ŽUPANIJA / DUGA RESA

NAKON POTRESA

Zgrada u Kasaru 2 dobila "crvenu naljepnicu", 14 stanara hitno iseljeno: Država mora preuzeti odgovornost za svoje vlasništvo!

Zgrada u Kasaru 2 dobila
Google Maps

Kako je riječ o zgradi koja je pretežito u državnom vlasništvu, kao i još mnoge u ulici Kasar, a država u Dugoj Resi ima u vlasništvu tridesetak stanova, Grad traži da se ti stanovi daju obiteljima iseljenim iz Kasara 2.

Iako potres na dugoreškom području nije napravio velike štete za proglašenje elementarne nepogode, stari objekti ipak su osjetili njegovo djelovanje. Tako je zgrada u Kasaru 2, kojoj je statika već bila narušena zbog problema s temeljima dobila jučer dobila „crvenu naljepnicu“ , a stanarima je ponuđen privremeni smještaj. 

Podsjetimo, nakon potresa građani Duge Rese prijavili su 41 oštećeni objekt, a prvim pregledom statičara ni jedna zgrada nije dobila crvenu naljepnicu, no naknadnim pregledima utvrđeno je kako zgrada u Kasaru 2 ima veća oštećenja i nemoguće je previdjeti što bi se moglo dogoditi uslijed nekog novog potresa, stoga je Grad odlučio za 14 stanara ponuditi privremeni smještaj u Hotelu Frankopan na Petrakovom Brdu. Za  sada je taj smještaj prihvatila samo jedna obitelj, a drugi su se smjestili kod prijatelja i rodbine.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

- Jučer kasno poslije podne naši djelatnici su prevezli dvije osobe i njihove osobne stvari u privremeni smještaj na Petrakovom Brdu. Ukoliko bude trebalo osigurat ćemo prijevoz i svim drugim osobama u privremeni smještaj – objasnio je Mario Biršić, ravnatelj Crvenog križa. 

Kako je riječ o zgradi koja je pretežito u državnom vlasništvu, kao i još mnoge u ulici Kasar, a država u Dugoj Resi ima u vlasništvu tridesetak stanova, Grad traži da se ti stanovi daju obiteljima iseljenim iz Kasara 2. 

- U toj zgradi, koja je nakon potresa bila najviše oštećena, imamo 12 stanova pri čemu su 3 u privatnom, a 9 u državnom vlasništvu.  Da je zgrada održavana vjerojatno se ne bismo našli u ovoj situaciji, a najbolji primjer za to je i zgrada FINE koja također ima ne riješene vlasničke odnose, a krov propada i cijela zgrada je načeta. Kasar 2 je već ranije bio saniran, no ovaj potres ga je dodatno poljuljao. Statičari su rekli kako ne mogu predvidjeti što će se dogoditi ako je pokušaju poduprijeti, jer djelovanje sile moglo bi izazvati urušavanje, jer je prenapregnuta. Iako zgrada nije u našem vlasništvu nismo mogli pustiti stanare da budu u njoj pa smo organizirali privremeni smještaj, kaže nam dugoreški gradonačelnik Tomislav Boljar, te pojašnjava kako je Ministarstvo imovine odmah nakon prvog pregleda zgrada u Dugoj Resi krajem siječnja obavijestio o stanju svih zgrada u njihovom vlasništvu s naglaskom na Kasar 2. 

Činjenica je da država ne bine o svom vlasništvu i dozvolila je da mnogi objekti diljem Hrvatske propadaju ili su već propali, a Grad Duga Resa ne želi dozvoliti da se to dogodi i kod njih, baš zato je tražio prije više od dvije godine da se te zgrade predaju u gradsko vlasništvo. 

Na tragu rješavanja ovog problema je i Program demografske obnove, o kojemu smo pisali ovdje,  ali uz njega država napokon mora preuzeti i brigu o svom vlasništvu, jer ako nastavimo ovako za deset godina sve će te zgrade u starom dijelu Duge Rese dobiti narančaste naljepnice zbog propadanja. 

Riječ stručnjaka - Zašto je zgrada Kasar 2 nakon žute dobila crvenu naljepnicu

Puno Dugorešana iznenadilo se kad je zgrada u Kasaru 2 nakon žute, dobila crvenu naljepnicu. O čemu je točno riječ objasnio nam je Ivan Klokočki, volonter statičar, dip.ing. građevine koji od prvog dana kontinuirano radi na terenu potresom uništene Petrinje, Gline i Siska od kuda nam se i danas javio. 

- Bio sam na oba pregleda spomenute zgrade u Kasaru 2. Na prvom pregledu sam stavio privremenu neuporabljivost, uz uvjet detaljnog specijalističkog pregleda. Kako bismo taj pregled jako dugo čekali, a bilo je potrebno hitno podupiranje objekta, obišli smo ga s građevinarom i zaključili da to ne možemo kvalitetno ostvariti, jer jednostavno nema čvrstih elemenata i da se dira u naprezanja koja su već aktivirana u objektu može nastati šteta i rizik za korisnike. Tako je privremena neuporabljivost postala trajna sve do odluke specijalističkog pregleda koji će reći hoće li se objekt rušiti ili u potpunosti sanirat –kaže Ivan Klokočki.

Uvidom u podatke o stanju zgrada u Kasaru vidi se kako, nažalost,  90 posto današnjeg stanja ovih zgrada nema veze s potresom, a ono što je još važnije je da u slučaju jakih potresa mogu teško stradati. 

- Mi nismo tu da stavljanjem zelene naljepnice na te stare zgrade poput nekih „svećenika ih blagoslovimo“ za potres od 7 po Richteru, jer u slučaju takvog potresa one i dalje mogu teško stradati – upozorava Klokočki te dodaje kako ni on ni kolege statičari ne mogu dozvoliti da ih se zloupotrebljava i od njih očekuje da na sve što je bilo prije zažmire i da se sad sve gura pod štete od potresa, jer Europa nam to sigurno neće dozvoliti.

Izdvojeno


Reci što misliš!