Ne mogu prihvatiti da je zaštita tog prostora dignuta. Mogu vam potvrditi da nažalost arhitektonsko - urbanistički natječaji u Hrvatskoj nisu bili nikakav garant zaštite prostora, kazao je arhitekt Bojan Bilić

Grad Ozalj u proceduru je poslao druge izmjene i dopune Prostornog plana i izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja, koje su se prošlog tjedna našle na sjednici Gradskog vijeća.

Iako je za donošenje i jedne i druge odluke bilo konsenzusa među vijećnicima, gradska vijećnica Gordana Lipšinić otvorila je debatu jer je novim prostornim i urbanističkim planom izbačena obveza provedbe arhitektonsko urbanističkog natječaja za područje zone u centru grada, odnosno prostora Bašte. 

Sadržaj se nastavlja...

Kako je kazala, i na odboru je bilo govora o tome te kako je tamo prokomentirano riječ je o političkoj odluci.

- Mislim da bi Grad Ozalj trebao štiti taj prostor, kako ga se štitilo do sada jer urbanisti jako dobro znaju kako je prostor itekako resurs koji je neponovljiv, ako ga jedanput uništimo onda više nazat nema, kazala je Lipšinić te pitala "je li točno da se nakon ovih izmjena investitoru i vlasniku Bašte dozvoljava zapravo s tim kaj hoće". 

Točno je ali... 

Ovlaštena arhitektica urbanistica Petra Igrc ispred tvrtke URBING d.o.o., izrađivača Prostornog plana, potvrdila je kako se izmjenama ukida obveza provedbe arhitektonsko urbanističkog natječaja, no isto tako ističe kako se ne dozvoljava se sve šta hoće, postoje odredbe koje mora poštivati. 

Gradska vijećnica Gordana Lipšinić kazala je kako ne razumijem zašto se Grad odriče alata zaštite.

- Upozoravam gradske vijećnike i informiram da to znači da ćemo što god se na toj lokaciji radilo sutra bit ćemo potpuno nemoćni. Znate preuzimamo odgovornost, pa onda kad ćemo imati situaciju i kad se dogodi nekakva Korana ili ne znam što ima Karlovac onda ćemo se svi praviti grbavi da nismo znali. Nakon ovih odluka investitor može tamo raditi što hoće, a da gradska uprava i gradska vlast nema potpuni utjecaj. Kad znamo da investitor odnosno vlasnik toga ima ozbiljnih poteškoća s projektima koje provodi u vlastitom gradu onda se ja pitam koliko će imati interes i volju da štiti volju grada Ozlja, komentirala je Lipšinić.

Potpuno kriva teza?

Arhitektica Igrc pojasnila je kako se urbanističkim planom mogu propisati parametri na razini uvjeta kao u tom natječaj. Detalje je pojasnio arhitekt Bojan Bilić, kao ovlaštena osoba stručnog izrađivača urbanističkog plana uređenja Grada Ozlja.  

- Točno je to što je notirano, i legalna i legitimna želja grada Ozlja da se obveza provedbe arhitektonskog urbanističkog natječaja makne iz plana. No prostor se ne štiti natječajima, gradski prostor se štiti urbanističkim planom uređenja i mjerama zaštite koje su dio urbanističkog plana uređenja. Niti jedan arhitektonskih natječaj nije zaštitio prostor pa neće niti ovaj. Prostor ćete zaštiti vi tako da dignete ruku za neki dobar plan koje će imati dobre mjere zaštite, pojasnio je Bilić, te dodao kako se već 20 godina bavi ovim poslom te da se natječaji u proteklih deset godina nisu pokazali kao nikakav alat zaštite prostora. 

- Ne mogu prihvatiti da je zaštita tog prostora dignuta, upravo suprotno zaštita tog prostora je na vama. Netko tko je 10 godina proveo u Udruženju hrvatskih arhitekata koji je jako puno truda uložio u to, mogu vam potvrditi da nažalost arhitektonsko urbanistički natječaj u Hrvatskoj nisu bili nikakav garant zaštite prostora. 

Alat za zaštitu prostora

Kako je pojasnio arhitekt Bilić, arhitektonsko urbanistički natječaj su metodologija podizanja opće arhitektonsko urbanističke kvalitete ali nikad niti jedan natječaj nije pokrenut radi zaštite. 

- Alat za zaštita prostor, to tvrdim kao netko to predaje zaštitu prostora na Sveučilištu, je kvalitetan prostorni plan u ovom slučaju urbanistički plan koji je prihvatljiv. To što je ukinuta obveza izrada arhitektonskog urbanističkog natječaja niti na kakav način ne otvara vrata bilo kakve samovolje. To je isključeno i ja vam garantiram da vam mi takav plan nećemo potpisati. 

Arhitekt Bilić dodaje kako će se izmjenama i dopunama predvidjeti mjere zaštite koje će valorizirati situacija i propisati što je na te lokacije potrebno akceptirati, konceptualno izgraditi, zaštiti kako bi onaj koji će doći na ideju da bi tu nešto izgradi imao vrlo jasne parametre što se tu smije a što ne smije. 

- Ponovit ću mogućnost zloupotreba i samovolje je isključena, vi ste ti koji ćete taj plan vidjeti i vidjet ćete što je tu napisano u smislu zaštite prostora. Prostor se primarno štiti mjerama zaštite, naglasio je na kraju arhitekt Bilić.