Iako je na prostoru od Novigrada na Dobri do ušča u Kupu otprije bilo poznato sedam lokaliteta, sada su evidentirana još 22 arheološka lokaliteta.
Jedan od najzanimljivijih načina arheološkog istraživanja je
arheološko rekognosciranje koje je u stvari potraga za
arheološkim lokalitetima.
Zavičajni muzej Ozalj prošle godine pokrenuo je jedan takav
projekt, i to na području općina Kamanje, Žakanje i Ribnik,
budući da su saznanja o naseljenosti ovog područja u prošlosti
bila jako slaba. Naime, na čitavom ovom prostoru bila su
evidentirana samo dva arheološka lokaliteta, dok je nakon
provedenoga istraživanja taj broj narastao na čak 29.
Ove godine je pregledano područje donjeg toka rijeke Dobre, od
Novigrada na Dobri, do ušća u Kupu. Iako je na ovom prostoru već
otprije bilo poznato sedam lokaliteta, no on nije do sada bio
sustavno istražen, te je evidentirano još 22 arheološka
lokaliteta.
– Za oba projekta bila je potrebna prethodna priprema. Dobro smo
proučili topografske karte, kako bi se prema reljefnim značajkama
ili toponimima utvrdio položaj mogućih lokaliteta, te stare
povijesne karte i zapise u kojima se spominjalo postojanje
određenih dvoraca i kurija. Puno su nam pomogle i priče mještana,
budući da oni najbolje poznaju povijest područja na kojem žive,
pojasnio je za KAportal dr.sc. Miroslav Razum, arheolog
Zavičajnog muzeja Ozalj.
Nakon utvrđivanja područja koja su se učinila potencijalno
zanimljivima, krenulo se u istraživanje.
-Mjesta gdje je arheološki materijal jako dobro vidljiv u zemlji,
kao što su oranice, obilazili smo u ravnim paralelnim linijama,
pri tome skupljajući sav pronađeni materijal. S druge strane, na
mjestima koja su bila pokrivena šumom te je vidljivost bila
slaba, bilo je potrebno iskopati tzv. testne probe, malih
površina, kako bi pronašli nalazi. Sav pronađeni materijal je
pohranjen i obrađen u Zavičajnom muzeju Ozalj.
Od lokaliteta koje su pronađena tijekom oba projekta, ističe se
nekoliko najzanimljivijih. Na položaju Rebar u Pravutini,
pronađen je veći broj srednjovjekovne keramike, te se ovdje
najvjerojatnije radi o nekadašnjoj utvrdi iz 15. stoljeća koja je
do sad bila poznata samo iz povijesnih zapisa, a zanimljivo je da
se dio naselja koji se nalazi najbliže ovom položaju zove Varoš,
što bi označavalo podgrađe.
-Kod lokaliteta Gradinovac kod Jadrića, već sam toponim upućuje
na postojanje prapovijesne gradine, te su ovdje pronađeni
dijelovi obrambenih zidova. Zanimljivo je bilo otkriće položaja
crkve Sv. Magdalene u Zadobarju, budući da je ona bila ucrtana na
kartama iz 18. stoljeća kao ruševina, a do danas nisu sačuvani
nikakvi vidljivi tragovi. No najzanimljiviji je lokalitet
Takalnik, koji se nalazi na dominantnoj uzvisini iznad desne
obale Dobre, blizu starog grada Novigrad na Dobri. Ovdje smo
iskopali probnu sondu, dimenzija 1×1 m, te se po velikoj količini
pronađene keramike može zaključiti kako se radi o brončanodobnoj
gradini.
Pronađeni lokaliteti govore o velikom značaju ovih područja u
prošlosti, predstavljaju i velik turistički potencijal, a također
su i smjernice za daljnja istraživanja.
-Vjerojatno će budući arheološki projekti našeg muzeja iznjedriti
još mnoge zanimljive rezultate, jer mnogo je toga još skriveno
pod zemljom, poručuje za kraj arheolog Miroslav Razum.
Projekt rekognosciranja je dijelom financirano sredstvima
Ministarstva kulture iz Programa javnih potreba u kulturi
Republike Hrvatske za 2019. godinu – Programi zaštite i
očuvanja arheološke baštine, a dijelom vlastitim sredstvima
Zavičajnog muzeja Ozalj.