Sudjelovanjem na regati “Slapovima Mrežnice” više od 100
kajakaša, raftera i kanuista obilježilo je početak kampanje “Glas
ZA Mrežnicu”, kojima se pridružilo i više stotina posjetitelja
glavnog događaja na Gradskom kupalištu Duga Resa. Kampanjom
nevladine udruge žele upozoriti javnost i donosioce odluka na
moguću devastaciju rijeke Mrežnice i njenih slapova zbog
izgradnje malih hidroelektrana.
Najnovijim Prostornim planom Karlovačke županije omogućila se
prenamjena starih mlinova u postrojenja za proizvodnju električne
energije. Izgradnja malih hidroelektrana dobila je veliki zamah,
dok se na samu obnovu mlinice obično zaboravi. Štoviše, radi se
paralelna infrastruktura, koja ima značajan utjecaj na krajolik i
na količinu vode na sedrenom slapu.
“Velik broj veslača na regati i ostalih posjetitelja događaja na
dugoreškom kupalištu poslalo je jasnu poruku, da želimo očuvanu
rijeku Mrežnicu i da njeni slapovi i dalje ostanu na ponos
ovdašnjih ljudi. Mrežnica je idealno mjesto za zdravo provođenje
slobodnog vremena i za rekreaciju, a njene spektakularne slapove
prepoznaju i turisti, koji u sve većem broju dolaze u naše
krajeve”, rekao je Bruno Banjavčić iz građanske inicijative
“Volimo Mrežnicu”.
Rijeka Mrežnica u svijetu i u Hrvatskoj najpoznatija je po svojim
sedrenim slapovima zbog kojih je proglašena Natura 20001
područjem. Slapova po najnovijim istraživanjima ima više od 100,
a najveći je slap Šušnjar, koji doseže visinu i do 15 metara.
Izdašnost vode i slapova razlog je nekoć brojnoj gradnji mlinova
uzduž gotovo čitavog toka Mrežnice.
“Male hidroelektrane ne doprinose značajno energetskoj
neovisnosti Hrvatske, dok imaju izuzetno negativan utjecaj na
prirodu i lokalnu sredinu te na ljude, koji ovise o prirodnim
ljepotama i dobrobitima koje pružaju te rijeke. WWF poziva na
strateški, transparentan i participatoran pristup planiranju
razvoja hidroenergetskog sustava, kako bi se i lokalni dionici
mogli izjasniti žele li takve projekte ili žele sačuvane prirodne
karakteristike rijeka, koje nude i osnovu za razvoj turizma i s
njim povezanih djelatnosti”, poručila je Irma Popović Dujmović iz
WWF Adrije.
Mlinovi su nekad koristili samo mali dio vode za svoj rad i imali
značajnu ulogu kod održavanja vodotoka i očuvanja sedre. Sedra je
geološki i biološki fenomen za čiji nastanak treba mnogo.
KAportal.hr