ČEKAJU NOVCE

EU odobrila novce, Kamanje izgradilo dječji vrtić ali novac još ne “sjeda”, Mateljan: Agencija za plaćanje postavlja se u procesu kao “veći katolik od Pape”

Općina Kamanje realizirala je izgradnju novog vrtića uz pomoć EU fondova, no kao i većina jedinica lokalne samouprave isplatu svih sredstava još nije ostvarila.

Republika Hrvatska uskoro će ući u novo financijsko razdoblje
2021.-2027., sa skoro jednakim raspoloživim EU sredstvima, u
iznosu od 11 milijardi eura. U aktualnoj financijskoj
perspektivi, nažalost i ugovorena, a pogotovo isplaćena sredstva
relativno su niska, te dobrim dijelom zaostajemo za prosjekom
ostalih država Europske unije, a time se stvaraju dodatni
problemi samim korisnicima EU fondova. To je vidljivo na programu
Ruralnog razvoja, mjerama koje su bile usmjerena na podizanje
predškolskog standarada, točnije gradnju dječjih vrtića, u kojima
je prema zadnjim podacima od 198 ugovorena vrtića, sredstva za
njih u cijelosti isplaćena za svega njih nekoliko.

I Općina Kamanje pomoću EU fondova realizirala je izgradnju novog
vrtića, te se svrstala među prvih pet općina po visina ulaganja u
predškolski odgoj, što niti ne čudi s obzirom da od svog osnutka
2004. godine, Kamanje se ističe kao dobar primjer u povlačenju
europskih sredstava kojima dodatno obogaćuju izvorni općinski
proračun.

Kako je kazao općinski načelnik Damir Mateljan u razgovoru za
KAportal, za svaku ozbiljniju infrastrukturnu i drugu investiciju
nužno je imati sredstva, a EU sredstva su najzdraviji, najčišći
novac na tržištu.

– Katkad su ta sredstva iznosila 100 posto izvornog proračuna, a
ponekad i više od 200 posto. Recimo, 2007. u vremenu kada nam je
izvorni proračun bio nekakvih 700 tisuća kuna, mi smo povukli iz
EU fondova 7,8 milijuna kuna. Međutim, ta priča nije jednostavna,
zbog složenih procedura u sustavu, koje država sama sebi nameće i
time sami sebe ograničavamo kapacitete, dodao je Mateljan.

To su upravo pokazali i podaci prvog vala euro-natječaja za
izgradnju predškolskih ustanova, koji bilježe katastrofalne
pokazatelje. No, prema Mateljanu, sporno nije samo duga
evaluacija projekata, već i to da su mnoge jedinice lokalne
samouprave predvidjele svoje financijske i demografske
kapacitete, što će se ubuduće negativno odraziti na apsorpciju
sredstava ali i na samu opstojnost općina.

– Iz tih razloga nažalost, mislim da velik broj sagrađenih
dječjih vrtića u budućnost neće biti održiv. Tome u prilog ide i
pravilnik Ministarstva odnosno Agencije prema kojem vrtić koji se
planira opremit EU sredstvima nije moguće organizirati kao javno
privatno partnerstvo, te time ukupni financijski kolač njihova
održavanja pada na jedinice lokalne samouprave i mnoge od njih
neće biti u stanju sufinancirati boravak djece u vrtiću i
financirati u potpunosti njegovo funkcioniranje.

Općina Kamanje, znajući za te probleme, nastojala je da projekt
bude dugoročno održiv. Ukupna vrijednost gradnje i opremanja
dječjeg vrtića u Kamanju iznosila je oko 3 milijuna kuna, što je
ujedno visina izvornog proračuna. Vrtić nije građen kao zasebna
građevina već je prenamijenjen dio kulturnog i vatrogasnog doma,
kako bi se racionalizirali troškovi financiranja. Trenutno je
završen proces gradnje i finalizirali sam projekt, međutim ono
što još nije gotovo je isplata sredstava.

– Nama još u Agenciji stoji 1,5 milijuna kuna, predali smo
završno izvješće i čekamo isplatu tih sredstava. Trenutno
rješavamo prijepore između Agencije i Općine vezano uz
dokumentaciju. Mišljenja sam da smo si nepotrebno zakomplicirali
procedure i da je upravo to povezano s malim postotkom isplate
sredstava krajnjim korisnicima. U velikom broju slučajeva
Agencija se postavila kolokvijalno kao da je “veći katolik od
Pape”, jer procedure i provjere koje rade su takve da koče
isplatu tih sredstava ili pak da krajnjim korisnicama nameću
takve penale da će im na kraju te investicije biti potpuno
neisplative. Bojim se da će u idućem proračunskom razdoblje biti
manje zahtjeva iz javnog sektora koje će se uopće natjecat za EU
fondove zbog zaostatak iz prvog proračunskog razdoblja, pa
prenositi te probleme u novu proračunsko razdoblje može vrlo lako
dođi do toga da se pojedine općine preinvestiraju i da ostanu bez
novaca, to jest bankrotiraju, zaključuje nimalo optimistično
Mateljan.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest