Iako "Družba Braće Hrvatskog Zmaja" godišnje prosječno od Ministarstva kulture osigura pola milijuna kuna za obnovu Starog grada Ozalj, on iz godine u godine infrastrukturno postaje sve zapušteniji.
Zavičajni muzej Ozalj, osim neizvjesnosti zbog mogućeg gubitka
prostora u Starom gradu, o čemu je KAportal već izvještavao,
gotovo svakodnevno susreće se s mnogim infrastrukturnim
problemima koji utječu na samo djelovanje muzeja.
Također, pošto im vlasnik, Družba “Braće Hrvatskog Zmaja”,
ne dozvoljava korištenje bilo kakvog prostora izvan trenutnog
najma muzeja, čime su jasno dali do znanja kako ne
namjeravaju dozvoliti širenje muzejske djelatnosti na prostoru
Starog grada, automatski je spriječen i razvoj Zavičajnog muzeja.
Infrastrukturnu problematiku s kojom se bori Zavičajni muzej
Ozalj iznio je ravnatelj Stjepan Bezjak u godišnjem izvještaju
Gradskom vijeću Grada Ozlja, ponavljajući pritom kako su ona
konstanta u zadnjih par godina.
Jedna od njih, kako stoji u izvješću, su neispravne električne
instalacije na prostoru cijelog Starog grada,
nemogućnost isključenja struje jer nema sklopki, polovica
utičnica ne radi ili se odvajaju od zida, žice od struje prolaze
kroz zidove i po zidu, a zamotane su u plastične cijevi, pik
traku ili selotejp.
Ulazna kula koja je interesantna gostima zatvorena je i u
ruševnom stanju, strujnu instalaciju u tom djelu pojeli su
štakori, pa je ponovno rađena ali nije zaštićena. Kako kod većih
nevremena dolazi do udara groma u Stari grad, a zbog neadekvatne
zaštite, dolazi do izgaranja telefonskih linija i alarmnog
sustava, kamera, što dodatno onemogućuje rad muzeja i ostavlja
grad nezaštićenim.
Inače, Zavičajni muzej Ozalj plaća ukupne troškove za struju na
cijelom objektu unatoč tome što vlasnici trenutno imaju zaposlenu
osobu i što se dio Starog grada komercijalizirao te se tu
nerijetko organiziraju svadbena događanja.
Kod troškova vodoopskrbe, ista je stvar kao i sa strujom, plaća
je muzej. No, vodovodne cijevi su dotrajale, ventili ne rade, ne
postoji hidrant u slučaju požara.
– Dimnjaci nemaju otvor za čišćenje u potkrovlju te se čiste u
galeriji i tako se oštećuje prostor. Samim time, na njima se
otvaraju otvori tako da dim i iskre mogu zapaliti potkrovlje.
Krov je ispravan samo na južnom i istočnom krilu grada. Prijelaz
krova između Babonić kule i južnog krila prokišnjava i u
prizemlju je poslije kiše cijeli bazen vode. Prozori na sjevernom
krilu zgrade su uništeni, a na južnom dijelu su dotrajali. Podovi
u uredima na prvom katu južnog krila propadaju, puca parket i
zidovi, pa tako sa stropa ponekad sipa pijesak iz međukatnih
stropnih konstrukcija, stoji dalje u izvješću.
Sva ta problematika ne bi bila sporna kada u zadnje tri godine
vlasnici, Družba Braće Hrvatskog zmaja, ne bi od Ministarstva
kulture osigurala gotovo 1,5 milijuna kuna za obnovu kulturne
baštine u Starom gradu Ozalj, od čega na godišnjoj razini
osigurava gotovo jedina, od prijavljenih korisnika, maksimalni
iznos dodijeljenih sredstava.
Kako se u ovakvim okolnostima Zavičajni muzej Ozalj ne može
osloniti niti na jedan značajniji projekt u Starom gradu,
ravnatelj Bezjak napominje kako su stoga fokusirani na projekte
van matičnog muzejskog prostora. Jedan od njih je i
revitalizacija Etno parka, kao i arheološka istraživanja s kojima
je muzej započeo prošle godine.