Grad Ozalj u novu godinu ulazi s proračunom teškim gotovo 30 milijuna kuna. U projekciji za 2022. godinu, najveći dio prihoda Grad očekuje iz poreza, nešto manje od 17 milijuna kuna. Najveća rashodovna strana proračuna planirala je za programe izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture, u ukupnom iznosu od 10 milijuna kuna.  

Program javnih potreba u školstvu težak je 1,3 milijuna kuna, od toga najveće stavke čine financiranje aktivnosti škola 624 tisuće kuna i stipendiranje učenika 400 tisuća kuna. Na proračunske korisnike odlazi 7,5 milijuna kuna, od toga najviše na funkcioniranje Dječjeg vrtića Zvončić, 5,8 milijuna kuna.  

Iako podrška ni s lijeva, ni s desna ali ni s centra nije izostala, kritika je bilo. Uvodno, ispred kluba SDP-a Mirjana Marković iskazala je nezadovoljstvo zbog samog tajminga sjednice na kojoj se donosi proračun. Kazala je kako će SDP proračun podržati ali će pratiti njegovo daljnje izvršenje. Tu posebno ističu stavku komunalne infrastrukture.

Naime, kako Marković ističe, Grad je dobio više cesta za održavanje, a planira istu visinu sredstava kao prošle godine.

- Nešto će očito trpiti. Činjenica je da sredstva za održavanje svih prometnica na području grada Ozlja nisu dostatna i trebat će se hitno pronaći rješenje kako rješiti tu infrastrukturu jer nam je to izuzetno bitno i za razvoja turizma i gospodarstva, kazala je Marković.

Na tom tragu bila je i nezavisna vijećnica Sabina-Angelina Latin, koja se je i na ovoj sjednici nadovezala na novih 30 kilometara cesta koje je na Grad prebacio ŽUC Karlovac.  

- Održavanje komunalne infrastrukture više nije pitanje sredstva u proračunu već nešto što se zove redovito poslovanje. Koliko točno kilometara ceste se planira sanirati, imate li u planu sanirati ceste iz drugih sredstava? Zašto to pitam? Zato jer su komunalna infrastruktura i ceste glavna tema u izbornima kampanjama. Pa bi bilo lijepo da ne ostane samo na tome. Sljedeće dvije godine nisu izborne pa da se ne bi zaboravili, kazala je.  

Pritom, vijećnica Latin dala je sugestiju i na program kulture, čija sredstva se smanjuju u narednoj godini. Kako kaže, ne bi bilo dobro da ono što se je stvaralo zadnjih 5-6 godina, što je utjecalo na prepoznatljivost Grada, da se zapostavi.  

Gradonačelnica Lidija Bošnjak je odgovorila kako se svake godine planiraju sredstva od 2,1 milijuna kuna za održavanje cesta prema prioritetima i zahtjevima mjesnih odbora, no već na prvom rebalansu proračuna ta sredstva se povećaju, pa tako i u ovoj godini taj iznos prelazi tri milijuna kuna. Naravno, kad god će biti mogućnosti prijavljivat će se i na dodatne izvore financiranja, dodala je gradonačelnica.  

Na temu financiranja, apelirala je i vijećnica Gordana Lipšinić, koja je kazala kako bi bilo dobro da se za financiranje održavanja ili izgradnje komunalne infrastrukture, a koje se može ostvariti iz nekih drugih izvora, ne troše likvidna proračunska sredstva. 

Uz SDP-ove vijećnike, kao i očekivano i one iz redova HDZ-a, za proračun su digli ruku i svi ostali (nezavisni) gradski vijećnici.