Među karakteristike socijalističkog sustava svakako se može
ubrojiti i opsjednutost zaštitom, civilnom i vojnom. Društvo koje
je, doduše bilo permanentno okruženo neprijateljima, stvarnim i
izmišljenim, imalo je profesionalnu vojsku i profesionalnu
miliciju, ali onda još i masovnu teritorijalnu obranu i civilnu
zaštitu, a česti tečajevi i vježbe shvaćani su krajnje ozbiljno
kao da će nas netko izvana svaki čas napasti. Otuda se i izrodio
jedan od amblematskih akronima prošlog sustava – NNNI (ništa nas
ne smije iznenaditi). Na kraju smo iznenadili sami sebe, izvana
nas nije napao nitko nego smo se pobili sami među sobom,
koristeći obilato znanja koja smo stekli u raznim drilanjima
vojne i civilno-zaštitne prirode u pripremi na opasnosti od
vanjskog neprijatelja i prirodnih katastrofa. Iako nam iz
današnje perspektive zvuči smiješno da je gotovo svaka obitelj u
Karlovcu imala priručnik o tome kako se ponašati u ratu, nikad se
ne zna što donosi sutra i pitanje je je li racionalno ponašanje
jedne države koja pretendira biti ozbiljnom ta nova krajnost u
kojoj više nema ni vojnog roka ni periodičnih vojnih vježbi, a
aktivnosti iz domene civilne zaštite su svedene na minimum.
U tom smislu, podsjećamo se na nekoliko znakovitih primjera iz
visoko razvijenih i uljuđenih zemalja; U Norveškoj je vojni rok
obavezan i za žene, u Austriji su prije par godina građani na
referendumu odbili ideju da se vojni rok ukine, u Švicarskoj,
mirnoj, vojno neutralnoj državi, svaki muškarac ima proći
četveromjesečnu vojnu obuku, i onda svake tri godine tri tjedna
biti na vojnoj vježbi. Na vježbu dolazi s oružjem koje drži kod
kuće! Dobro, ovo posljednje ne zvuči kao dobra ideja za vruću krv
europskog juga, ali ideju o služenju vojnog roka i jačanju
civilne zaštite nema razloga odbacivati u potpunosti i oslanjati
se bezrezervno na NATO i SAD. Jer, tu nije riječ samo o baratanju
oružjem.
“Znanje o zaštiti – do svih građana”, Karlovački tjednik,
23. siječnja 1969.
Na pet stotina predavanja održanih u prošloj godini, bilo je
prisutno više od 70 tisuća ljudi. To je bilanca Odjela narodne
obrane u upoznavanju naših građana s osnovnim znanjima o civilnoj
zaštiti i narodnoj obrani. Gotovo da i nije bilo čovjeka koji na
neki način nije sudjelovao a ovim predavanjima i saznao nešto
više o obrani zemlje, ili ponašanju u slučaju elementarne
nepogode.
Kad su se pravili programi predavanja, pošlo se od činjenice da
većina naših građana nije upoznata s mnogim detaljima (pa ni
osnovnim stvarima) o ponašanju, dužnostima i njihovim
mogućnostima djelovanja u elementarnoj katastrofi, ili ratnoj
opasnosti. Zanimanje za predavanja, popraćena filmovima, najbolje
se vidi iz već spomenutog podatka o 70.000 posjetilaca.
Iskustvo Karlovčana iz 1966. godine kad je Kupa dosegla vodostaj
od 830 centimetara, izazvala su i neke korisne posljedice:
sagrađeno je ukupno 7600 metara nasipa uz Kupu i Koranu i time
zaštićeno od poplave staro gradsko jezgro na desnoj obali Kupe.
Planovi za daljnju izgradnju nasipa lijevom obalom Kupe već su
gotovi. Karlovac će uskoro dobiti i još jedno zanimanje: dvojica
ljudi radit će na mjestu čuvara vodoprivrednih objekata i nasipa.
Oni će kontrolirati funkcioniranje gradskih zaštitnih nasipa i
brzo reagirati u slučaju da nešto ne bude u redu. Sadašnji nasip
štiti Karlovac od bujica i voda koje bi mogle imati udarnu snagu
i rušilačku moć, no još uvijek se ne može garantirati da neće
doći do poplave i u tom dijelu grada od povratnih ili podzemnih
voda (drugim riječima, kod visokog vodostaja ni oni u zaštićenom
području ne bi trebalo da potpuno mirno i nezainteresirano
spavaju). Inače, grad Karlovac nije spomenut u republičkom zakonu
o obrani od poplavnih voda što bi svakako trebalo izmijeniti.
Osim općinskog štaba civilne zaštite u karlovačkoj komuni je do
sada osnovano 10 mjesnih štabova, po mjestima su osnovane
teritorijalne jedinice, a u poduzećima radničke jedinice civilne
zaštite. U Karlovcu ima i oko 500 povjerenika civilne zaštite.
Čitava ova mreža može se u kratkom roku angažirati na jednom
zadatku. Premda je dosta učinjeno na upoznavanju građana sa
civilnom zaštitom, ipak još uvijek ne možemo biti zadovoljni kažu
u Odjelu narodne obrane. Ovih je dana nabavljeno i 12.000
primjeraka knjige “Kako da se zaštitimo u ratu”. Ova naklada je
dovoljna za svaku porodicu Karlovca, a povjerenici će je donijeti
u svaku kuću, u svaku porodicu. Knjiga na 120 stranica (uz seriju
ilustracija), govori o zaštiti u eventualnom ratu, o opasnostima,
prvoj pomoći i praktičnim savjetima za svakog građanina.
Vjerujemo da će dobro doći i onima koji nešto više znaju o
zaštiti. U ovoj godini nastavit će se s predavanjima o civilnoj
zaštiti na cijelom području komuna karlovačke regije. Preostalo
je još da se bolje opreme predavači nastavnim pomagalima i
nastavnim filmovima o čemu je još u prošloj godini bilo dosta
govora.
Pripremio Tihomir Ivka
