svakom slučaju, ponosni su što koriste geotermalnu energiju i što su energetski neovisni pa cijene plina i nafte na njih nisu značajno utjecale. Fosilna goriva koriste samo u prometu, ali i tu koriste u velikoj mjeri električnu energiju.

Tko je sve putovao iz Karlovca?

- U ime Grada Karlovca je išao voditelj Odsjeka za pametni grad Robert Vodopić, koji je i voditelj ovog našeg projekta, a iz tvrtke GeotermiKA voditelj istraživanja Boris Vrbanac, kolega inženjer Matija Ratkaj te ja.

Kako komentiraju iskustva što su tamo stekli?

- Gospodin Vrbanac priprema izvještaj o tome. Oni su geolozi po struci. Ne bave se primjenom energije, nego dolaskom do nje. U svakom slučaju, Island ima mnogo iskustva. Geotermalnom energijom se bave još od 12. stoljeća, a veće aktivnosti sežu od 1930-ih, kada su zbog velikih zagađenja mijenjali ugljen kao energent, da bi 1970-ih donijeli konačnu odluku da ne koriste fosilna goriva s obzirom na tadašnju naftnu krizu. Takvim odlukama su odbacili fosilna goriva i započeli više koristiti geotermalnu, prvo za grijanje gradova, a onda za ostalo. Čuli smo za Plavu lagunu.

Bi li podsjetio?

- Elektrana udaljena 45 kilometara od Rejkjavika višak topline usmjeruje prema tom gradu. Ostatak energije ispuštaju. Dakle, toliko su bogati geotermalnom vodom da ne moraju raditi utisne bušotine, nego je izlijevaju u prostor. Tako su se stvorili umjetni bazeni nazvani Plava laguna i tamo razvijaju turizam. To kupališno odredište je nusprodukt proizvodnje električne i toplinske energije. Tamo pretvaraju ugljični dioksid u stijene – tako ga skladište. Inovativni su i nude razna rješenja. Ako pitaš zašto smo išli tamo, iz ovoga je razvidno zašto, a i kontakti koje smo tamo ostvarili nam mogu koristiti. Znaju za naše potencijale, podatke i planove. Sve su to prošli.

Što je od svega što ste tamo vidjeli uopće primjenjivo u Karlovcu?

- Tehnologija korištenja geotermalne energije je ista. Možemo primijeniti njihove podatke o distribuciji vode, temperaturi vode i njezinom kemijskom sastavu, način kako rješavaju kalcifikaciju cijevi, korištenja geotermalnih voda nakon proizvodnje toplinske i električne energije... Zanimljive su zelene kuće za proizvodnje povrća, što Karlovac može sigurno koristiti. Imali smo do sada dosta ideja, a nakon posjeta Islandu ih imamo i više. Idemo ka tim ciljevima. Imamo takav energent, mada ne njihove temperature...

Koje su?

- Ovisi to o dubinama bušotina. Plićih bušotina, od kilometar do kilometar i pol, samo u Rejkjaviku ima četrdesetak. One daju temperature od 90 do 110 stupnjeva Celzija i namijenjene su primarno za grijanje grada. Tamo gdje su elektrane temperature su veće od dvije stotine stupnjeva Celzija i tu govorimo o pari. Elektrana koju smo posjetili je sudjelovala u projektu dubokih bušotina, dakle onih koje sežu do magme i tu je izmjerena temperatura od 336 stupnjeva Celzija i tlak od više od stotinu bara. Ti podaci ovdje nisu primjenjivi. Očekujemo u Karlovcu geotermu temperature više od stotinu stupnjeva Celzija.

U Rečici je utvrđeno 140 stupnjeva Celzija prije 40 godina?

- Da. Ti su podaci dobiveni istraživanjem 1980-ih i temeljem njih je Grad Karlovac započeo s ovim aktivnostima, da se dođe od izrade istražne bušotine.

Island nema problem s energetskom krizom?

- Njihov izazov su povećani zahtjevi za energijom jer zemlja ima sve više doseljenika i šire se naselja. Kontinuirano rade na tome i razvijaju taj sektor. Imaju prostora za istraživanje novih mogućnosti – suše ribe, od ugljičnog dioksida stvaraju stijene, uzgajaju rajčice i druge kulture, imaju plantaže banana...

Na Islandu uzgajaju banane?

- Da. To smo na svoje oči vidjeli. To rade samo da dokažu kako je sve moguće. Naravno, ne mogu sve proizvesti, pa neke namirnice i uvoze.

Što nam možeš još reći o projektu kojega GeotermiKA provodi kao nositelj?

- Potpisali smo ga lani nakon natječaja, a raspisali smo i aktualnu javnu nabavu za uređenje bušotinskog radnog prostora. Dakle, bližimo se fazi radova. Nakon tog uređenja ćemo nastaviti s izradom istražne bušotine. Taj projekt, dakle, ne uključuje samo studijski posjet, nego i radove na terenu.

