Iako je na prostoru od Novigrada na Dobri do ušča u Kupu otprije bilo poznato sedam lokaliteta, sada su evidentirana još 22 arheološka lokaliteta.

Jedan od najzanimljivijih načina arheološkog istraživanja je arheološko rekognosciranje koje je u stvari potraga za arheološkim lokalitetima.

Zavičajni muzej Ozalj prošle godine pokrenuo je jedan takav projekt, i to na području općina Kamanje, Žakanje i Ribnik, budući da su saznanja o naseljenosti ovog područja u prošlosti bila jako slaba. Naime, na čitavom ovom prostoru bila su evidentirana samo dva arheološka lokaliteta, dok je nakon provedenoga istraživanja taj broj narastao na čak 29.

Sadržaj se nastavlja...

Ove godine je pregledano područje donjeg toka rijeke Dobre, od Novigrada na Dobri, do ušća u Kupu. Iako je na ovom prostoru već otprije bilo poznato sedam lokaliteta, no on nije do sada bio sustavno istražen, te je evidentirano još 22 arheološka lokaliteta.

- Za oba projekta bila je potrebna prethodna priprema. Dobro smo proučili topografske karte, kako bi se prema reljefnim značajkama ili toponimima utvrdio položaj mogućih lokaliteta, te stare povijesne karte i zapise u kojima se spominjalo postojanje određenih dvoraca i kurija. Puno su nam pomogle i priče mještana, budući da oni najbolje poznaju povijest područja na kojem žive, pojasnio je za KAportal dr.sc. Miroslav Razum, arheolog Zavičajnog muzeja Ozalj.

Nakon utvrđivanja područja koja su se učinila potencijalno zanimljivima, krenulo se u istraživanje.

-Mjesta gdje je arheološki materijal jako dobro vidljiv u zemlji, kao što su oranice, obilazili smo u ravnim paralelnim linijama, pri tome skupljajući sav pronađeni materijal. S druge strane, na mjestima koja su bila pokrivena šumom te je vidljivost bila slaba, bilo je potrebno iskopati tzv. testne probe, malih površina, kako bi pronašli nalazi. Sav pronađeni materijal je pohranjen i obrađen u Zavičajnom muzeju Ozalj.

Od lokaliteta koje su pronađena tijekom oba projekta, ističe se nekoliko najzanimljivijih. Na položaju Rebar u Pravutini, pronađen je veći broj srednjovjekovne keramike, te se ovdje najvjerojatnije radi o nekadašnjoj utvrdi iz 15. stoljeća koja je do sad bila poznata samo iz povijesnih zapisa, a zanimljivo je da se dio naselja koji se nalazi najbliže ovom položaju zove Varoš, što bi označavalo podgrađe.

-Kod lokaliteta Gradinovac kod Jadrića, već sam toponim upućuje na postojanje prapovijesne gradine, te su ovdje pronađeni dijelovi obrambenih zidova. Zanimljivo je bilo otkriće položaja crkve Sv. Magdalene u Zadobarju, budući da je ona bila ucrtana na kartama iz 18. stoljeća kao ruševina, a do danas nisu sačuvani nikakvi vidljivi tragovi. No najzanimljiviji je lokalitet Takalnik, koji se nalazi na dominantnoj uzvisini iznad desne obale Dobre, blizu starog grada Novigrad na Dobri. Ovdje smo iskopali probnu sondu, dimenzija 1x1 m, te se po velikoj količini pronađene keramike može zaključiti kako se radi o brončanodobnoj gradini.

Pronađeni lokaliteti govore o velikom značaju ovih područja u prošlosti, predstavljaju i velik turistički potencijal, a također su i smjernice za daljnja istraživanja.

-Vjerojatno će budući arheološki projekti našeg muzeja iznjedriti još mnoge zanimljive rezultate, jer mnogo je toga još skriveno pod zemljom, poručuje za kraj arheolog Miroslav Razum.

Projekt rekognosciranja je dijelom financirano sredstvima Ministarstva kulture iz Programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2019. godinu - Programi zaštite i očuvanja arheološke baštine, a dijelom vlastitim sredstvima Zavičajnog muzeja Ozalj.