Dugoreški vremeplov: Vrijeme prolazi, problemi isti – 1973. dugoreške općinare brinuo slab rast privrede


1
Da zanemarimo nazive predstavničkih tijela, valutu
i termine koji su se tada koristili, članak objavljen u Dugoj
Resi – glasilu Općinske konferencije SSRN i radnih organizacija
13. prosinca 1973., skoro da bi mogao biti aktualan i danas. Jer,
tema je vječna – gospodarstvo iliti privreda. Doduše, rast je bio
premali, o čemu je tada burno raspravljala Općinska skupština.

“…Ako bismo letimično prolistali materijale o analizi
poslovanja radnih organizacija, možemo zaključiti da je
poslovanje privrede u cjelini pozitivno. Gubitaka u radnim
organizacijama nema, a ni poteškoća oko likvidnosti. Pokazatelji
nekih najvažnijih ekonomskih kategorija bilježe rast – ukupan
prihod za 25 posto, dohodak za 29 posto, dok je vrijednost
realizacije proizvoda i usluga uvećana za 23 posto. Istovremeno
nije došlo do jačanja materijalne osnove privrede jer su ti
rezultati posljedica rasta cijena.

Osobni dohoci povećani su u odnosu na prošlu godinu za 26,4 posto
i iznose prosječno 1.640 dinara. Ovo povećanje anulirano je
porastom cijena i troškova života, tako da realni osobni dohoci
nisu porasli. Niski osobni dohoci u privredi dugoreške općine
rezultat su, između ostalog, i vrlo niskog ostvarenog dohotka po
zaposlenom radniku koji iznosi u prvih devet mjeseci svega 30.000
dinara. U tome razdoblju smanjen je izvoz za 9 posto, a broj
zaposlenih tek je minimalno povećan. Već desetak godina broj
zaposlenih u privredi općine kreće se oko 5.000 radnika.

Osim toga, u ovih devet mjeseci povećane su zakonske i ugovorne
obaveze privrede, a postoje i nenaplaćena potraživanja od 80
milijuna dinara.

Svi ovi podaci govore o stagnaciji privrede, pa čak i nazadovanju
u odnosu na druga središta koja idu brže naprijed, što je
naglasio i Stevo Škrtić, predsjednik Savjeta za privredu. Pero
Stojković je rekao da je reproduktivna sposobnost privrede
smanjena. Proklamirano rasterećenje privrede neće dati očekivane
efekte, zbog novih obaveza radnihorganizacija prema
društveno-političkim i interesnim zajednicama. Stojković je iznio
primjer Pamučne industrije, koja je ove godine trebala biti
oslobođena obaveza u iznosu od 5,44 milijuna dinara. Zbog novih
obaveza prema školstvu, zdravstvu, mirovinsko-invalidskom
osiguranju i ostalim, planirano rasterećenje bit će smanjeno na
svega 1,6 milijuna dinara.

Za oživljavanje i brži rast privrede rješenja se traže u nekoliko
pravaca. Prije svega, sve radne organizacije moraju u roku od
šest mjeseci sačiniti dugoročne planove razvoja, do 1980. godine.
Neophodno je osim toga da se sve radne organizacije kadrovski
ojačaju, napose njihove stručne službe. Postojeći ambiciozni
program razvoja tvornice namještaja Polet, koji predviđa
višestruko povećanje proizvodnje i stotinjak novih radnih mjesta,
treba podržati. Podržana je i orijentacija u proizvodnom programu
Pamučne industrije, na proizvodnju artikala višeg stupnja obrade.
Pletivo i proizvodi konfekcije već su pokazali da imaju dobru
prođu na tržištu, a postižu i bolji financijski učinak…”

DugaResa.net

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest