Evo kolike su plaće direktora u državnim firmama i agencijama
Nakon ‘pljačke stoljeća’ Mađari su otišli iz Uprave Ine, ali tri
hrvatska člana se ne daju. Jer, ako sami daju ostavke onda neće
dobiti otpremnine. Ali ako ih se smijeni, onda bi mogli.
Makar Plenković najavljuje da otpremninu neće dobiti, činjenica
je da im u ugovorima lijepo piše da na to imaju pravo. I nisu
jedini. Kako javlja RTL Direkt, stotine direktora, članova
uprave raznoraznih državnih firmi i agencija imaju taj klasični
zlatni padobran u svojim ugovorima. Kakve plaće i kakve padobrane
imaju vlasnici državnih firmi, time se pozabavila Silvana
Menđušić za RTL Direkt. Tema je kadroviranje u državnim
tvrtkama.
“I onda to dovodi do toga da se ljudi koji možda nešto i znaju,
uopće ne kandidiraju jer znaju da je naštimano. Ako niste dobili
mig iz politike, nećete se niti javiti na natječaj”, komentirao
je Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Ekonomski analitičar Vuk Vuković ovako to objašnjava:
“Uvijek se radi o kasti istih ljudi i ako malo pogledate te
biografije, to su uvijek ljudi koji idu iz jednog regulatornog
tijela u drugo, pa u javnu firmu, pa sve do ministarskih
pozicija.”
Šef Hrvatskih šuma ima plaću od 31.000 kuna
RTL Direkt je provjerio po imovinskim karticama kako se kreću
primanja šefova državnih poduzeća i agencija. Evo nekih:
Direktor HROTE-a – Boris Abramović po imovinskoj
kartici ima 22 i pol tisuće kuna. No, problem je što je tu svotu
u kartici nije ažurirao od 2015. godine. Zaboravio je u imovinsku
karticu unijeti novi iznos i predsjednik uprave HEP-a Frane
Barbarić. Ta koju je prijavio prije četiri godine iznosi 22.900.
Po podacima iz imovinske ima manju plaću od Kristijana
Pavića izu ACI-ja. U Hrvatskim željeznicama primanja predsjednika
uprava kreću se oko 25 tisuća. Šef Hrvatskih šuma Krunoslav
Jakupćić ima 31 tisuću, a Janafa oko 29 tisuća.
Prvi čovjek Hrvatske pošte Ivan Čulo ima sličnu plaću.
‘Puno, ali i premalo’
Je li to puno ili malo?
“Puno s obzirom na kapacitet ljudi koji obavljaju te funkcije,
ali opet je premalo da privuče bolji kvalitet ljudi”, navodi za
RTL Direkt ekonomksi analitičar Vuk Vuković.
No visoke plaće, otpremnine i bonusi nisu pitanje morala…
“Tu je prije svega pitanje odgovornosti onoga tko je te ljude
postavio, a nije ugradio nikakve mehanizme da u slučaju nekih
nepodopština ostanu bez otpremnina. To je trebalo staviti u
ugovore”, nalazi rješenje Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u
Zagrebu.
Podsjetimo, obveznici popunjava imovinskih kartica po
novom su i ravnatelji i direktori županijskih i
gradskih ustanova i tvrtki u Karlovačkoj županiji. Kako
stoje u odnosu na kolege na državnoj razini možete pogledati na
poveznicama – Imovinske
kartice direktora i ravnatelja ustanova u gradu
Karlovcu; Imovinske
kartice direktora i ravnatelja ustanova u Karlovačkoj
županiji