Istraživanje se provodi na površini od deset četvornih metara u suradnji s Družbom Braća Hrvatskog Zmaja kao vlasnicima zamka i uz suglasnost Konzervatorskog odjela u Karlovcu

Zavičajni muzej Ozalj je izvijestio u utorak da se drugu godinu zaredom vrše arheološka istraživanja u južnom dijelu dvorišta Starog grada Ozlja te da je pronađen "velik broj zanimljivih nalaza", kao što su ostaci starijeg bedema, stolno posuđe, kovan novac i igraće kocke.

Istraživanje se provodi na površini od deset četvornih metara u suradnji s Družbom Braća Hrvatskog Zmaja kao vlasnicima zamka i uz suglasnost Konzervatorskog odjela u Karlovcu, a voditelj istraživanja doktor znanosti Miroslav Razum je napomenuo da se dokumentira svaki sloj, skupljaju svi nalazi i iskapa s najvećom preciznošću. Iz Zavičajnog muzeja Ozalj su također istaknuli da je Stari grad Ozalj jedan od najznačajnijih lokaliteta u Hrvatskoj te da je još od mlađeg kamenog doba uživao strateški položaj.

Sadržaj se nastavlja...

Razum je izvijestio da su sada pronađeni ostaci bedema, ulomci keramike, a konkretno posuđe kao što su vrčevi, tanjuri i šalice, te da su pronađeni i ukrašeni ulomci staklenih čaša.

- Posebno se svakako ističu metalni nalazi poput vrhova strelica, konjskih potkova te ključa. Do sada je pronađeno i sedam nalaza kovanog novca, što je jako važno jer on omogućuje preciznu dotaciju. Najzanimljiviji do sada otkriveni nalazi su dvije igraće kocke, koje svjedoče o načinu zabave nekadašnjih stanovnika Starog grada Ozlja – rekao je Razum i dodao da velik broj pronađenih životinjskih kostiju svjedoči o prehrambenim navikama ranijeg stanovništva.

Nastavio je da se u arheološkim istraživanjima došlo do relativne dubine od 1,80 metara i do razdoblja kasnog srednjeg vijeka, preciznije 11. i 12. stoljeća.

- No istraživanja nisu ni približno gotova, te nam to samo govori da nam predstoji još jako puno posla da otkrijemo samo mali djelić prošlosti ovog mjesta – naglasio je Razum.

Posebno se osvrnuo na pronađenu igraću kocku dimenzija 9 x 9 x 9 milimetara koja je izgrađena od kosti vjerojatno u 13. ili 14. stoljeću, a na njoj su brojevi posloženi jednako kao i na današnjim igraćkim kockama, tako da zbrojevi nasuprotnih brojeva daju broj 7.

- No za razliku od današnjih kocki, na kojima su rubovi „odrezani“ radi lakše vrtnje, u našem slučaju su plohe čak blago udubljene, što je prilično otežavalo vrtnju, te se kocka vjerojatno prvo zavrtila u nekoj čaši – dodao je Razum.

Nastavio je da su kocke služile za igru još od vremena starog Egipta, a da ih je Crkva htjela zabraniti smatrajući ih "vražjim poslom" jer "čovjeka odvraćaju od poštenog rada i vode u grijeh".

- Mnogi gradovi nastojali su također ili potpuno zabraniti ili ograničiti kockanje, te je u dosta slučaja ono bilo dopušteno samo preko dana. Bilo je i slučaja javnog spaljivanja kockica. Ipak, nikakve zabrane nisu pomogle te su se igre sa kockom održale kao što znamo sve do danas – naveo je Razum.

Dodao je kako ostaje nepoznanica koje su se igre igrale kockom u Ozlju jer ne postoje pisani izvori.

- Vjerojatno se u dosta slučaja radilo o pukom bacanju kocke, no postojale su i zahtjevnije igre na ploči poput mlina. Ne možemo znati je li se pomoću ove kocke prokockavao imetak ili je ona služila samo kao oblik zabave. Ne možemo također ni znati tko ju je koristio, radi li se o Babonićima, tadašnjim gospodarima Ozlja, ili nekom od pomoćnog osoblja dvorca. Doduše, ovdje se pomoću kocke proricala budućnost iz Sibile, gatalice Katarine Zrinski, no ipak 300 ili 400 godina nakon što je ova naša kocka završila u zemlji – rekao je Razum.

Sa sigurnošću se može ustvrditi da pronalazak kocke predstavlja izuzetno rijedak i vrijedan nalaz, ustvrdio je.

- S područja Hrvatske poznate su još samo dvije srednjovjekovne igraće kocke. Tako je jedna od njih nađena u utvrdi Čanjevo kod Novog Marofa, a druga u grobu ispod pavlinskog samostana u Svetom Petru u Šumi. Stoga smo sigurni kako će ovaj prilično poseban nalaz, jednog dana sigurno naći svoje mjesto u stalnom postavu Zavičajnog muzeja Ozalj kao svjedok svakodnevnog života jedne srednjovjekovne utvrde – dodao je Razum.