ŽUPANIJA / OZALJ

REAKCIJA

Na izjave arhitekata o alatima (ne)zaštite u "slučaju Bašte" reagiralo DAGG Karlovac: Takva teza je opasna, odluka o javnom prostoru prepušta se u ruke politike

Na izjave arhitekata o alatima (ne)zaštite u

Apeliramo na Grad Ozalj da zaštiti lokalitet ''Bašte'' provođenjem arhitektonsko urbanističkog natječaja i time se opredijeli za rad za javno dobro s pozicija struke iz područja djelovanja u prostoru

Povodom izjava arhitekta Bojana Bilića i arhitektice Petre Igrc iznesenih na sjednici Gradskog vijeća grada Ozlja, vezano uz izradu 2. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Ozlja, reagiralo je Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac. 

Ponovimo kako se izmjenama PP ukida obveza izrade arhitektonskog natječaja za prostor Bašte, a gradskim vijećnicima, kako je ujedno KAportal pisao, prezentirano je kako se time ne gubi alat zaštite, već suprutno on je u njihovim rukama.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

U Društvu arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac ističu kako je to opasna teza, a njihovo priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti.  

Ovim putem Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, izražava negodovanje prošlotjednim izjavama kolega arhitektice Petre Igrc i arhitekta Bojana Bilića, izrađivača 2. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Ozlja, koje su iznesene na 4. sjednici Gradskog vijeća Grada Ozlja koja se održala 12. rujna 2022. godine u Ozlju, te koje je prenio internetski portal ''KAportal.hr'', a tiču se ukidanja dosadašnje planske obveze provedbe javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja za područje užeg centra grada, odnosno lokacije tzv. ''Bašte''.

Centar naselja Ozalj je kao urbanistička cjelina namjenski, prometno i topografski kompleksan i zahtjevan dio njegovog prostora, te u oblikovnom, dispozicijskom i funkcionalnom smislu zasigurno zaslužuje daleko više od postojeće situacije. Urbanistička os koja povezuje cijeli centar grada, odnosno linija koja počinje pri gradskom vrtiću na jugu i vodi sve do rijeke Kupe na sjevernom kraju osi u postojećem stanju je lokacija koja ima vrlo značajan prostorni potencijal (zasigurno najvredniji na području ukupnog naselja), koji je osnovnim zoningom i planskom namjenom kao ''centralni sadržaji naselja'' ostao nedefiniran prostorni potencijal, no otvoren za atake od strane interesa koji zasigurno nisu na pozicijama kvalitete javnog prostora. Iz navedenog razloga ovaj dio gradskog prostora zaslužuje pomnije stručno razmatranje u obliku javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja čijim bi se provođenjem pribavilo najkvalitetnije rješenje uređenja, a koje bi potom trebalo biti integrirano u Urbanistički plan uređenja centra Ozlja.

Lokacija šireg prostora tzv. ''Bašte'', u sadašnjem stanju koje se (izvan bilo kakve funkcije) nalazi na glavnom prometnom sjecištu između državne ceste D228 i županijske ceste 3297, u samom centru naselja, a dio je prije spomenute urbanističke osi centralnih sadržaja naselja, te je nakon Starog grada Ozlja zasigurno najeksponiranija lokacija na cijelom području Grada Ozlja. Ona je kao takva afirmirana još davne 1954. godine u Idejnoj urbanističkoj studiji za izradu Generalnog urbanističkog plana grada Ozlja koju je izradio Urbanistički institut Narodne Republike Hrvatske od strane urbanističkog tima koje je vodio znameniti urbanist i profesor na Arhitektonskom fakultetu Mirko Maretić. Već zbog toga lokacija zaslužuje krajnje oprezan i kvalitetan pristup daljnjem promišljanju, gdje bi provođenje arhitektonsko urbanističkog natječaja zasigurno osiguralo dobivanje kvalitetnijeg i nadasve stručnog rješenja.

