U pilotu se uvodi koncept cjelodnevne škole, a ne cjelodnevne nastave. Cjelodnevna škola nije usmjerena samo i isključivo na nastavu i učenje učenika. Ona je usmjerena i na socijalni razvoj djece, druženje s vršnjacima, razvoj emocionalnih i socijalnih vještina, prepoznavanje vlastitih interesa
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je
u intervjuu Hini da će svi učitelji koji sada imaju punu plaću
imati je i tijekom eksperimentalne cjelodnevne škole. Ustvrdio je
i da naš obrazovni sustav po pitanju digitalnih vještina učenika
stoji i više nego dobro.
Ima li dovoljno kadra za provedbu cjelodnevne
eksperimentalne škole? Što će biti s onima koji sada rade u
dnevnom boravku?
Ima. Bude li potrebno, u onim školama koje budu odabrane za
eksperimentalno provođenje cjelodnevne škole odobrit će se i novo
zapošljavanje, a pogotovo stručno-tehničkog osoblja i stručnih
suradnika.
U onim školama koje budu odabrane za provođenje eksperimentalnog
modela učiteljice koje sada rade u produženom boravku nastavljaju
raditi u svojoj školi, ali s nešto drugačijim zaduženjima nego
što su imale do sada, naravno, uz zadržavanje svog postojećeg
ugovora. Nova zaduženja dogovorit će se na razini svake škole
između učiteljice i ravnatelja.
Što je s kurikulumima za nove predmete i predmete koji se
dijele?
U cjelodnevnoj školi, uveden je potpuno novi samo jedan predmet
koji se zove Praktične vještine. Svi drugi nastavni predmeti ili
mijenjaju naziv ili se jedan predmet razdvaja u dva kao što je to
slučaj kod Prirode i društva, već u nešto drugačijem obliku
postoje u školi. Svi kurikulumi su završeni i uskoro će ili su
već upućeni na javno savjetovanje, te će biti u potpunosti
spremni za korištenje u cjelodnevnoj školi. Za potrebe pilota, u
pripremi su svi potrebni priručnici, smjernice i metodički
materijali za učitelje.
Koliko nastavnika će ostati bez punog radnog
vremena?
Niti jedan! U onim školama koje budu odabrane za provođenje
eksperimentalnog programa niti jedan učitelj ili učiteljica neće
imati manju normu nego je imao prije ulaska u eksperiment te
nitko neće ostati bez radnog mjesta.
Svi učitelji koji imaju punu plaću će imati punu plaću i tijekom
provedbe eksperimentalnog programa. Puno radno vrijeme za sve
učitelje ostaje isto kao i do sada i iznosi 40 sati tjedno. Neki
učitelji predmetne nastave će tjedno raditi čak manje u
neposrednom odgojno-obrazovnom radu, nego što rade danas.
Učitelji hrvatskog, matematike i STEM područja, ne spadaju u tu
skupinu i oni će raditi nešto više, primarno zbog sudjelovanja u
potpori, odnosno zbog povećanja satnice hrvatskog jezika i
matematike za jedan nastavni sat. Ali oni će zbog toga dobiti i
veći postotak povećanja plaće. Kada je riječ o plaćama, svi imaju
osnovnu plaću koja se uvećava svima za 4,5 posto, a oni koji rade
više imaju i značajno više iznose dodatka na
plaću.
Kako je točno zamišljeno potpomognuto učenje, odnosno A2
dio? Postoji bojazan da neće biti dovoljno učinkovito, da ne
treba svima, da neki lakše uče uz glazbu, neki u
tišini….?
Učinkovitost ćemo mjeriti vanjskim vrednovanjem i to nakon svake
godine provođenja. Umjesto da govorimo “treba” li svim učenicima
“potpomognuto učenje” trebamo govoriti hoće li svi učenici imati
koristi od njega. Odgovor je: Apsolutno hoće.
Taj program nije nastava, ne odvija se u školskoj klupi niti
učitelj stoji ispred ploče i poučava. Vrlo je fleksibilan i pruža
potpunu autonomiju i slobodu učiteljima i učenicima. Učenici koji
hoće učiti sami, imaju mogućnost u cjelodnevnoj školi učiti sami,
za to će im biti osiguran i prostor. Neki će raditi u parovima
ili grupama, s nekima će raditi stručni suradnici škole,
stručnjaci koji će aktivno sudjelovati u programu potpore. Oni će
stručno raditi s pojedinačnim ili manjim skupinama učenika u
prepoznavanju teškoća u učenju, otklanjanju takvih teškoća i
poticanju boljeg učenja.
Što je s izvanškolskim aktivnostima poput glazbene škole,
sportskih klubova? Gdje se to uklapa?
Govorimo li o učenicima koji i sada pohađaju jednosmjenske škole,
a sudjelovat će u eksperimentalnom programu, neće doći do
prevelikih promjena jer će se raditi o najviše 50 škola u kojima
će učenici boraviti u prosjeku 60 minuta duže u školi. Ti učenici
i do sada pohađaju glazbene škole ili treniraju u sportskim
klubovima u popodnevnim satima i to nakon 15 sati pa će tako biti
i dalje. Samo neće unutar svoje škole sudjelovati u
izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima koje su za učenike
dobrovoljne nego će te aktivnosti imati u drugoj ustanovi npr.
muzičkoj školi.
