Ovaj projekt ima značaj sa stajališta tradicije, obnove područja, posljedica rata i zato što radimo novo vrijedno stanište, poručila je ministrica Vučković.
Mladice hrasta kitnjaka kao dio obnove 210 hektara šume, nakon
razminiravanja na području Plaškog, posadili su u utorak
ministrica poljoprivrede Marija Vučković, predsjednik Uprave
Hrvatskih šuma Nediljko Dujić i karlovačka županica Martina
Furdek – Hajdin.
Sadnja se provodi na nekoć okupiranom i miniranom području, gdje
se nije sustavno gospodarilo šumom 30 godina, u sklopu projekta
“Karlovac Karst – razminiranje, obnova i zaštita šuma na kršu u
Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke
županije”.
Projekt provode Hrvatske šume kao korisnik i Ministarstvo
unutarnjih poslova kao partner od početka 2019. do kraja 2023.
godine. Ukupna vrijednost projekta je 241 milijun kuna, a
Europska unija ga sufinancira s 196,5 milijuna kuna, piše HINA.
Prvo se područje razminiralo, zatim su obnovljene šumske ceste, a
treći dio projekta predviđa sadnju 383 tisuće sadnica hrasta
kitnjaka na područjima općina Plaški, Josipdol i Tounj.
Voditelj projekta Tomislav Lipošćak je naveo da je za to
izdvojeno 14 milijuna kuna. Ističe kako je to treći takav projekt
Hrvatskih šuma. Prvi je proveden u Osječko-baranjskoj županiji, a
drugi na području Ličko-senjske i Zadarske županije.
– Ovaj projekt ima značaj sa stajališta tradicije, obnove
područja, posljedica rata i zato što radimo novo vrijedno
stanište, poručila je ministrica Vučković.
Dujić je rekao i da se zbog ovog pošumljavanja ne planira
osnivanje nove šumarije.
– Još šest naših općina ima minski-sumnjiva područja. Ostalo je
još 24 četvorna kilometra za razminirati, rekla je karlovačka
županica Furdek Hajdin. Naglasila je da je razminirana
zemlja jamstvo povratka i ostanka.
Načelnik Plaškog Pero Damjanović je rekao da je ta općina
preklani uprihodila oko 240 tisuća kuna od šumskog
doprinosa, taj prihod ove godine iznosi 660 tisuća kuna, a da bi
se s obzirom na ovu sadnju, za deset godina mogao udvostručiti,
ako bi jedinicama lokalne samouprave ostalo pet posto zarade od
jednog stabla.