Velik dobavljač namirnica županijskim školama je 43-godišnji Miko Poljak kojeg smo posjetili na njegovu OPG-u u ogulinskom naselju Bošt
– Kada sam ovjeravala račune dobavljača uvidjela sam da s našeg područja dolaze samo trešnje iz Tounja, a sve drugo od velikih dobavljača, što sam smatrala poražavajućim, objašnjava karlovačka županica Martina Furdek Hajdin govoreći o zelenoj javnoj nabavi.
Podsjetimo da Karlovačka županija provodi dinamičku javnu nabavu namirnica za prehranu u osnovnim školama kojima je osnivač i koja traje dvije godine, a od ovog polugodišta se školarcima servira hrana spravljena od namirnica domaćih proizvođača.
Predlošci nutricionista
– Htjeli smo aktivirati poljoprivredu tako da proizvođačima osiguramo plasman, a ujedno smo htjeli osigurati to da djeca jedu hranu s naših polja koja je uzgojena nerijetko po strogim ekološkim standardima, pojasnila je županica.
Izrazila je nadu da će se ovaj program provoditi trajno i pozvala dobavljače s kojima još nisu potpisani ugovori da se jave.
Kako se taj program provodi provjerili smo u ponedjeljak u Prvoj osnovnoj školi Ogulin koja i dalje radi u dvije smjene i gdje upravo traju radovi na dogradnji još šest učionica i dva specijalizirana kabineta ne bi li se to ispravilo, što je projekt ukupne novčane vrijednosti veće od dva milijuna eura za koji je Karlovačka županija osigurala bespovratna financijska sredstva u stopostotnom iznosu.
Ogulinsko zelje
Ravnateljica Ivona Rendulić je navela da kuhaju osam obroka tjedno za 473 učenika u nastavi i 53 u produženom boravku, a tog dana su na jelovniku imali grah i zelje, naravno ogulinsko.
– Dobili smo od osnivača popis dobavljača s kojima možemo surađivati i predložak jelovnika kojega je složila nutricionistica – rekla je I. Rendulić.
Nastavila je da su najveći dobavljači s ogulinskog područja – jabuke stižu iz Tounja, primjerice, a jelovnik se mijenja svakoga mjeseca, dočim se ranije mijenjao tjedno.
Ovoga mjeseca raspored je sljedeći za nastavu – ponedjeljkom se poslužuju grah s kiselim zeljem i dimljenom slaninom, utorkom zapečena jaja s povrćem, srijedom piletina s pireom od batata i zelena salata, četvrtkom kruh sa sirnim namazom, mlijeko i voće, petkom juneći gulaš, kukuruzni žganci i cikla.
Produženi boravak ponedjeljkom jede pečenu piletinu, mlince i zelenu salatu, utorkom kašato s piletinom, ćušpajz od kelja, četvrtkom umak bolonjez, integralnu tjesteninu i zelenu salatu, a petkom zapečene štrukle.
– Produženi boravak ima svakoga dana užinu, a to su smoothie, savijača od jabuka, kompot od višnje, knedle sa šljivama, probiotik i voćni kolač – navela je I. Rendulić.
Novi režim
Taj novi režim je na snazi od početka godine, a ravnateljica je istaknula da je napredak u tome što je u odnosu na ranije izbačena najviše ugljikohidrata.
– Imali smo ranije u prehrani i pizze, hot dog, krafne za fašnik i bijeli kruh – kazala je I. Rendulić.
To nije najbolje “sjelo” svoj djeci, naravno, pa je tako Stjepan Barko iz 8. d razreda poručio da je bolja bila “stara marenda”, a njegov kolega iz razreda Leon Rupčić da bi radije jeo hot dog.
– Ne volim jesti varivo svakog dana – priznao je Leon. Upitan kako mu se sviđa taj novi jelovnik, Rico Ivčević iz 8. b razreda je odgovorio da to ovisi o danu.
– Najviše mi odgovaraju grah i zelje, rekao je Rico, a njegova kolegica Helena Dreven je poput Leona priznala da ponekad nedostaje hot dog.