Gdje točno?

- Uz cestu prema Rečici, neposredno uz farmu na Šumbaru, gdje je šuma jer je to geološki najpovoljnije područje.

Što će se istraživati tom bušotinom?

- Da bismo došli do konačne dozvole za zahvaćanje, dakle onoga što će nam u daljnjem postupku dati Vlada Republike Hrvatske, moramo znati točne podatke o kemijskom sastavu vode i njezinoj temperaturi, protočnosti i količini, pa se temeljem toga određuju parametri zahvaćanja. Imat ćemo puno više podataka o ležištu. Ako se pokaže potrebnim, radit će se još bušotina.

Kad ćemo doći do toga da se grijemo na geotermi i da sadimo banane kao na Islandu?

- Ne moramo saditi banane.

Doduše, u nekim karlovačkim dvorištima su posađene, ali nisu rodne.

- Da, nije kod nas klima za to. Neki sade i smokve i masline. U pet godina moramo izraditi istražnu bušotinu. Rok nam za to ističe krajem sljedeće godine, a postoji mogućnost produženja roka za godinu dana. Nastavak je lakši jer znamo podatke, pa kolege iz Gradske toplane tu vodu mogu preuzimati i koristiti za grijanje. Rokovi najviše ovise o financijama. Kada bi u cijelosti bile osigurane, geotermu bismo mogli koristiti za grijanje Karlovca u roku pet godina. Financije su uvijek prepreka. To je skup i dugotrajan projekt. Bušotina u Rejkjaviku koju smo vidjeli je izrađena 1967. Vjerojatno je tada bila jako skupa, ali, eto, više od pola stoljeća daje energiju. Pričamo o dugoročnim ulaganjima.

Geoterma bi mogla preporoditi Karlovac?

- Po onome što vidimo, promijenila bi sliku grada, a i potpisnici smo sporazuma za smanjenje emisije ugljičnog dioksida i uopće zagađenja. Geoterma je put. Taj potencijal je ispod nas.

Već 40 godina znamo za njega. Prije nekih dva mjeseca je saborski zastupnik Zvonimir Troskot ustvrdio da se na korištenju geotermalne energije ne radi, da Grad Karlovac po tom pitanju nije napravio "apsolutno ništa". Kako bi to komentirao?

- Ne bih se upuštao u polemiku. Na ovo gledam kao na projektni zadatak. GeotermiKA je osnovana 2018. godine s obzirom da bilo koje drugo komunalno društvo ne može zatražiti dozvolu. Čim je posebna tvrtka osnovana, počela je izrađivati preliminarno dokumente radi pripremanja postupka za izdavanje dozvola. Po Zakonu, ne mogu se preskakati koraci. Posao je uredski i tih, pa se može steći dojam u javnosti da se ništa ne radi. Prije četiri godine je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske raspisalo natječaj za istražni prostor "Karlovac 1". Na taj natječaj smo se javili i čitav postupak je trajao šest mjeseci. U studenome smo imali dozvolu, dokument temeljem kojega možemo istraživati na tom prostoru. Nakon što smo dobili dozvolu, postali su nam dostupni podaci Ine i temeljem toga smo doznali dosta toga novoga te odredili lokacije za istraživanja. Za dobivanje lokacijske dozvole morali smo izraditi idejni projekt... Svaku aktivnost radimo usklađeni s ministarstvom, što oduzima puno vremena i u biti se najviše čeka na suglasnosti. Lani smo dobili konačno lokacijsku dozvolu, što je važno jer bez nje ne možemo raditi. Lani je također potpisan sporazum o financiranju ovog projekta kojega provodimo. Polako iz uredskog posla prelazimo na konkretne radove – u drugoj polovice godine počet će izrada bušotine. Ne možemo koristiti već izrađene bušotine jer se ne nalaze na našem prostoru. Želimo bušotine bliže gradu. Naporan je ovo posao. Sama bušotina nije plitka, nego ima dva i pol kilometara. Tako duboke bušotine traže drugačiji pristup od izrade bušotina za pitku vodu, koje su parsto metara. To je bitna razlika.

Što Karlovac radi drugačije od Bjelovara koji također ulaže u geotermalnu energiju?

- Dobili smo financijska sredstva iz istog programa. Oni rade pliću bušotinu i koristili bi vodu nešto niže temperature od naše. Karlovac ide na dublju bušotinu i veću temperaturu s obzirom na veći zahtjev korisnika središnjeg toplinskog sustava. Na mjesečnoj bazi razmjenjujemo informacije i pratimo što tko radi. Na ovim poslovima smo od pomoći jedni drugima. O geotermalnoj energiji treba sve češće pričati. Geotermalni potencijal je velik na području Panonske nizine. Možemo otići u Mađarsku vidjeti što rade s tim vidom energije.

O kojim lokacijama u Karlovcu razmišljate?

