ŽUPANIJA / OPĆINE

REFORMA

Damir Mateljan: Vladina inicijativa reforme lokalne samouprave neće ni približno dovesti do najavljenih ušteda, kao ni do više kvalitete života građana

Damir Mateljan: Vladina inicijativa reforme lokalne samouprave neće ni približno dovesti do najavljenih ušteda, kao ni do više kvalitete života građana

Puko ukidanje općina i pripajanje susjednim gradovima bez reforme u načinu financiranja, decentralizacije te uređenja statusa mjesnih samouprava kao pravnih osoba sa svojim proračunima, dobili bi smo katastrofalni pad kvalitete života u lokalnim, ruralnim zajednicama, smatra Mateljan.

Najnovija vladina inicijativa o smanjenju lokalnih dužnosnika, odnosno ukidanje mogućnosti profesionalnog rada zamjenika načelnika i zamjenika gradonačelnika, koja se pompozno najavljuje kao ušteda od skoro pa dvjesto milijuna kuna godišnje, za načelnika općine Kamanje Damira Mateljana zapravo je na tragu dosadašnjih vladinih „reformi“, koje su, kako kaže Mateljan, zapravo samo kozmetički uradci, a ne i suštinske reforme.

-Ova inicijativa, po meni sasvim je u redu, no ona ni približno neće dovesti do najavljenih ušteda, a u konačnici ama baš ničim neće doprinijeti onome što bi trebala biti suština svake dobre uprave, pa tako i lokalne - višoj kvaliteti života građana. Tim više što se ovim prijedlogom ne zadire u legislativu izbora zamjenika načelnika, gradonačelnika, župana iz redova nacionalnih manjina, koja se pokazala potpuno promašenom. Promašenom u smislu da bi zamjenici iz redova manjina trebali osigurati pravnu i svaku drugu zastupljenost manjinskog naroda u tijelima lokalne samouprave. Imate plastični primjer naše, Karlovačke županije, dožupan iz redova srpske nacionalne manjine služi županijskoj vlasti tek kao smokvin list zaštite manjinskih prava, a u naravi samo odrađuje ona događanja koja su aktualnom županu neugodna, poput komemoracija ustaških zločina iz Drugog svjetskog rata, blagdane po julijanskom kalendaru i slične protokole. No, opet je činjenica da su sami predstavnici srpske manjine pristali na takvo nešto što u konačnici dovodi do povlastica dotičnom/im dožupanu/ima, ali ne i konkretne dobiti zajednici koja živu u naseljima sa sramotnom infrastrukturom za 21. stoljeće, zapostavljena, zabačena i zaboravljena.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Smjer reforme lokalne i regionalne samouprave i probnom balonu koje pušta Vlada, Mateljan smatra da nije pozitivan, i to prije svega zbog očite stigmatizacije lokalne samouprave, kao hrpu nesposobnih uhljeba koji isključivo služe kako bi koruptivnim djelatnostima i „urođenim“ nepotizmom uništavali lokalne zajednice i trošili državni novac. Takvo generaliziranje, prema Mateljanu je samo znak da Vlada nema konkretan, učinkovit i jasan plan kojim bi putem ta reforma trebala krenuti, a ključno njezino pitanje nije i nebi trebao biti teritorijalni preustroj već način njezina financiranja.

-Oslanjanje na porez na dohodak kao isključivo jedini porez kojeg ubire lokalna i regionalna samouprava, dugoročno ali i kratkoročno je neodrživ. Tendencija u cijeloj Europskoj Uniji, a tako i kod nas je smanjenje poreza na rad, te smo svjedoci da Vlada kako bi povećala platežnu moć građana, pribjegava sve češćem smanjenju poreza na dohodak. Novo, već treće smanjenje poreza na dohodak, kod nas ide od početka iduće godine. Naravno da nitko racionalan neće ne pozdraviti rast plaća i osobni rast. Međutim bez konkretnih kompenzacijskih mjera za lokalne proračune, lokalna samouprava neće biti niti dovoljno kapacitirana a time niti konkurentna za kompetativni sustav, recimo korištenja EU fondova.

Mateljan stoga ističe nužnim mijenjati način financiranja lokalne samouprave, na način da općine i gradovi imaju udjela u porezu na dobit te u porezu na dodanu vrijednost. Na taj način, smatra Mateljan, povećala bi se financijska kapacitiranost lokalnih samouprava, otvorila mogućnost prebacivanja dodatnih ovlasti na lokalne zajednice, kao naprimjer zdravstvo, školstvo, poduzetništvo, ojačao sustav korištenja EU fondova odnosno dovelo bi do nužne decentralizacije.

-Ukupni udio lokalnih proračuna u nacionalnom proračunu iznosi cca. 15%, dok je prosjek u EU negdje 30%. Stoga, ukoliko centralna država želi uštedjeti, racionalnije je da to pokuša na svojih 85% na broju ministarstava, agencija, boljem upravljanju državnim tvrtkama. Odnosno, ukoliko je centralnoj državi interes uštedjeti na lokalnim proračunima, trebala bi preispitati ulogu i svrhu županija.

S druge strane, što se tiče pitanja teritorijalnog preustroja eventualno pripajanje postojećih općina gradovima, Mateljan smatra kako je nesporna činjenica da je trenutan sustav lokalne odnosno regionalne samouprave zastario, okoštao i da je kočnica daljnjeg razvoja Republike Hrvatske. No, prema Mateljanu, smjer reforme nije i ne bi smio biti daljnja centralizacija i osiromašenje lokalnih proračuna, a time i lokalnih zajednica.

-Puko ukidanje općina i pripajanje susjednim gradovima bez reforme u načinu financiranja, decentralizacije te uređenja statusa mjesnih samouprava kao pravnih osoba sa svojim proračunima, dobili bi smo katastrofalni pad kvalitete života u lokalnim, pogotovo lokalnim ruralnim zajednicama, kakve su i ogromna većina. Gradnja i održavanje infrastrukture u smislu komunalnih potreba: izgradnja cesta, nogostupa, odvodnje, zimsko održavanje, zatim u smislu socijalne infrastrukture: vrtići, domovi kulture, suradnja s civilnim sektorom, financiranje vatrogastva - sve bi to došlo u pitanje. Stoga bi smjer buduće reforme trebao ići prema decentralizaciji, većim ovlastima, većem udjelu u više poreza, a tek onda i teritorijalni preustroj, zaključuje Mateljan.

Izdvojeno


Reci što misliš!