Razgovarali smo s uglednim odvjetnikom i bivšim šefom ekipe za očevide Policijske uprave zagrebačke
Javnost je u utorak bila zgrožena videosnimkom uhićenja Tihomira
Blagusa (54) u zagrebačkom naselju Trnje.
On je, naime, zajedno sa susjedima u noći kada je Zagreb pogodila
poplava, provalio u objekt Hrvatskih voda, odnosno otvorio
odvodni kanal prema Savi kako bi spriječio da bujica pogodi
Trnje.
Zagrebačka policija je u utorak ujutro priopćila kako nije
priveden zbog provale u objekt već da su ga priveli zbog ometanja
očevida i vrijeđanja policajaca.
Kršenje uredbe o zaštiti podataka?
Međutim, nakon toga se pojavio video na kojem se vidi kako
Blagus snima policajce dok rade očevid, a nakon kraće prepirke mu
jedan policajac izbija mobitel iz ruke.
Osim toga, u javnost je izašla i fotografija s mjesta događaja na
kojoj Blagus leži na cesti potrbuške, a policajac mu drži
nogu na vratu dok mu stavlja lisice.
Iz Policijske uprave zagrebačke su ubrzo nakon objave snimke
poslali priopćenje u kojem, između ostalog, navode:
”…Koristimo priliku informirati javnost da snimanje
policijskog službenika prilikom obavljanja policijskih poslova i
primjene policijskih ovlasti od strane građana audio – video
uređajem, bez njegove izričite privole, predstavlja kršenje Opće
uredbe o zaštiti podataka budući da za takvu obradu osobnih
podataka ne postoji pravni temelj niti zakonita svrha, kao što je
i zabranjeno snimati mjesto događaja…”
O postupanju policajaca u konkretnom slučaju kao i o tome smije
li se policajce na javnoj površini snimati, razgovarali smo s
uglednim odvjetnikom Antonijem Volarevićem i bivšim šefom ekipe
za očevide Policijske uprave zagrebačke Brankom Lazarevićem.
Volarević: ‘Nijednim zakonom nije propisana zabrana
snimanja policijskih službenika u obavljanju njihovih javnih
ovlasti’
”GDPR se nipošto ne odnosi na zaštitu osobnih podataka
predstavnika javne vlasti koji postupaju prema građanima temeljem
javnih ovlasti, posebice ako postupaju na javnoj površini.
Snimanjem policijskog službenika na javnoj površini, dok isti u
ime države prema građanima provodi određenu radnju, nipošto ne
znači obradu njegovih osobnih podataka kako je ista spomenuta u
GDPR. U osnovi – ne snimate njegove ili njezine osobne podatke,
nego snimate predstavnika državne vlasti”, kazao je odvjetnik
Volarević za RTL.hr.
”U odnosu na neovlašteno snimanje, čak i Kazneni zakon Republike
Hrvatske (članak 144.) jasno razlikuje snimanje na javnoj
površini (što nije kazneno djelo) i snimanje bilo koga (pa tako i
policijskog službenika) unutar zatvorenog prostora zaštićenog od
pogleda (primjerice u stanu ili u policijskoj postaji). Kazneno
djelo je samo ako ste nekoga snimali u stanu ili prostoru posebno
zaštićenom od pogleda i na taj način povrijedili njegovu
privatnost. Snimanjem bilo koje osobe na javnoj površini, pa tako
i policijskog službenika ne činite kazneno djelo neovlaštenog
snimanja”, pojašnjava Volarević.
Istaknuo je da se policija može pozivati na kazneno djelo
Neovlaštene uporabe osobnih podataka iz čl. 146. Kazennog zakona,
ali samo ako je netko protivno zakonu ili Općoj uredbi o zaštiti
osobnih podataka prikupljao, koristio ili obrađivao osobne
podatke fizičkih osoba protivno zakonu. Međutim, zakonom pa niti
samom GDPR uredbom baš nigdje nije propisano da se ista odnosi na
zaštitu osobnih podataka službenika javne vlasti na javnom
mjestu.
