Rezolucija potvrđuje potpuni obim ruske invazije te podsjeća na potrebu provođenja ranijih odluka UN-a donesenih kao odgovor na agresiju
Navršavaju se tri godine od početka rata u Ukrajini, najvećeg oružanog sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata. Posljedice ovog razornog rata svakim su danom sve teže – milijuni ljudi napustili su domove, brojni gradovi su uništeni, a gubici na bojištima rastu, podsjeća Net.hr.
Procjenjuje se da je poginulo 46 tisuća ukrajinskih vojnika, dok su deseci tisuća nestali ili zarobljeni. S druge strane, iako Moskva ne objavljuje službene podatke, vjeruje se da je poginulo najmanje 90 tisuća ruskih vojnika.
Osuđuje se ruska agresija
Povodom godišnjice ruske invazije, Opća skupština Ujedinjenih naroda glasala je o suprotstavljenim rezolucijama. Usvojena je ona koju je predložila Ukrajina, a kojom se osuđuje ruska agresija, prenosi Sky News.
Rezolucija potvrđuje potpuni obim ruske invazije te podsjeća na potrebu provođenja ranijih odluka UN-a donesenih kao odgovor na agresiju. Za nju je glasalo 93 zemlje, dok je 65 bilo suzdržano, a 18 ih je glasalo protiv, uključujući Rusiju, Sjedinjene Američke Države, Izrael, Mađarsku i Bjelorusiju. Hrvatska je bila među državama koje su podržale ovu odluku.
SAD imaju svoju verziju
SAD su predložile zasebnu rezoluciju u kojoj se nije spominjao teritorijalni integritet Ukrajine. Međutim, europske zemlje unijele su izmjene, dodavši reference na ukrajinski suverenitet. Ova izmijenjena verzija je usvojena, ali su SAD nakon tih promjena odlučile ostati suzdržane pri glasovanju o vlastitom prijedlogu. Također, Opća skupština odbacila je ruske prijedloge za izmjene rezolucije koju su sastavile SAD.
Na summitu održanom povodom treće godišnjice invazije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi potpuna razmjena ratnih zarobljenika mogla označiti početak puta prema okončanju sukoba, prenosi Sky News.
Podsjetio je da je od početka rata između Ukrajine i Rusije održano 60 razmjena zarobljenika, uključujući onu iz prosinca prošle godine, kada su stotine ljudi vraćene kućama. Ipak, tisuće Ukrajinaca i dalje su zatočene u Rusiji, a neki se ondje nalaze još od 2014. godine, nakon aneksije Krima.
Kad će kraj rata?
“To je poštena i pravedna opcija. To bi mogao biti kraj rata”, rekao je Zelenski, naglasivši kako Ukrajina traži dogovor u kojem će “svatko biti zamijenjen za svakoga”. Procjenjuje se da je u ruskim zatvorima zatočeno više od 8.000 ukrajinskih zarobljenika.
Govoreći o mogućnostima za mir, Zelenski je istaknuo da on neće doći sam od sebe, niti će ga Rusija dobrovoljno ponuditi.
“Moramo izboriti mir snagom, mudrošću i jedinstvom – zajedno s našim partnerima”, poručio je.
Dodao je da Ukrajina može osigurati trajni mir jedino uz jasna i čvrsta sigurnosna jamstva. S druge strane, Moskva je prošloga tjedna poručila da neće prihvatiti prisutnost NATO snaga u Ukrajini kao dio bilo kakvog budućeg mirovnog sporazuma.
