Ako je suditi po izjavi potpredsjednika Vlade Davoru Božinoviću, vrlo je izgledno da Hrvatska sredinom sljedeće godine uđe u schengenski prostor. Prvi koji su to odluku pozdravili zasigurno su stanovnici pograničnih područja, i to prije svega sa Slovenijom.

Kako nam je u razgovoru za KAportal kazao načelnik jedne od pograničnih općina, u ovom slučaju Kamanja, Damir Mateljan, od kada je Hrvatska ušla u EU, granica između Hrvatske i Slovenija nikada nije bila čvršća, niti je ikada bila omeđena žicom kao do sada.  

- To nikada nije bio slučaj uz Kupu. Nikada, niti jedna država koja je bila na ovom prostoru nije stavljala fizičke prepreke. I to simbolički govori do čega smo došli, poručuje Mateljan. 

Ističe kako prije svega u cijeloj priči brinu razlozi zbog čega su sad odjednom sve članice EU, pogotovo naši susjedni Slovenci, jako zagrizli da mi postanemo dio Schengena.  

- Razlozi su vrlo pragmatični, a to su migracije. Ono što je Hrvatska jako dobro radila u svojoj povijesti, u smislu konteksta Europe, je to da smo bili dobri graničarski psi. Ukoliko je to cilj da mi čuvamo europsku granicu na taj način da tjeramo migrante, da budemo oštri na granici, kako se migracije ne bi prenijele u zapadnu Europu onda je to nešto što ne bi trebao biti cilj Schengena, kazao je.   

U kontekstu formalne granice na mikro razini, Mateljan ističe kako je komunikacija između hrvatskih i slovenskih općina na iznimnoj niskoj razini, ma koliko god bi se htjeli pohvaliti u suprotno.  

- Mi sudjelujemo tek kad dobijemo nekakvu mogućnost kroz border natječaje i prekogranične suradnje. U konačnici one opet funkcioniraju ili u Sloveniji ili Hrvatskoj posebice, a ne zajedno. Zašto ne zajedno, zato jer između nas postoji granica, ističe.  

No, ono što funkcionira složili bi se svi, pa tako i načelnik općine Kamanje, su poslodavci. Naime, kako su u Sloveniji dosta veće plaće, nanovo ogroman broj stanovnika pograničnih područja radi preko granice. Ali to je stihijski, mišljenja je Mateljan jer u Hrvatskoj nitko ne vodi statistiku koliki je to broj ljudi, koji su to poslodavci i koje radnike oni trebaju.  

- Samim time što naši građani rade u Sloveniji je loše. Dobro je naravno za njih jer imaju veće plaće, veća primanja pa mogu više trošiti, s te strane dobro je i za nas. A to što je loše, loše je za naše lokalne proračune. Naime, kako je temeljem nove porezne reforme lokalna samouprava ostala isključivo na porezu na dohodak, a kako između Hrvatske i Slovenije postoji sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, hrvatski radnici koji rade u Sloveniji pune njihove proračune. A naravno očekuju da svu uslugu primaju ovdje kod nas, da li su to ceste, vrtić, škole. Zato se dovodimo u situaciju da imamo relativno bogato stanovništvo s dobrim primanjima i izuzetno male proračune, koji ne mogu slijediti zahtjeve tog stanovništva, zaključuje Mateljan.