Obrnute teze
”MUP se u svome apstraktnom i površnom priopćenju poziva na
nepostojeće odredbe Opće uredbe za zaštitu osobnih podataka i
zakona, te se služi metodom obrnutih teza računajući da javnost
nema dovoljno znanja prepoznati njihovo pogrešno tumačenje,
naglašava odvjetnik Antonio Volarević i dodaje:
”Doista nigdje, nijednim zakonom nije izričito i generalno
propisana zabrana snimanja policijskih ili drugih javnih
službenika u obavljanju njihovih javnih ovlasti.”
Osim toga, tvrdi i da prema Zakonu o policijskim poslovima i
ovlastima nigdje nije propisano da je policajac ovlašten izbiti
građaninu mobitel iz ruke ili odgurnuti građanina koji snima
nešto u javnosti.
”Naprotiv, prema članku 5. ovog zakona, policijski službenik je
dužan uvijek primijeniti policijsku ovlast kojom se u najmanjoj
mjeri zadire u slobode i prava čovjeka, a postiže svrha
obavljanja policijskog posla. No, istina je da je Zakonom o
policijskim poslovima i ovlastima (čl. 66.1.2.) propisano da
policajac koji je prvi došao na mjesto događaja (a tu se misli na
mjesto na kojem je počinjeno kazneno djelo ili prekršaj)
može zabraniti pristup i snimanje događaja.
Dakle, snimanje mjesta događaja i događaja postaje zakonom
zabranjeno tek kada policijski službenik to jasno zabrani
prisutnima i to u svrhu osiguravanja mjesta događaja počinjenja
kaznenog djela ili prekršaja.” Čak ni ovim zakonom nije zaštićeno
mjesto uhićenja ili postupanja policijskog službenika izvan
mjesta događaja počinjenja kaznenog djela ili prekršaja”,
zaključio je.
Lazarević: ‘Sila koja se primjenjuje prema građaninu ne
smije biti veća nego što je potrebno’
”O ovome bi se moglo mnogo toga reći. Govorio sam o taktici
postupanja policije. Meni se čini da ta taktika postupanje je u
današnje vrijeme prilično loša. Treba ocijeniti i procijeniti
kako se ponašati na otvorenom prostoru pred stotinjak ogorčenih
građana. Da li se baš uvijek i u ovom slučaju treba doslovno
držati zakona? Mislim da baš i ne treba”, smatra iskusni
kriminalist u mirovini i bivši šef Odjela za očevide Policijske
uprave zagrebačke, Branko Lazarević.
”Ako je već otvoreni prostor i ako netko snima ono što policija
radi, ja se ne bih previše bunio, pogotovo ako ja kao policajac
smatram da ne kršim zakon. Čega se imam plašiti? To nije
toliko strašno u današnje vrijeme kada svatko ima mobitel koji
može snimati video i audio”, kaže Lazarević.
”Istina građani su dužni izvršavati naređenje policije koja
izdaje ta naređenja. Morao je poslušati, a ne ići u sukob. Pa
kada sve prođe, onda treba vidjeti tko je pogriješio. Možda su
policajci upotrijebili više sile nego što je to potrebno da ga
savladaju. Da li je baš bilo potrebno da mu nogom stišće vrat,
mislim da nije. Sila koja se primjenjuje prema građaninu ne smije
biti veća nego što je potrebno”, smatra ovaj iskusni kriminalist
i dodaje:
”Mislim, moja neka konstatacija, s ovoliko malo informacija
kojima raspolažem, jest da su pretjerali i policajci, ali i
čovjek kojeg su uhitili. Osobno mislim da na tome mjestu nije
niti trebalo raditi očevid. Ta provala je učinjena u slučaju ‘vis
major’ (viša sila op.a.). Ovdje nema provale u kazneno pravnom
smilu, čak niti oštećenja tuđe stvari. Nema umišljaja da se učini
kazneno djelo. Trganje tog lokota je učinjeno da se spasi narod
od poplave. Da je taj čovjek koji je potrgao lokot sin
političara, bio bi predložen za nagradu, a ovako,
‘anonimus’ pa udri po njemu i primjenjuj zakon”, zaključio
je Branko Lazarević.