Iduće godine imat ćemo kompletno idejno rješenje potrebnih adaptacija za stavljanje prostora u pogon.
Socijalna zadruga Humana Nova iz Čakovca prisutna je u Dugoj Resi već neko vrijeme, a nakon današnjeg sastanka u Srednjoj školi Duga Resa, najavili su proširenje poslovnih aktivnosti ulaskom u jedan dio prostora nekadašnje Pamučne industrije.
– Ostvarenje suradnji, nakon ovog sastanka su direktno su vezane za razvoj podružnice u Dugoj Resi sa krajnjom strateškom točkom pokretanja Pamučne industrije Duga Resa. Iduće godine imat ćemo kompletno idejno rješenje potrebnih adaptacija za stavljanje prostora u pogon. Duga Resa će tada biti srce Hrvatske, odnosno spoj Istre i Primorsko – goranske županije, Sjevera Hrvatske i Koprivničko križevačke županije – kazao je Ivan Božić upravitelj zadruge Humana Nova nakon sastanka sa županicom Martinom Furdek Hajdin i predstavnicima Komunalnih poduzeća i općina s područja Karlovačke županije.
Prostor u Srednjoj školi za rad podružnice je uređen, ali ne zadovoljava sve zakonske standarde za obavljanje ovakve djelatnosti, pojasnio je Božić, te obrazložio kako će taj prostor dogodine biti dom za voditelja Podružnice, a kasnije će biti prenamijenjen za održavanje radionica, tečaja šivanja i slično.
Podsjetimo, kroz projekt “Razvijam poduzetništvo – čuvam okoliš” vrijedan oko 1,2 milijuna kuna prilagođen je pristup osobama u kolicima, ali zadruga ne može dobiti tehničku dozvolu za svoj opus gospodarenja.
– Prostor u Pamučnoj je bio strateški cilj još prije pet godina, obzirom da se radi o enormno velikom prostoru koji je mrtav već godinama. Zato ćemo tamo imati jedan izdvojeni pogon, jer taj prostor je u vlasništvu naše druge partnerske tvrtke VIS-a iz Varaždina. Tako smo riješili problem prostora, a geografski nam je odličan za povezivanje procesa. Na ovaj način možemo oživiti Pamučnu industriju, revitalizirati sam kraj, raditi kvalitetno gospodarenje tekstilnim otpadom te radnu integraciju – zaključio je upravitelj Božić.
Humana Nova je socijalna zadruga iz Čakovca koja danas ima 45 zaposlenih osoba, od čega su 25 osobe s invaliditetom, a još 13 ih spada u domenu marginaliziranih skupina ljudi. Bavi se sakupljanjem tekstila, sortiranjem, recikliranjem i ponovnom upotrebom. Glavni partner im je Regeneracija iz Zaboka kao krajnji proizvođač filca od starog tekstila. U krugu od 100 kilometara imaju potpuno zaokruženi proces gospodarenja tekstilnim otpadom kao jedini u Europi, a na taj način radie i dobru radnu integraciju za što su dobili nagrade na europskoj razini.
Obzirom da je za pokretanje ovakve proizvodnje potrebno redovito sakupljati tekstilni otpad, prema riječima karlovačke županice Martine Furdek Hajdin u projekt bi se trebala uključiti i sva komunalna poduzeća na području županije.
– U dugoreškoj Srednjoj školi osnovana je podružnica socijalne zadruge Humana Nove. Iza nas je projekt čiji nositelj je bio LAG Valis colapis, a partneri su bili Karlovačka županija i Srednja škola. Projekt je početkom ove godine završen, a u njega je također bilo uključeno još 11 škola iz Ozlja, Duge Rese, Karlovca i općina Generalski Stol, Žakanje i Draganić. U projektu uz edukaciju sakupljene su ukupno 32 tone tekstilnog otpada. Ne želimo da sve ostane samo na obrazovnom sustavu već želimo takav model rada proširiti na području naše županije. Potrebe i odaziv su veliki. Komunalna društva su obveznici javne nabave, međutim Zadruga nudi prihvatljive cijene te važnu komponentu, angažman osoba s invaliditetom i marginaliziranih skupina koje sve javne institucije imaju obvezu zapošljavati. Suvremenim načinom života otpada ima sve više, a na ovaj način tekstilni otpad možemo odlično iskoristiti. Ovo je temelj buduće kvalitetne suradnje – istaknula je županica Martina Furedk Hajdin.
Prikupljanje tekstilnog otpada putem kontejnera u praksi nije se pokazalo kao dobro rješenje, jer se kontejneri na dnevnoj bazi trgaju i tekstil baca van, stoga je odlaganje tekstila u reciklažnim dvorištima pod nadzorom i puno bolje.
Znate li gdje završava odbačeni tekstil?
Prikupljeni tekstil, odvaja se na upotrebljiv i ne upotrebljiv. Potom se iz njega izdvaja pamuk od kojeg se izrađuju krpe za čišćenje površina u metalnoj industriji. Dio tekstila se melje i šalje Regeneraciji koja od njega proizvodi filc za autoindustriju – u jedan automobil ide oko 40 kg tekstila. Filc se koristi i u građevinskoj industriji, a u zadnje vrijeme upotreba mu se proširila i na izolaciju kod visećih vrtova.