Legitimno je pitanje kako to da je tom Karlovcu trebao veliki hotel s većim brojem kreveta od svih današnjih hotela u Karlovcu i dva kampa, a današnjem koji kao ima velike turističke ambicije, ne treba?
Nije za vlast sve tako crno u pandemiji koronavirusa. Ovo je
zapravo sjajna godina za nečinjenje, za sve što se godinama
propuštalo planirati i napraviti, korona je zapravo genijalan
alibi koji će se koristiti još dugo vremena.
Eto, i Karlovcu kuca još jedna turistička sezona na vrata, a
najavljivani hotel na Korani je i dalje veći kafić, ne znamo i
dalje što je s hotelom Central, auto-kamp kao samorazumljiv
koncept turističke ponude grada na četiri čiste rijeke gradskoj
vlasti nije ni u primisli. Turističke sezone po svemu sudeći neće
ni biti, pa ionako nije nikoga briga.
A druge godine, opet sve po starom. Posegnut će se u kasu s
novcem poreznih obveznika, platit će se outsourcing firme da
naprave nekoliko manifestacija koje će izgledati “feš” i
kulturno. To što te manifestacije ciljaju na ljude izvan
Karlovca, a gostiju sa strane je malo s obzirom na potencijale,
nema veze. I tu nas vuče da ponovno podsjetimo na paradoks
razlike između današnjeg Karlovca i onog od prije nekih pola
stoljeća.
Za razliku od današnjeg, taj je Karlovac bio izuzetno
industrijski orijentiran, proizvodni pogoni su otvarani i novim
industrijskim bazenima i širom grada, uglavnom na mjestima gdje
su danas strani trgovački centri. U tom radničkom gradu, turizam
je trebao biti sporedna gnjavaža. Ali i takav, imao je više
turističkih kapaciteta nego ovaj današnji. Legitimno je pitanje
kako to da je tom Karlovcu trebao veliki hotel s većim brojem
kreveta od svih današnjih hotela u Karlovcu i dva kampa, a
današnjem koji kao ima velike turističke ambicije, ne treba?
A da je ta priča imala smisla govore i statistički detalji od
prije 40-ak godina. Recimo samo u srpnju 1979. mali kamp u Mrzlom
Polju ostvario je dvije tisuće noćenja, uglavnom Nijemaca i
Nizozemaca, a onaj na Rakovcu čak 3500. Nažalost, taj je kamp
zbog izgradnje južne obilaznice prema Turnju morao je biti
uklonjen, dok pozicija u Mrzom Polju i dalje stoji neiskorištena.
Ovaj put donosimo zapis iz vremena dok je ta lokacija donosila
novac i koji oslikava jedno zanimljivo vrijeme u kojem je – čini
se – i u diktaturi odzvanjala jeka “ljeta ljubavi” i hippie
kulture.
“Treba li kamp crvenjeti?”, Karlovački tjednik, 31.
srpnja 1969.
Međunarodni omladinski kamp u Mrzlom Polju postao je ovih sparnih
ljetnih dana omiljena tema razgovora, govorkanja i ogovaranja
Karlovčana. Šire se glasine da u kampu vlada “otvoreni nemoral”,
da se omladina opija, da su učestale tučnjave, orgije i tko zna
što sve nije pripisano na račun 240 omladinaca i omladinki iz
Zapadne Njemačke, Italije i Čehoslovačke, koji su ovogodišnji
gosti kampa. Optužbe koje su upućene na račun kampa često su
“argumentirane” ponekom “konkretnom” pričom ili primjerom što se
dogodilo ovih dana. To je izazvalo dvostruko ogorčenje i
neraspoloženje Karlovčana. Jedni su ogorčeni što se sve to događa
na očigled ljudi i što je
Općinska skupština za organizaciju društvenog života i izleta
učesnika kampa dala tri tisuće novih dinara, a drugi zbog toga
što se takve glasine, za koje kažu da su netočne, uopće šire.
Od prvog dana kamp je slabo organiziran što je kasnije dovelo do
mnogih nemilih pojava – kaže čuvar Đuro Gačeša. Moja osnovna
primjedba je što dobar dio učesnika kampa nema osjećaja gdje
počinje granica morala. Svakodnevno sam svjedok ponoćnih kupanja
u kostimu Adama i Eve u Mrežnici, opijanja i sličnog. U sobama
spavaju pomiješano omladinci i omladinke, sobe su pune boca
alkoholnih pića, najviše vina i rakije, a na šanku je za
petnaestak dana napravljen promet od 12.000 novih dinara a gdje
je još onaj promet koji su ostvarili konobari… Ne znam, možda
sam zastarjelih nazora, ali ovakve postupke ne mogu odobravati,
tim više što se događaju na očigled kupača i djece.
S druge pak strane, predsjednica Općinskog komiteta Saveza
omladine Jadrana Kasun kaže da su ljudi skloni preuveličavanju
nekih stvari. Ako tu i tamo netko od njih nešto popije i to se
može razumjeti, ali najveću gužvu stvaraju karlovački huligani
koji dolaze u kamp, napijaju se i izazivaju međusobne tučnjave.
Dosad su bile dvije tučnjave i u njima su sudjelovali uvijek
Karlovčani a omladinci su se redovito disciplinirano povlačili u
šatore….
Ne kažem da nije bilo i organizicionih propusta, ali pri ocjeni
svrhe i korisnosti kampa treba sagledati i drugu stranu medalje,
a to je ono što smo kao organizatori učinili. O tome smo
informirali i predsjednika Sabora Jakova Blaževića koji je
posjetio kamp i pozitivno se izrazio o njegovoj svrsi i
namjeni…
“Prvobitno nezadovoljstvo s hranom je nestalo kad se prilagodila
našim željama, a ostalo je mislim sve u redu”, kaže Kamm
Heinz, rukovodilac njemačke omladine. “Program boravka, posjeti i
izleti su vrlo uspjeli a posebno cijenim što se zbližava omladina
raznih zemalja. Iznenađen sam pričama o incidentima i nemoralu
…”
“Neobično sam zadovoljan s kampom, posebno zbog kontakta s
omladinom CSSR i Zapadne Njemačke kao i posjetama i izletima koje
smo imali. Nadam se da će se kamp održati i dogodine”, kaže
Borghi Giuuliano rukovodilac talijanske omladine.
Tako govore neposredni organizatori i učesnici kampa. Njihova su
mišljenja dosta različita, ali se uglavnom slažu da je bilo i
propusta koje su nastojali ukloniti. Ogorčeni su zbog govorkanja
i zbog dovođenja u pitanje korisnosti održavanja takvih skupova
omladine iz raznih zemalja ubuduće o čemu je bilo i napisa u
dnevnoj štampi. Ali, istini za volju treba reći i to, da su
ogorčeni i mnogi kupači koji provode ove sparne ljetne dane uz
obale Mrežnice i često su zajedno sa svojom djecom i protiv svoje
volje svjedoci neželjenih prizora…