Ivan i Franko Turković iz tog razreda su kazali da vole rižoto s piletinom, a ravnateljica je dodala i da je nova prehrana pomogla njenim kolegama da se lakše nose sa zdravstvenim problemima s obzirom na to da se osoblje hrani također u školskoj kuhinji. Učiteljica razredne nastave Nada Božičević je rekla da učenicima treba dati vremena da se upoznaju s jelovnikom i njemu prilagode.
– Moja smjena je poslijepodnevna, pa djeca dođu u školu nakon ručka, a u školi dobiju puno voća i mliječnih proizvoda – navela je N. Božičević.
Pozdravlja nov režim prehrane i poručuje: “Na dobrom smo putu, ideja je odlična, sviđa mi se”.
Zdravije namirnice
Kuharicu Biserku Turković u smjeni zatičemo s kolegicama Darijom Grgurić i Marinom Kovačić, a rekla nam je da su s novim načinom prehrane došle i velike promjene u radu.
– Koriste se zdravije namirnice, nema hrenovki niti gotovih pljeskavica, nego ih pravimo sami, grah ne dolazi u konzervama nego u rinfuzi, a koristi se kruh od tamnijeg brašna, odnosno ne koriste se nikakvi pekarski proizvodi – navela je B. Turković.
Nastavila je da se i čaj nabavlja s lokalnog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, a da se zaslađuje medom.
– Poslovi jesu malo zahtjevniji no što su bili i treba nam malo više vremena za pripremu hrane, no sve se dobro obavlja i na vrijeme – rekla je B. Turković.
OPG na Boštu
Velik dobavljač namirnica županijskim školama je 43-godišnji Miko Poljak kojeg smo posjetili na njegovu OPG-u u ogulinskom naselju Bošt.
– Zadovoljan sam zelenom javnom nabavom, neka djeca okuse domaću hranu – poručio je Poljak. Treća je generacija poljoprivrednika u svojoj obitelji – time su se bavili i djed Dragan i otac Miko stariji te majka Mira.
Roditelji su se bavili poljoprivredom uzgajajući u manjim količinama zelje za kiseljenje i krumpir – kazao nam je Poljak.
Otac i djed su bili vrsni orači s volovima i konjima, a otac mu je kao vrsni traktorist izazvao u svoje doba senzaciju kada je traktorsku prikolicu gumenjak za okladu gurao unazad četiri stotine metara bez oštećenja.
– To je bilo općenarodno veselje, taj njegov pothvat pratilo je 450 ljudi – rekao je Miko.
17 hektara zemlje
Nastavio je razvijati posao i sada ima brojnu opremu – plugove, tanjurače, freze, malčer, stroj za otkopavanje zemlje, sadilice za luk i češnjak, sadilicu za krumpir, sadilicu za zelje, kombajn za brati krumpir, cisternu za vodu, tri traktora, top za rasprskavanje vode, pumpe za vodu, sijalicu za sve vrste žita…
– Imam 17 hektara zemlje u rasponu od 11 kilometara od prve do zadnje njive – nastavio je Poljak.
Proizvode veće količine krumpira, svježeg i kiselog zelja, kelj, korabu, mahunu, repu, grah, mrkvu, luk, češnjak, peršin, celer, ciklu, bundeve više vrsta, raštiku, krastavce, rajčice, blitvu, papriku…
– Sad smo u fazi oranja i priređivanja zemlje te bismo za mjesec dana trebali posaditi prvi krumpir – dodao je Poljak na čijem su gospodarstvu tri radnika, a i roditelji pomognu. Pokazao nam je bazene za kiseljenje kupusa, jedan je kapaciteta 22 tone i u njega se ulijeva slana otopina.
– Kad su idealni uvjeti, za kiseljenje treba 48 dana na temperaturi zraka od 18 do 22 stupnja Celzija – objasnio je Poljak.
Može se
Proizvode plasira na tržnicama u Slunju, Rijeci i Karlovcu i na pitanje može li živjeti od poljoprivrede odgovara potvrdno.
– Može se živjeti od toga, ako se taj posao voli, a poljoprivreda je izazov iz dana u dan, no godinama se stječu iskustvo i znanja što treba raditi i zaštititi, rekao je Poljak napomenuvši da se uz ovaj ne može raditi još jedan posao.
