Puko ukidanje općina i pripajanje susjednim gradovima bez reforme u načinu financiranja, decentralizacije te uređenja statusa mjesnih samouprava kao pravnih osoba sa svojim proračunima, dobili bi smo katastrofalni pad kvalitete života u lokalnim, ruralnim zajednicama, smatra Mateljan.
Najnovija vladina inicijativa o smanjenju lokalnih dužnosnika,
odnosno ukidanje mogućnosti profesionalnog rada zamjenika
načelnika i zamjenika gradonačelnika, koja se pompozno
najavljuje kao ušteda od skoro pa dvjesto milijuna kuna godišnje,
za načelnika općine Kamanje Damira Mateljana zapravo je na tragu
dosadašnjih vladinih “reformi”, koje su, kako kaže Mateljan,
zapravo samo kozmetički uradci, a ne i suštinske reforme.
-Ova inicijativa, po meni sasvim je u redu, no ona ni približno
neće dovesti do najavljenih ušteda, a u konačnici ama baš ničim
neće doprinijeti onome što bi trebala biti suština svake dobre
uprave, pa tako i lokalne – višoj kvaliteti života građana. Tim
više što se ovim prijedlogom ne zadire u legislativu izbora
zamjenika načelnika, gradonačelnika, župana iz redova nacionalnih
manjina, koja se pokazala potpuno promašenom. Promašenom u smislu
da bi zamjenici iz redova manjina trebali osigurati pravnu i
svaku drugu zastupljenost manjinskog naroda u tijelima lokalne
samouprave. Imate plastični primjer naše, Karlovačke županije,
dožupan iz redova srpske nacionalne manjine služi županijskoj
vlasti tek kao smokvin list zaštite manjinskih prava, a u naravi
samo odrađuje ona događanja koja su aktualnom županu neugodna,
poput komemoracija ustaških zločina iz Drugog svjetskog rata,
blagdane po julijanskom kalendaru i slične protokole. No, opet je
činjenica da su sami predstavnici srpske manjine pristali na
takvo nešto što u konačnici dovodi do povlastica dotičnom/im
dožupanu/ima, ali ne i konkretne dobiti zajednici koja živu u
naseljima sa sramotnom infrastrukturom za 21. stoljeće,
zapostavljena, zabačena i zaboravljena.
Smjer reforme lokalne i regionalne samouprave i probnom
balonu koje pušta Vlada, Mateljan smatra da nije pozitivan, i to
prije svega zbog očite stigmatizacije lokalne
samouprave, kao hrpu nesposobnih uhljeba koji isključivo
služe kako bi koruptivnim djelatnostima i “urođenim” nepotizmom
uništavali lokalne zajednice i trošili državni novac. Takvo
generaliziranje, prema Mateljanu je samo znak da Vlada nema
konkretan, učinkovit i jasan plan kojim bi putem ta reforma
trebala krenuti, a ključno njezino pitanje nije i nebi trebao
biti teritorijalni preustroj već način njezina financiranja.
-Oslanjanje na porez na dohodak kao isključivo jedini porez kojeg
ubire lokalna i regionalna samouprava, dugoročno ali i
kratkoročno je neodrživ. Tendencija u cijeloj Europskoj Uniji, a
tako i kod nas je smanjenje poreza na rad, te smo svjedoci da
Vlada kako bi povećala platežnu moć građana, pribjegava sve
češćem smanjenju poreza na dohodak. Novo, već treće smanjenje
poreza na dohodak, kod nas ide od početka iduće godine. Naravno
da nitko racionalan neće ne pozdraviti rast plaća i osobni rast.
Međutim bez konkretnih kompenzacijskih mjera za lokalne
proračune, lokalna samouprava neće biti niti dovoljno
kapacitirana a time niti konkurentna za kompetativni sustav,
recimo korištenja EU fondova.
Mateljan stoga ističe nužnim mijenjati način financiranja lokalne
samouprave, na način da općine i gradovi imaju udjela u porezu na
dobit te u porezu na dodanu vrijednost. Na taj način, smatra
Mateljan, povećala bi se financijska kapacitiranost lokalnih
samouprava, otvorila mogućnost prebacivanja dodatnih ovlasti na
lokalne zajednice, kao naprimjer zdravstvo, školstvo,
poduzetništvo, ojačao sustav korištenja EU fondova odnosno dovelo
bi do nužne decentralizacije.
-Ukupni udio lokalnih proračuna u nacionalnom proračunu iznosi
cca. 15%, dok je prosjek u EU negdje 30%. Stoga, ukoliko
centralna država želi uštedjeti, racionalnije je da to pokuša na
svojih 85% na broju ministarstava, agencija, boljem upravljanju
državnim tvrtkama. Odnosno, ukoliko je centralnoj državi interes
uštedjeti na lokalnim proračunima, trebala bi preispitati ulogu i
svrhu županija.
S druge strane, što se tiče pitanja teritorijalnog preustroja
eventualno pripajanje postojećih općina gradovima, Mateljan
smatra kako je nesporna činjenica da je trenutan sustav lokalne
odnosno regionalne samouprave zastario, okoštao i da je kočnica
daljnjeg razvoja Republike Hrvatske. No, prema Mateljanu, smjer
reforme nije i ne bi smio biti daljnja centralizacija i
osiromašenje lokalnih proračuna, a time i lokalnih zajednica.
-Puko ukidanje općina i pripajanje susjednim gradovima bez
reforme u načinu financiranja, decentralizacije te uređenja
statusa mjesnih samouprava kao pravnih osoba sa svojim
proračunima, dobili bi smo katastrofalni pad kvalitete života u
lokalnim, pogotovo lokalnim ruralnim zajednicama, kakve su i
ogromna većina. Gradnja i održavanje infrastrukture u smislu
komunalnih potreba: izgradnja cesta, nogostupa, odvodnje, zimsko
održavanje, zatim u smislu socijalne infrastrukture: vrtići,
domovi kulture, suradnja s civilnim sektorom, financiranje
vatrogastva – sve bi to došlo u pitanje. Stoga bi smjer buduće
reforme trebao ići prema decentralizaciji, većim ovlastima, većem
udjelu u više poreza, a tek onda i teritorijalni preustroj,
zaključuje Mateljan.