Cijene nekretnina padat će zbog koronakrize i potresa, nesigurnosti radnih mjesta, ali i izostanka turističke potražnje.
Cijene nekretnina ubrzano rastu i u prvom kvartalu ove godine,
ali analitičari HNB-a u najnovijoj publikaciji “Financijska
stabilnost” procjenjuju da bi u sljedećem razdoblju mogle
stagnirati ili padati, piše Marina Klepo za
Jutarnji list.
Razlog tome je pandemija koronavirusa i njezin negativni utjecaj
na gospodarski rast, neizvjesnost o sigurnosti radnih mjesta i
plaće, izraženi pad aktivnosti na tržištu nekretnina, ali i
povećana sklonost ulaganju u likvidniju i sigurniju imovinu.
Prosječna stopa rasta prošle godine iznosila je devet posto te je
bila meu najvišima u Europskoj uniji (EU), velik rast cijena
posebno je bio izražen u Zagrebu i na Jadranu. U odnosu na 2015.
godinu, cijene u Zagrebu povećane su oko 37 posto, a na Jadranu
oko 20 posto.
Potres zamrznuo kupoprodaju nekretnina u Zagrebu
S problemima oko otplaćivanja dugova bi se, procjenjuje HNB,
mogli suočiti i kratkoročni iznajmljivači zbog mogućeg izostanka
turističke potražnje, a sve zbog koronakrize i potresa koji se
dogodio u Zagrebu u ožujku ove godine.
“To bi moglo utjecati i na rast ponude stanova i potencijalno
pridonijeti padu cijena nekretnina”, piše u analizi HNB-a.
Na cijene nekretnina u Zagrebu neminovno će utjecati posljedice
potresa, “koje bi mogle povećati potražnju za novijim i
kvalitetnijim nekretninama, pa se može očekivati raslojavanje
cijena prema tim kriterijima”, a ovisno o duljini trajanja krize
na globalnoj razini, mogla bi se smanjiti i inozemna potražnja za
domaćim nekretninama, posebice onima na Jadranu.
Na cijene na Jadranu i u Zagrebu snažno su djelovala
turistička kretanja, odnosno dnevni i tjedni najam. U uvjetima
niskih kamatnih stopa na depozite, kao i negativnih iskustava
mnogih ulagača na tržištu kapitala, višak sredstava često se
usmjeravao upravo na tržište nekretnina. Pozitivan impuls porastu
cijena dala je i izmjena Zakona o porezu na promet nekretnina
kojim je ta stopa smanjena s četiri na tri posto. Na kraju,
ponuda stambenih nekretnina relativno se sporo prilagođavala
povećanoj potražnji, što potvrđuju i kretanja obujma građevinskih
radova i izdanih građevinskih dozvola.