Predfinanciranje, odugovlačenje ostvarenja samog konačnog projekta te duga valorizacija povrata sredstava sustavni su problemi jedinica lokalne samouprave pri realizacije europskih projekata.
Korisnici strukturnih i kohezijskih fondova u tekućoj
financijskoj omotnici imaju na raspolaganju ukupno 11 milijardi
eura, shodno tome, mnoge općine i gradovi uvidjele su šansu za
unapređenje javne infrastrukture, bilo da je riječ o cestama,
nogostupima ili socijalne infrastrukture kao što su vrtići,
domovi za starije, domovi međugeneracijske solidarnosti, domovi
kulture.
Uspješno povlačenje europskih sredstava uvijek se veže uz Općinu
Kamanje, i to s razlogom. Naime, još 2007. godine općina
Kamanje bila je prva jedinica lokalne samouprave u cijeloj Europi
po povlačenju sredstava iz europskih fondova po broju stanovnika,
a niti danas mnogo ne zaostaju. Kroz petogodišnje razdoblje
članstva Hrvatske u Europskoj uniji, Općina je osigurala gotovo
8,5 milijuna kuna dodatnog europskog novca za provedbu svojih
projekata, a u razgovoru za KAportal načelnik Damir Mateljan
otkrio je koje su ključne stvari za uspješno apsorbiranje
europskih sredstava, s kojim izazovima se susreću pri realizaciji
projekata te u konačnici koliko je efikasan naš sustav EU
fondova.
Općina Kamanje okrenula se europskom novcu u samom začetku,
naime, početni izvorni proračun u 2004. godine iznosi je svega
600 tisuća kuna, danas je on 2 milijuna, no još uvijek nedovoljan
da bi se pokretale velike investicije, pojašnjava Mateljan
naglasivši pritom kako je kod velikih projekata financiranih
europskim sredstvima nužna prije svega dugoročna održivost
ulaganja, sve iznad vaših kapaciteta bilo financijskih bilo
administrativnih može donijeti samo probleme.
– Održivost je nužna, da bi stvari bile održive morate ih
unaprijed planirati, to je ono što smo mi naučili vodeći čitav
niz projekata. Konkretno, danas kada smo već završili projekte iz
Mjere 7 Ruralnog razvoja, a jedna od njih je i gradnja cesta,
projekt kroz koji smo uspjeli kroz niz godina renovirati i
obnovit sve svoje nerazvrstane ceste, te ceste netko treba i
održavati. Stoga je prioritet da cestovna mreža bude takva da je
možemo vlastitim kapacitetima održavati. Također, na isti način
smo se vodili kod realizacije drugog projekta unutar Mjere 7, a
to je dogradnja prostora za predškolski odgoj, na način da smo to
uspjeli građevinski smjestiti pod jedan krov kako bismo imali
jednu energetsku jedinicu, jedan prostor. To u konačnici znači
jednostavnije održavanje zajedničkog prostora kojeg čine Dom
kulture, Vatrogasni dom i Dječji vrtić, što je za takvu zajednicu
kao što je naša općina i s takvim kapacitetima dugoročno održiva.
Osim ograničenih kapaciteta općina i gradova, sustav
funkcioniranja EU fondova smatra Mateljan, ima čitav niz uskih
tijela u kojima neke stvari stanu. Najveći problem s kojima se
susreću jedinice lokalne samouprave pri realizaciji je sustav
predfinanciranje, odugovlačenje samog ostvarenja konačnog
projekta i dugoročnost postupka valorizacije povrata sredstva,
što dovodi općine i gradove do nužnog kamatnog zaduživanja kod
poslovnih banaka. Konačni rezultat toga je da projekti koji
su trebali biti u stopostotnom dijelu sufinancirani od strane
Europske Unije, u konačnici u Hrvatskoj to nisu.
– Danas u Hrvatskoj ima ogroman broj općina koje imaju na čekanju
u povratu EU sredstava, trostruko, peterostruku više nego što su
im jaki njihovi proračuni. Te općine egzistiraju još sad u
koronakrizi isključivo na vlastitim sredstvima koja su ionako 70
posto manja nego što bi bila inače, a za nekoliko mjeseci kada će
se vidjeti koliko je pao turizam, koliko je narastao broj
nezaposlenih, pa samim time pao i postotak udjela u porezu na
dohodak, koji je dio prihoda lokalne samouprave, lokalne
samouprave imat će sve manje novaca da bi mogle uopće provodit EU
projekte. A prva osnova za to je upravo da imaju
raspoložena financijska sredstava. Država umjesto da priča o
suštinskim problemima lokalne samouprave, a to je prije svega
njezino financiranje i funkcioniranje, tema se skreće na
teritorijalni preusteroj koji nije isključivo samo po sebi
rješenje.
Kakvo nas očekuje naredno europsko proračunsko razdoblju, još
nije definirano, no Mateljan smatra da najavljeni noviteti nimalo
ne idu u prilog novim članicama Europske unije.
– Najavljeno je povećanje nacionalnog dijela sufinanciranja iz 15
posto na 25, smanjenje apsorpcijskog razdoblja te čitav niz
detalja koje ne idu na mlin manje bogatijim, novim članicama
Europske unije, one koje su sebe nazvale prijateljicama kohezije.
S druge strane imate države koji financiraju Uniju poput
Francuske, Njemačke, Nizozemske, Danske, Belgije koju se htjele
smanjiti ta sredstva. Upravo ti pregovori te dvije skupine
europske zemalja i interesa su stale prije koronavirusa i mi
ustavi ne znamo koji će biti financijski okvir niti koji će bit
zakonodavni okvir trošenja tih sredstva, poručuje načelnik Općine
Kamanje Damir Mateljan.