-Ono što funkcionira u prekograničnoj suradnji između Slovenije i Hrvatske su poslodavci. Kako su u Sloveniji dosta veće plaće, nanovo ogroman broj stanovnika pograničnih područja radi preko granice, ističe Mateljan.
Ako je suditi po izjavi potpredsjednika Vlade Davoru
Božinoviću, vrlo je izgledno da Hrvatska sredinom sljedeće
godine uđe u schengenski prostor. Prvi koji su to odluku
pozdravili zasigurno su stanovnici pograničnih područja, i to
prije svega sa Slovenijom.
Kako nam je u razgovoru
za KAportal kazao načelnik jedne od
pograničnih općina, u ovom slučaju Kamanja, Damir
Mateljan, od kada je Hrvatska ušla u EU, granica između
Hrvatske i Slovenija nikada nije bila čvršća, niti je ikada
bila omeđena žicom kao do sada.
– To nikada nije bio slučaj uz Kupu. Nikada, niti jedna
država koja je bila na ovom prostoru nije stavljala fizičke
prepreke. I to simbolički govori do čega smo došli, poručuje
Mateljan.
Ističe kako prije svega u cijeloj priči
brinu razlozi zbog čega su sad odjednom sve članice EU,
pogotovo naši susjedni Slovenci, jako zagrizli da mi postanemo
dio Schengena.
– Razlozi su vrlo pragmatični, a to su
migracije. Ono što je Hrvatska jako dobro radila u svojoj
povijesti, u smislu konteksta Europe, je to da smo bili dobri
graničarski psi. Ukoliko je to cilj da mi čuvamo europsku
granicu na taj način da tjeramo migrante, da budemo oštri na
granici, kako se migracije ne bi prenijele u zapadnu Europu
onda je to nešto što ne bi trebao biti cilj Schengena,
kazao je.
U kontekstu formalne granice na mikro
razini, Mateljan ističe kako je komunikacija između
hrvatskih i slovenskih općina na iznimnoj niskoj razini, ma
koliko god bi se htjeli pohvaliti u
suprotno.
– Mi sudjelujemo tek kad dobijemo nekakvu mogućnost
kroz border natječaje i prekogranične
suradnje. U konačnici one opet funkcioniraju ili u Sloveniji
ili Hrvatskoj posebice, a ne zajedno. Zašto ne zajedno, zato
jer između nas postoji granica, ističe.
No, ono što funkcionira složili bi se svi, pa tako i
načelnik općine Kamanje, su poslodavci. Naime, kako su u
Sloveniji dosta veće plaće, nanovo ogroman broj stanovnika
pograničnih područja radi preko granice. Ali to je
stihijski, mišljenja je Mateljan jer u Hrvatskoj nitko ne vodi
statistiku koliki je to broj ljudi, koji su to poslodavci i
koje radnike oni trebaju.
– Samim time što naši građani rade u Sloveniji je loše.
Dobro je naravno za njih jer imaju veće plaće, veća primanja pa
mogu više trošiti, s te strane dobro je i za nas. A to što je
loše, loše je za naše lokalne proračune. Naime, kako je
temeljem nove porezne reforme lokalna samouprava ostala
isključivo na porezu na dohodak, a kako između Hrvatske i
Slovenije postoji sporazum o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, hrvatski radnici koji rade u Sloveniji pune
njihove proračune. A naravno očekuju da svu uslugu primaju
ovdje kod nas, da li su to ceste, vrtić, škole. Zato se
dovodimo u situaciju da imamo relativno bogato stanovništvo s
dobrim primanjima i izuzetno male proračune, koji ne mogu
slijediti zahtjeve tog stanovništva, zaključuje
Mateljan.