Što će biti s područnim školama?
Pitanje mreže škola, ustrojstva područnih škola i slična
organizacijska pitanja nisu povezana s pilot projektom
cjelodnevne škole.
Osim toga, činjenica da sve područne škole koje ispunjavaju
postavljene uvjete rade i sudjeluju u svim aktivnostima
cjelodnevne škole kao i njihove matične škole, pokazuje namjeru
da se upravo kroz obrazovanje i gradnju novih vrtića
revitaliziraju neka područja Hrvatske. U cjelodnevnoj školi, i
područne škole organiziraju i provode predviđene
odgojno-obrazovne programe. Ako specifičnosti nekih područnih
škola budu zahtijevale prilagodbe u provedbi cjelodnevne škole,
one će biti razmotrene i učinjene.
Kako komentirate kritike da je informatike premalo i da
informatika kao međupredmetna tema nije dobro?
Prije svega mi ne smanjujemo broj sati obavezne informatike, nego
je povećavamo za 100 posto.
Niz je polutočnih, ali i niz potpuno netočnih informacija vezanih
uz informatiku. U osnovnoj školi u Hrvatskoj ima puno više sati
informatike u obliku zasebnog nastavnog predmeta nego u većini
europskih zemalja. Srbija, neki kantoni u BH i Grčka su jedine
zemlje koje imaju informatiku kao zaseban predmet u osnovnoj
školi (ISCED 1 razina), a što bi odgovaralo našem 1. do 4.
razredu.
Druge europske, poglavito razvijene i one zemlje kojima težimo,
nemaju informatiku kao zaseban predmet u osnovnoj školi, već samo
kao međupredmetnu temu ili kroz integraciju s nekim drugim
predmetom. To su podaci koji su dostupni svakome u mjerodavnim
publikacijama EU-a.
Kada razmatramo samu izvedbu nastavnog predmeta, do sada su u
osnovnoj školi bila 4 obvezna sata informatike, a sada će biti 8
obveznih sati modernijeg predmeta Informacijske i digitalne
kompetencije. Osam sati je duplo više od 4 sata. Nadalje, sada
postoji 12 izbornih sati, koje pohađa manji ili veći dio učenika,
što ovisi od škole do škole, pa čak i od regije do regije. To se
neće promijeniti jer u cjelodnevnoj školi može postojati onoliko
sati izborne informatike koliko postoji interesa učenika. Pored
ovih 8 sati obveznih, i sati izbornih koliko postoji interesa,
imamo još kao što smo ranije rekli i IKT i kao međupredmetna
tema. A upravo je u većini europskih obrazovnih sustava to
ostvareno kroz povezivanje s drugim predmetima. Tako da naš
obrazovni sustav po pitanju digitalnih vještina i sličnih
kompetencija učenika stoji i više nego dobro.
Što s djecom koja trebaju biti u školi do 17 sati, a ne
žele ići na izvannastavne aktivnosti?
Izvannastavne aktivnosti se organiziraju zbog interesa učenika
tako da ako nema zainteresiranih učenika neće biti niti tih
izvannastavnih aktivnosti.
Postoje razne izvannastavne aktivnosti, koje će u cjelodnevnoj
školi držati i stručni suradnici, te je uz to sigurno da će biti
takva ponuda aktivnosti u kojoj će svaki učenik pronaći za sebe
nešto zanimljivo, poticajno i korisno.
Uz to, strukturirano slobodno vrijeme predstavlja također oblike
rada s učenicima koje je moguće provoditi za skupine učenika
pojedine škole.
Brojne su kritike da cjelodnevna škola predstavlja
preopterećenje za učenike te se mnogi učitelji i roditelji ne
slažu s tim konceptom. Kako to komentirate?
Mnogi još uvijek ne razlikuju cjelodnevnu nastavu od cjelodnevne
škole, te se potpuno pogrešno zaključuje da će učenici sjediti
cijeli dan u klupi, da će učitelj imati cijeli dan nastavu, a
učenici će pasivno zapisivati i raditi. To je potpuno pogrešno. U
pilotu se uvodi koncept cjelodnevne škole, a ne cjelodnevne
nastave. Cjelodnevna škola nije usmjerena samo i isključivo na
nastavu i učenje učenika. Ona je usmjerena i na socijalni razvoj
djece, druženje s vršnjacima, razvoj emocionalnih i socijalnih
vještina, prepoznavanje vlastitih interesa.
Vremenski obvezno trajanje cjelodnevne škole je u razrednoj
nastavi tri dana do 15 sati, a dva dana do 14.15 sati. U to
vrijeme potrebno je ubrojiti rekreacijsku pauzu kroz koju se
učenici druže, odmaraju i mogu vježbati, a i vrijeme za besplatni
školski ručak osiguran svima. U predmetnoj nastavi je nešto duže.
Svi oni koji jesu u sustavu, znaju da i danas učenici koji idu na
sve izborne predmete i poneke izvannastavne aktivnosti borave
neznatno kraće u školi nego što je planirano u cjelodnevnoj
školi.