Zakon ne propisuje obvezu izgradnje vodovodne mreže do svake kuće ili zemljišta, niti obvezuje na njezino širenje na izolirana ili rijetko naseljena područja s malim brojem objekata, naveli su u Vodovodu
Naš tekst o lošoj vodovodnoj infrastrukturi u naselju Šlivnjak na području Grada Slunja i velikim problemima s vodoopskrbom reagirali su u slunjskoj gradskoj upravi, dok je na upit KAportala stiglo i poduže objašnjenje situacije iz karlovačkog Vodovoda i kanalizacije, tvrtke koja upravlja uslužnim područjem koje obuhvaća i ovaj kraj.
Podsjetimo, naš čitatelj je ukazao na probleme te kazao kako zbog loše infrastrukture selo još više demografski odumire pa tako sad broji tek desetak stanovnika.
Infrastruktura i demografija
Iz slunjske gradske uprave su rekli da je “važno naglasiti kako se u većini tih slučajeva radi o vrlo malim naseljima s tek nekoliko stanovnika, u kojima infrastrukturna rješenja nikada nisu bila sustavno razvijena, niti je njihova izgradnja uvijek realno izvediva”.
– Razumijemo potrebe svih naših sugrađana, uključujući i one u najmanjim naseljima, te Grad u takvim situacijama sufinancira dovoz vode putem vatrogasnih službi, kao jedno od mogućih rješenja kada izgradnja vodovodne mreže nije održiva, kažu u Gradu.
Kako su dodali, “iskustva pokazuju kako sama infrastruktura, bez radnih mjesta i drugih sadržaja, nažalost ne dovodi do značajnijeg povratka stanovništva, zbog čega se razvoj planira cjelovito i dugoročno”.
Grad: Kontinuirano ulažemo
– Pitanja poput neupisanih grobalja ili pristupnih puteva često su rezultat dugogodišnjih neriješenih imovinsko – pravnih odnosa, a ne odluka aktualne gradske uprave. Grad Slunj kontinuirano ulaže u komunalnu infrastrukturu sukladno mogućnostima i prioritetima, vodeći računa o održivosti i ravnomjernom razvoju svih naselja, naveli su te pozvali na “cjelovito i odgovorno sagledavanje ovakvih tema, uz uvažavanje stvarnih okolnosti na terenu”.
U Vodovodu su nam pak rekli da dio naselja o kojem smo pisali već raspolaže vodoopskrbnom infrastrukturom.
– Stanovnicima koji nemaju mogućnost priključenja na javni vodoopskrbni sustav Grada Slunja osigurana je opskrba vodom putem cisterne pri čemu Grad Slunj važećom odlukom subvencionira trošak dovozа u iznosu od 50 posto. Kako bi se svim kućanstvima omogućilo priključenje na javnu vodoopskrbnu mrežu, potrebno je izraditi odgovarajuću projektnu dokumentaciju, provesti postupak javne nabave te potom realizirati izvođenje radova, kažu nam u Vodovodu.
Milijun eura za 10 stanovnika
Takvi zahvati, dodaju, zahtijevaju određeno vrijeme i osiguranje značajnih financijskih sredstava.
– Riječ je o prostorno velikom području, rijetke naseljenosti, zahtjevne konfiguracije terena i znatnih udaljenosti između pojedinih kućanstava. Prema raspoloživim podacima, na tom području stalno živi manje od deset stanovnika. Procijenjena duljina mreže koju bi bilo potrebno izgraditi iznosi oko 5,1 km cjevovoda, uz dodatnu izgradnju precrpne stanice i vodospreme, rekli su u tvrtki.
Prema njihovoj procjeni, trošak izgradnje cjevovoda kreće se između 200 i 250 eura po dužnom metru, što ukupno iznosi između 1,02 i 1,28 milijuna eura, ne uključujući troškove izgradnje vodospreme i precrpne stanice. Nakon izgradnje, sustav je potrebno kontinuirano održavati, što također predstavlja značajan trošak.
Dodatno, zbog zahtjeva protupožarne zaštite, cjevovod se mora projektirati s većim profilima, što u uvjetima vrlo male potrošnje može dovesti u pitanje protočnost vode, a time i njezinu zdravstvenu ispravnost.
Vodovod: Pronalazimo rješenja
– Pravo na vodu je neosporno, međutim način i dinamika ostvarivanja tog prava putem javnog sustava vodoopskrbe uređeni su zakonskim, planskim i financijskim okvirima unutar kojih djeluje javni isporučitelj vodnih usluga. Zakon ne propisuje obvezu izgradnje vodovodne mreže do svake kuće ili zemljišta, niti obvezuje na njezino širenje na izolirana ili rijetko naseljena područja s malim brojem objekata, naveli su u Vodovodu kao i da oni “kontinuirano je usmjereno na pronalaženje rješenja i unaprjeđenje sustava vodoopskrbe za sve korisnike unutar uslužnog područja, uz osiguranje tehničke izvedivosti, ekonomske održivosti i zdravstvene ispravnosti sustava”.
Ovakav odgovor, koji je došao i do tih par mještana Šlivnjaka, a njih baš i nije zadovoljavajuć.
Mještani: Nemar i nezainteresiranost
Tako naš čitatelj Nikola koji je i ukazao na ovaj problem kaže da su to “potpune besmislice i cifre koje nemaju veze s mozgom”.
– Voda je dovedena 600 – 700 metara do kućanstava i to na zahtjev mještana koji ima OPG što je on i platio. Okolna sela imaju priključke od prije koji mjesec, gdje također ima manje od tih 10 stanovnika koje oni spominju, pa su platili izgradnju. Riječ je o nemaru i nezainteresiranosti svih jer je to jedno malo nebitno selo koje “ne postoji” na karti, zaključio je.