- Geolozi bi preciznije mogli govoriti, a ja sam pravnik, no mogu reći da se radi o različitim dubinama i slojevima zemlje. Vapnenci su na bližim dubinama i u tom slučaju se može koristiti voda temperature dostatne za dizalice topline, manju zgradu i slično. Kako vode dublje zaliježu prema istoku, temperature su veće.

Financira li Europska unija takve projekte?

- Ne financira bušenja jer su toliko rizična da ne može pokrivati takva ulaganja. No, Gradska toplana je dobila novac za obnovu vrelovoda, pa se iz europskih fondova mogu financirati pristupni vrelovodi i precrpne stanice. U fazi smo izrade istražne bušotine. Vjerujem da ćemo ubrzo zatvoriti financijsku konstrukciju da je izradimo, a za sve nakon toga Europska unija nudi niz mogućnosti financiranja jer je zelena energija njezino opredjeljenje. Geotermalna energija je jedini pravi obnovljivi izvor energije – 24 sata dnevno, 365 dana u godini, bez obzira je li dan ili noć, je li sunčano ili oblačno, je li vjetrovito ili nije. Island se orijentirao na hidroelektrane i geotermalne elektrane.

Jesu li u javnom vlasništvu, privatnom ili pod koncesijama?

- Elektrana od 150 megavata snage toplinske energije, a 75 električne koju smo obišli je u vlasništvu mirovinskih fondova. Ostale su u vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne samouprave. Sama geoterma kao izvor je državno vlasništvo.

Taj bi se model primijenio i u Karlovcu?

- Da. Zato je Grad Karlovac i osnovao svoju tvrtku.

Postojale su bojazni da će se taj resurs dati privatniku u koncesiju.

- Ima i takvih primjera u Hrvatskoj. No, Grad ima svoje trgovačko društvo i samostalno traži financije i gura taj projekt.

GeotermiKA je korištenje geotermalne energije nazvala projektom generacije na službenoj mrežnoj stranici. Zašto?

- Projekt kojega provodimo je zasigurno za generacije. Island je 1980-ih odlučio da se oprašta od fosilnih goriva i to je odredilo budući razvoj te zemlje. Sada smo na raskrsnici i odlučujemo se za zelenu energiju i njezino korištenje u gradskom sustavu. To će se odražavati na vremena koja dolaze.

Gdje se još koristi geotermalna energija u Europi?

- Najveći utrošak fosilnih goriva u Europi odnosi se na grijanje građana, pa su mnoge države započele bušiti ne bi li došli do geoterme, a primjenjuju se različite tehnologije. Toga ima i u Turskoj, Italiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji... U svijetu se koristi geotermalna energija na Filipinima, u Meksiku, Indiji, Indoneziji i drugdje. Kod Bjelovar je jedan od većih geotermalnih elektrana u Europi, što smo također posjetili.

Topla voda koju ćemo crpiti će se vraćati u zemlju?

- Da. Planiramo dvije bušotine. Jedna je istražna i ona će nam dati podatke. U sljedećoj fazi se radi utisna bušotina. Dakle, taj sustav je zatvoren. Voda se mora vraćati u zemlju radi stabilnosti ležišta, tlaka i tako dalje.

Koja je geološka uloga geoterme?

- Kako zemlja upija vodu, ona prolazi kroz slojeve tla. Ona je bila na površini, ali je dugim nizom godina došla do tih dubina. Tamo je Zemljina kora tanja i visoke su temperature stijena, a one su napunjene vodom koja se u njima grije.

Bušotine u Rečici nisu dio istražnog područja "Karlovac 1"?

- Nisu. Govorimo o istražnim prostorima na kojima se smiju vršiti istraživanja i kasnije bušenja, kako ugljikovodika, tako i geoterme, a prostori su određeni Zakonom o ugljikovodicima. Istražni prostor koji se proteže od Karlovca do Velike Gorice nije bio predmetom niti jednog natječaja za provedbu istraživanja. Taj prostor obuhvaća i Rečicu.

Dio tog prostora jest u administrativnom obuhvatu Grada Karlovca?

- Jest, i drugih općina i gradova.

Je li još neki grad u Hrvatskoj uznapredovao na području istraživanja i korištenja geotermalne energije?

- Bjelovar i Karlovac su se među prvima upustili u to. Angažirao se na tom području i Vukovar, Osijek razvija potencijal, u Međimurju, uz Dravu... Na čitavom području Panonske nizine postoje pogodnosti za to.

Zašto nema toga na Mediteranu, primjerice?

- Takav je geološki sastav tla. Ovaj dio kontinenta je aktivan – zemlja je "živa" i kreće se, kao što smo, nažalost, vidjeli, što je bitno za geotermu.

Kad ćemo ubirati banane u karlovačkim vrtovima?

- Ne bih se bavio prognoziranjem kad je to moguće, ali moguće je. Želim da budemo poznati po grijanju grada, a onda tek po ovakvim zanimljivostima za turiste.

Razgovarao: Marin Bakić