ŽUPANIJA / OPĆINE

USPJEŠNI U PRIVLAČENJU EU NOVCA

Mateljan: Kod europskih projekata ključna je njegova održivost, sve izvan vaših kapaciteta može vam stvarati probleme

Mateljan: Kod europskih projekata ključna je njegova održivost, sve izvan vaših kapaciteta može vam stvarati probleme

Predfinanciranje, odugovlačenje ostvarenja samog konačnog projekta te duga valorizacija povrata sredstava sustavni su problemi jedinica lokalne samouprave pri realizacije europskih projekata.

Korisnici strukturnih i kohezijskih fondova u tekućoj financijskoj omotnici imaju na raspolaganju ukupno 11 milijardi eura, shodno tome, mnoge općine i gradovi uvidjele su šansu za unapređenje javne infrastrukture, bilo da je riječ o cestama, nogostupima ili socijalne infrastrukture kao što su vrtići, domovi za starije, domovi međugeneracijske solidarnosti, domovi kulture.

Uspješno povlačenje europskih sredstava uvijek se veže uz Općinu Kamanje, i to s razlogom. Naime, još  2007. godine općina Kamanje bila je prva jedinica lokalne samouprave u cijeloj Europi po povlačenju sredstava iz europskih fondova po broju stanovnika, a niti danas mnogo ne zaostaju. Kroz petogodišnje razdoblje članstva Hrvatske u Europskoj uniji, Općina je osigurala gotovo 8,5 milijuna kuna dodatnog europskog novca za provedbu svojih projekata, a u razgovoru za KAportal načelnik Damir Mateljan otkrio je koje su ključne stvari za uspješno apsorbiranje europskih sredstava, s kojim izazovima se susreću pri realizaciji projekata te u konačnici koliko je efikasan naš sustav EU fondova.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Općina Kamanje okrenula se europskom novcu u samom začetku, naime, početni izvorni proračun u 2004. godine iznosi je svega 600 tisuća kuna, danas je on 2 milijuna, no još uvijek nedovoljan da bi se pokretale velike investicije, pojašnjava Mateljan naglasivši pritom kako je kod velikih projekata financiranih europskim sredstvima nužna prije svega dugoročna održivost ulaganja, sve iznad vaših kapaciteta bilo financijskih bilo administrativnih može donijeti samo probleme.

- Održivost je nužna, da bi stvari bile održive morate ih unaprijed planirati, to je ono što smo mi naučili vodeći čitav niz projekata. Konkretno, danas kada smo već završili projekte iz Mjere 7 Ruralnog razvoja, a jedna od njih je i gradnja cesta, projekt kroz koji smo uspjeli kroz niz godina renovirati i obnovit sve svoje nerazvrstane ceste, te ceste netko treba i održavati. Stoga je prioritet da cestovna mreža bude takva da je možemo vlastitim kapacitetima održavati. Također, na isti način smo se vodili kod realizacije drugog projekta unutar Mjere 7, a to je dogradnja prostora za predškolski odgoj, na način da smo to uspjeli građevinski smjestiti pod jedan krov kako bismo imali jednu energetsku jedinicu, jedan prostor. To u konačnici znači jednostavnije održavanje zajedničkog prostora kojeg čine Dom kulture, Vatrogasni dom i Dječji vrtić, što je za takvu zajednicu kao što je naša općina i s takvim kapacitetima dugoročno održiva.

Osim ograničenih kapaciteta općina i gradova, sustav funkcioniranja EU fondova smatra Mateljan, ima čitav niz uskih tijela u kojima neke stvari stanu. Najveći problem s kojima se susreću jedinice lokalne samouprave pri realizaciji je sustav predfinanciranje, odugovlačenje samog ostvarenja konačnog projekta i dugoročnost postupka valorizacije povrata sredstva, što dovodi općine i gradove do nužnog kamatnog zaduživanja kod poslovnih banaka.  Konačni rezultat toga je da projekti koji su trebali biti u stopostotnom dijelu sufinancirani od strane Europske Unije, u konačnici u Hrvatskoj to nisu.

- Danas u Hrvatskoj ima ogroman broj općina koje imaju na čekanju u povratu EU sredstava, trostruko, peterostruku više nego što su im jaki njihovi proračuni. Te općine egzistiraju još sad u koronakrizi isključivo na vlastitim sredstvima koja su ionako 70 posto manja nego što bi bila inače, a za nekoliko mjeseci kada će se vidjeti koliko je pao turizam, koliko je narastao broj nezaposlenih, pa samim time pao i postotak udjela u porezu na dohodak, koji je dio prihoda lokalne samouprave, lokalne samouprave imat će sve manje novaca da bi mogle uopće provodit EU projekte. A prva osnova za to je upravo da  imaju raspoložena financijska sredstava. Država umjesto da priča o suštinskim problemima lokalne samouprave, a to je prije svega njezino financiranje i funkcioniranje, tema se skreće na teritorijalni preusteroj koji nije isključivo samo po sebi rješenje.

Kakvo nas očekuje naredno europsko proračunsko razdoblju, još nije definirano, no Mateljan smatra da najavljeni noviteti nimalo ne idu u prilog novim članicama Europske unije.

- Najavljeno je povećanje nacionalnog dijela sufinanciranja iz 15 posto na 25,  smanjenje apsorpcijskog razdoblja te čitav niz detalja koje ne idu na mlin manje bogatijim, novim članicama Europske unije, one koje su sebe nazvale prijateljicama kohezije. S druge strane imate države koji financiraju Uniju poput Francuske, Njemačke, Nizozemske, Danske, Belgije koju se htjele smanjiti ta sredstva. Upravo ti pregovori te dvije skupine europske zemalja i interesa su stale prije koronavirusa i mi ustavi ne znamo koji će biti financijski okvir niti koji će bit zakonodavni okvir trošenja tih sredstva, poručuje načelnik Općine Kamanje Damir Mateljan.


Reci što misliš!