U 2017. godini grad Slunj izdvajao je 151.200 kuna proračunskih sredstva za obitelj i djecu, a u 2020. godini taj iznos iznosio je 227.475 kuna.

Kako bi popravili vrlo nezavidnu situaciju po pitanju prirodnog prirasta, spriječili ili barem umanjili odljev stanovništva te potaknuli želju za ostankom kao i rast broja stanovnika, hrvatski gradovi služe se brojnim demografskim mjerama.

Građanima su tako na raspolaganju naknade za novorođenčad, sufinanciranje boravka u vrtiću i produženog boravka u školama, potpore za nabavku školskog pribora, učeničke i studentske stipendije, subvencije pri kupnji nekretnine  i ostale pogodnosti, a značajni resursi ulažu se i u gradnju predškolskih ustanova, dječjih igrališta, terena za rekreaciju, sport i slično, ne bi li se podigao standard te osigurali što kvalitetniji uvjeti života.

Sadržaj se nastavlja...

Usporedi li se analizirana 2020. s 2017. godinom, izdvajanja za obitelj i djecu povećalo je ukupno 55 gradova od čega njih 13 za više od 100, a Grad Vrgorac za čak 677,17 posto, prema podacima Fine o izvršenju proračuna u 2020. godini. 

Vrgorac je s udjelom od 8,27 posto i na čelu liste deset hrvatskih gradova koji su u 2020. godini iz svog proračuna najviše izdvojili, a prvi je i prema izdvajanju po stanovniku. U odnosu na prošlu godinu sredstva za obitelj i djecu najviše je povećao Pakrac izdvojivši 115,68 posto više, piše Gradonačelnik.hr.

Slijede Županja s 2,95 posto i Novska s 2,65 posto te Nova Gradiška, Knin, Požega, Pregrada, Pakrac i Vukovar s izdvajanjima u rasponu od 2,19 do 2,55 posto proračuna i Bakar s izdvojenih 1,84 posto.

U analiziranoj godini Vrgorčani su najviše izdvojili za demografske mjere i gledamo li izdvajanje per capita ovaj mali dalmatinski grad za obitelj i djecu dao je tako 415,80 kuna po glavi, a slijedi ga Novi Vinodolski sa 193,95 kuna te Vukovar sa 193,75 kuna.

Od 137,23 do 169,68 kuna izdvojili su još gradovi Crikvenica, Bakar, Nova Gradiška, Knin, Cres, Poreč i Novska. Uglavnom se radi o malim i srednjim gradovima s iznimkom Vukovara kao jedinog velikog grada na ovoj listi.

Kad je u pitanju povećanje sredstava u odnosu na prethodnu godinu, prvi je Pakrac čiji je iznos podebljan za 115,68 posto. Slijedi Mursko Središće s povećanjem od 115,03 posto, a Gospić, Beli Manastir, Donji Miholjac, Imotski i Komiža redom su povećali iznos za ravno sto posto u odnosu na 2019. godinu. Čakovec, Stari Grad i Opuzen uložili su od 55,42 do 98,15 posto više.

Promatramo li povećanje u odnosu na 2017. godinu, opet prednjači Grad Vrgorac koji je izdvojena sredstava za obitelj i djecu povisio za 677,17 posto. S 587,70 posto više nego u 2017. godin.

Slijedi Pregrada, Metković je ulaganje povećao za 478,36 posto, a Opuzen za 423,81 posto. Iznad dvjesto posto sredstva su povećali Daruvar, Petrinja, Vodice i Slatina, a ostatak liste čini još i grad Makarska s povećanjem iznad 150 posto.

A na toj listi našao se i jedan grad iz Karlovačke županije, i to grad Slunj, koji je u 2017. godini izdvajao 151.200 kuna proračunskih sredstva za obitelj i djecu, a u 2020. godini taj iznos iznosio je 227.475 kuna. 

Istu politiku provodi i aktualna slunjska gradonačelnica Mirjana Puškarić. Kako je za KAportal početkom godine kazala, pitanje demografije jedna je od ključnih okosnica gradske politike. 

Iz godine u godinu Grad povećava proračunska sredstva, pa je tako prema građanima usmjereno niz socijalnih mjera. Samo za novorođenčad u ovogodišnjem proračunu osigurano je 100 tisuća kuna, a pojedinačna naknada isplaćuje se u iznosu od 2 tisuće kune za prvo, 3 tisuće kuna za drugo, 5 tisuće kuna za treće dijete, a za svako daljnje dodatnih 2 tisuće kuna.

Cijeli razgovor možete pročitati ovdje.