Tri općine po Popisu '21 imaju manje od 1000 stanovnika, a praktički je sigurno da im se već ove godine pridružila još jedna.
Čak 428 općina brojka je kakvu nemaju ni mnoge daleko veće i
daleko bogatije zemlje od Hrvatske. Vlada RH, piše se posljednjih
dana, intenzivno planira ukinuti 85 općina, odnosno “spojiti”
njih 170-ak kako bi se smanjile te goleme brojke, no zasad nema
informacija postoje li i konkretni planovi i koje su općine na
potencijalnim listama za ukidanje i/ili spajanje.
Ipak, odlučili smo istražiti situaciju u Karlovačkoj županiji
barem što se tiče broja stanovnika, koji bi svakako morao biti
jedan od glavnih kriterija, iako ne nužno i jedini.
Tri (a zapravo četiri, uskoro i pet – o tome uskoro) općine
Karlovačke županije imaju manje od 1000 stanovnika što bi po
mnogima trebao biti glavni kriterij za odluke o ukidanju ili
spajanju. Dvije su pritom zaista minijaturne štoviše pri samom su
hrvatskom dnu – to su Saborsko sa 466 i Ribnik sa samo 362
stanovnika!
Ispod granice od 1000 stanovnika je i Kamanje koje po posljednjem
Popisu stanovništva ima 827 stanovnika, a iako bi bilo lijepo da
se to nekim čudom nije dogodilo, uzevši u obzir demografske
trendove praktički je sigurno da je na troznamenkasti broj
stanovnika pao i Tounj, koji je u Popisu imao 1002 stanovnika, a
podaci za 2021. (koji su u statusu procjene, no rijetko imaju
prevelike greške) govore da ih je izgubio još 19. Na samom
rubu je i Bosiljevo koje je prema Popisu ’21. imalo 1040
stanovnika i vrlo je vjerojatno da će nakon ove ili sljedeće
godine također biti na toj ne baš slavnoj listi.
Ispod 1500 stanovnika pa uzevši u obzir demografska kretanja u
svojevrsnoj kritičnoj zoni su još i Lasinja (1322), Krnjak (1332)
i Cetingrad (1491).
Kada su u pitanju gradovi trenutačno iz Vlade nema informacija o
mogućem ukidanju odnosno promjeni statusa, iako je i brojka od
128 gradova apsolutno pregolema za zemlju veličine Hrvatske. Most
je u više navrata predlagao da status izgube mjesta koja imaju
manje od 10.000 stanovnika, odnosno da barem u takvim sredinama
politički dužnosnici ne budu plaćeni, a u tom slučaju u
Karlovačkoj županiji status grada izgubili bi Slunj koji prema
posljednjem popisu stanovništva ima 4.224 stanovnika, te Ozalj sa
5.837 stanovnika. Na samom rubu našla bi se i Duga Resa koja po
popisu ima 10.212 žitelja.
Dakako, broj stanovnika sigurno neće biti jedini kriterij, no ni
drugi nisu bolji. Naime, prema posljednjoj kategorizaciji po
indeksu razvijenosti, hrvatski su gradovi i općine podijeljeni u
osam skupina, a u najrazvijenoj osmoj nije nitko iz Karlovačke
županije, dok je u još uvijek razvijenoj sedmoj samo
Karlovac.
S druge strane, čak je pet općina svrstanu u prvu skupinu, dakle
među najnerazvijenije općine Republike Hrvatske. Riječ je o
Vojniću, Saborskom, Cetingradu, Plaškom i, napokon, Krnjaku koji
je pri samom dnu ljestvice. U drugoj skupini nerazvijenih su
općine Tounj, Ribnik i Generalski Stol te grad Slunj.
Saborsko, Ribnik i Tounj tako su po oba kriterija pri samom
hrvatskom dnu, dok malo bolje stoje Bosiljevo i Kamanje iako i
oni još uvijek spadaju u nerazvijene općine (četvrta skupina).