Obećana je u onoj mjeri kolika su vaša očekivanja. Prije svega njemačka je socijalna zemlja i zemlja koja nudi jednake mogućnosti za sve. Individualno je kako se netko snađe, tvrdi naš sugovornik
Već desetljećima Njemačka je brojnim Hrvatima druga domovina.
Neki od njih tamo su ostvarili svoje snove, pa i zaradili
bogatstvo. Neki su po to tek krenuli, a sigurno ima i onih koji o
tome razmišljaju. Nakon što smo jučer usporediti cijene, u RTL
Dosjeu Goran Latković istražuje – je li Njemačka za Hrvate i
dalje obećana zemlja.
Ćevapi se peku kao na traci, janjetina samo što nije gotova. U
minhenskom restoranu Sadmira Huseida traži se mjesto više. Traže
se i radnici. Sadmir ih zapošljava 52, većinom doseljenike iz
Hrvatske i regije.
“Njih 90 kod mene imaju hranu, smještaj, piće i plaća im je
3.000-3.500 bruto. Zavisi od poreza, na ruke dobiju 2.000-2.300”,
kaže Sadmir Huseidi, vlasnik restorana.
Pandemija je kaže promijenila sve, pa nedostaje radnika. Iz
Hrvatske je puno upita, ali neki se ne zadrže dugo .
“Imam jednu djevojku iz Hrvatske, radi u šanku dva mjeseca. Kaže
da ne može više i da se ne uklapa i u ponedjeljak se vraća u
Hrvatsku. Da ovo nije posao za nju. Kaže da nije problem u plaći
nego ne može živjeti samo na relaciji kuća-posao”, kaže Huseid.
Pa ne čudi da hrvatski Zavod za zapošljavanje bilježi blagi
porast doseljenih. Lani se sa Zavoda zbog odlaska u inozemstvo
odjavilo 4570 osoba, a nakon povratka prijavilo se 5.225. Ove
godine s istim razlogom objavila se 851 osoba, prijavilo se 892.
Nakon pet mjeseci rada u Njemačkoj, Enđi Adrijević
Mladar se vraća u Sinj. Imala je, kaže dobrog poslodavca i
solidnu plaću, ali ne i život.
“Shvatila sam da treba cijeniti više našu državu i mogućnosti
koje imamo dolje jer jednako ovdje ulažemo trud u nešto što nije
naše. Da taj trud uložimo dolje mislim da bi se puno bolje
isplatilo, uz to da nas država malo potpomogne”, kaže ova
Sinjanka.
Država povratnike pomaže s 200 tisuća kuna, dosad njih 139. U 75
posto slučajeva su to povratnici iz Njemačke, zatim Irske i
Švicarske. Pandemija, rat u Ukrajini i inflacija promijenili su
radnu sliku Njemačke. Zbog poskupljenja ostaje sve manje novca, a
radi se puno. Marku je ovo osma godina u Njemačkoj, sada radi kao
vozač taksija.
“Kad sam počeo raditi na baušteli radio sam 10 do 12 sati. Sad
radim 8 do 12 sati. Ima slučajeva da ljudi rade svoj posao i onda
idu još 2 sata čistiti ili pomagati. Nije med i mlijeko.”,
kaže Marko Dornjak iz Muchena.
Nijemcima nedostaje radne snage, posao se nudi na svakom koraku.
Najbolje prolaze radnici u zdravstvu i IT-u. Ali Njemačka je
daleko od obećane zemlje.
“Obećana je u onoj mjeri kolika su vaša očekivanja. Prije svega
njemačka je socijalna zemlja i zemlja koja nudi jednake
mogućnosti za sve. Individualno je kako se netko snađe”, tvrdi
nam Dean Đukić, urednik portala Putokaz.eu.
Uspjeh u inozemstvu ovisi o kvalificiranosti radnika, želji za
radom, znanju jezika i snalažljivosti. Uz sve to potrebno je i
malo sreće.