Zabrinuti smo izjavom kolege arhitekta Bilića koji tvrdi da planske obaveze provođenja arhitektonsko-urbanističkih natječaja ne garantiraju nikakvu zaštitu prostora, već da zaštitu prostora nudi kvalitetan urbanistički plan uređenja za koji dižu ruke gradski vijećnici. Smatramo kako je takva teza krajnje opasna i kriva, jer se odluke o kvalitetnom javnom prostoru iz domene struke prepuštaju u ruke politici, koja može i ne mora raditi za dobrobit javnosti. Institucija obveze provođenja javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja izgrađena je baš s ciljem rada isključivo za dobrobit javnosti i zajednice, s namjerom dobivanja što boljih rješenja u arhitekturi i urbanizmu za lokacije koje su od posebne važnosti za lokalnu zajednicu.

Nadalje, kolega arhitekt Bilić se svojom izjavom opasno približava situacijama koje su se drugdje u Hrvatskoj pokazale kao vrlo pogodne za provođenje samovolje vlasnika zemljišta, a koje su u vidu  privatnih investicija sad i odmah, često pogubne za javne interese lokalne zajednice. Nije na odmet spomenuti samo najaktualnije ''slučajeve'' slobodnog djelovanja investitora u kvalitetnom urbanom prostoru, bez javnog natječaja a u skladu s nadležnim prostornom planom:  iz Crikevnice (Hotel Botique), iz Postira (Hotel View), iz Splita (Dalmatia Tower), pa i iz Karlovca (Hotel Lana Korana)… To su eklatantni primjeri gdje se mišljenje struke zaobilazilo ili u potpunosti odbacilo tako da se izbacivanjem odredničke obveze instituta ''javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja'' pogodovalo privatnim investitorima, što smatramo da se događa i u ovom slučaju, za do sada natječajem štićenu lokaciju ozaljske tzv. ''Bašte''.

Pokušaj zamijene obveze provedbe arhitektonsko-urbanističkog natječaja za spomenutu lokaciju izradom Urbanističkog plana uređenja za istu otvara mogućnost manipulacije, jer se samim uvjetima za provođenje plana kod projektiranja zasigurno neće donijeti kvalitetno rješenje kojeg prostor i javnost zaslužuje, već rješenje kakvog isključivo želi investitor.

Takav pokušaj izigravanja obaveze provođenja natječaja već je viđen u slučaju lokacije uz Nazorovu ulicu u Karlovcu, gdje je investitor pokušao nametnuti vlastiti projekt nebodera, koji je po apsolutno svim parametrima bio loše rješenje za tu lokaciju, tako da se Urbanistički plan uređenja pisao za budući projekt, a koji je već bio izrađen i prije nego je započela izmjena Generalnog urbanističkog plana grada Karlovca. Na sreću, Grad Karlovac je prihvatio stručnu argumentaciju i shvatio vrijednost spomenute lokacije, stoga je zadržana obveza provođenja natječaja koji upravo ulazi u prvu fazu provođenja.

Kluba arhitekata Društva arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac smatra kako je legitimno raspravljati o tome za koje je lokacije potrebno propisati ili ukinuti obvezu provođenja natječaja, ali tvrditi kako institucija javnih natječaja ne štiti prostor ili kako ne daje najkvalitetnije rješenje je naprosto neistinita, a pogotovo ako se to tvrdi za lokaciju ozaljske ''Bašte'' gdje se nakon privatizacije nije učinilo ništa, ne zbog obveze izrade natječaja, nego zbog nemoći zajednice da krene u suzbijanje samovolja vlasnika raspisom natječaja, a ne podilaženju da se ukidanjem planske obveze ''otvore vrata privatnoj inicijativi'' što za kvalitetan prostor može biti pogubno u smislu njegovog javnog značenja.

Apeliramo na Grad Ozalj da se ogluši na savjetodavni komentar kolege arhitekta Bilića koji je štetan za instituciju javnih natječaja, ali i za dostojanstvo arhitektonske i urbanističke struke, te ne dopusti ukidanje obaveze provođenja arhitektonsko urbanističkog natječaja, nego da zaštiti lokalitet ''Bašte'' provođenjem istog i time se opredijeli za rad za javno dobro s pozicija struke iz područja djelovanja u prostoru.

U ime IO DAGGK
Iva Mlinarević, dipl.ing.arh.
(predsjednica društva)   

Izdvojeno


Reci što misliš!