Postupak prijave štete i na ovom području ukazao je na surovu stvarnost birokratskog sustava i nepovezanosti institucija.

I na području grada Ozlja i susjednih općina Kamanje i Ribnik proglašena je elementarna nepogoda uzrokovana potresom koji je pogodio šire petrinjsko područje krajem prošle godine. To ujedno znači da je vrijednost ukupne izravne štete u pojedinoj općini i gradu Ozlju najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu, a odluku o proglašenju prirodne nepogode za ovo područje donijela je Županija na prijedlog općinskih načelnika i  gradonačelnice.

Prema informacijama s terena na ovom području ukupno je evidentirano 104 objekta koja su pretrpjela veća ili manja oštećenja. Najviše na području grada Ozlja, čak 90, od toga 47 na privatnim kućama, šteta je vidljiva i na 21 crkvi i šest škola, a razorni potres i na sedamdesetak kilometara udaljenom ozaljskom području donio je oštećenja i na jednoj nerazvrstanoj cesti.  Na području općina Kamanje i Ribnik zabilježeno je ukupno 14 oštećenih objekta, najveća su oštećene zasigurno vidljiva na crkvenim objektima, što je ujedno i utjecalo na proglašenje elementarne nepogode na području ovih općina.

Sadržaj se nastavlja...

Nakon proglašenje prirodne nepogode, prethode aktivnosti prijave prve i konačne procjene štete te potvrdu konačne procjene štete u takozvani registar štete. No, kao i uvijek do sada ovaj postupak ukazao je još jednom na surovu stvarnost hrvatskog birokratskog sustava, koja podrazumijeva ispunjavanje jedne te iste dokumentacije, ne povezanosti sustava i institucija, što ujedno dovodi do konfuzije među svim sudionicima postupka. Pa u konačnici i u isplativost prijave, naročito u slučaju relativno malih oštećenja na imovini.