Josip Vlašić (HDZ) smatra kako treba imati veće ambicije, a ne samo govoriti o Aglomeraciji, koja i nije samo dugoreški projekt, dok je primjerice tržnica u središtu grada zapuštena

Dugoreško Gradsko vijeće na zadnjoj ovogodišnjoj sjednici donijelo je Proračun za narednu godinu. Proračun će iznositi 43 milijuna kuna, što je za gotovo 12 posto manje od ovogodišnjeg. 

- Svake godine Proračun je sve veći, a ovaj puta je značajno manji. To je zato što smo do sada u Proračun imali uključena EU sredstva za projekte, a u novom Proračunu više nisu uključena. U narednoj godini, kao i u 2023. novac za projekte svake godine iznosit će oko 44 milijuna kuna. Samo aglomeracija će iznositi oko 35 milijuna kuna, dakle, da se to provodi kroz Proračun, on bi iznosio oko 77 milijuna kuna. No, u Proračun su uključeni izdaci za sufinanciranje europskih projekata u iznosu od 16 milijuna kuna – kazao je gradonačelnik Tomislav Boljar te pojasnio da se ovaj Proračun priprema i za ITU Mehanizam koji bi trebao krenuti krajem 2023. ili početkom 2024 godine.

Sadržaj se nastavlja...

Josip Vlašić (HDZ) smatra kako Proračun nije loš, ali bi mogao biti perspektivniji i bolji. Istaknuo je kako treba imati veće ambicije, a ne samo govoriti o Aglomeraciji, koja i nije samo dugoreški projekt, dok je primjerice tržnica u središtu grada zapuštena, a mogla su se povući sredstva za njeno uređenje putem Inove koja bi na taj način opravdala svoje poslovanje.   

- U 2023. godini projekcija za komunalnu naknadu povećava se za milijun kuna, znači li to da će se ići na povećanje naknade – zanimalo je Vlašića. Sličnog razmišljanja o povlačenju europskog novca bila je i Iva Stipančić Benić (HDZ) koja je kao primjer navela ozaljski vrtić Zvončić. 

Jasmin Sarvan (nezavisni na listi HSS) istaknuo je problem premale pomoći od strane Karlovačke županije te prozvao županijske vijećnike koji uopće ne dolaze na sjednice Vijeća, a građani su ih izabrali kako bi zastupali interese Duge Rese u Županijskoj skupštini. 

Mijo Ivanić (HSS) istaknuo je kako država od svih prihoda uzima gotovo 92 posto, a od preostalih 8 posto Grad mora financirati sve potrebe, a uz to dobije još ceste i klizišta.

- Možda je Duga Resa svijetli primjer, s ovim malim proračunom radi se i nikome nismo dužni. Pokrivamo se s onim što imamo, nema lopovluka i nema krađa. A koliko imamo potporu od Županije, sjetimo se samo sportske dvorane. Građani Hrvatske plaćaju najveće poreze, a u EU smo gotovo zadnji, na margini – zaključio je Ivanić.

U raspravu se uključio i gradonačelnik Boljar koji je istaknuo kako je četiri godine bio optuživan da nema europskih novaca, a gle čuda, Duga Resa je među najboljim projektima u EU. 

- Činjenica, Aglomeracija nije samo naša, ali to je 10 milijuna eura za Dugu Resu. No, to treba i sufinancirati i zato smo kao hrčci čuvali taj novac, jer bi se u protivnom morali kreditno zadužiti. Za sada ne mislimo dizati komunalnu naknadu, ali da će se ići u kontrolu i izmjeru površina to da, jer imamo ljude koji su vrlo glasni kod svojih zahtjeva, a vrlo skromni kod prijave kvadrata za plaćanje, stoga mislim da je pravedno da se plaća ono što se koristi, ništa više ni manje. Postojeću tržnicu ćemo malo osvježiti kad završi aglomeracija, a planovi o izgradnji novog tržnog centra postoje na Trgu hrvatskih mučenika, jer na postojećoj lokaciji nema dovoljno mjesta – pojasnio je gradonačelnik Boljar. 

Gradsko vijeće je potom Proračun za 2022. godinu donijelo s 11 glasova „za“ i 4 suzdržana glasa vijećnika HDZ-a.