Povećali su se i materijali rashodi, potrošni medicinski materijal, materijali za tekuće i investicijsko održavanje, energija, odvoz infektivnog otpada, koji su također usko vezani s borbom protiv epidemije COVID-19, dodala je pročelnica.
Osim negativnog salda na računu Opće bolnice Karlovac, o čemu je
KAportal nedavno pisao, i ostale bolničke ustanove u
Karlovačkoj županiji su financijski u debelim minusima.
Karlovačka bolnica prosječno mjesečno ostvaruje oko pet milijuna
kuna manjka prihoda u odnosu na rashode, tako da su krajem
travnja ukupne obveze bolnice prema dobavljačima narasle na
gotovo 60 milijuna kuna, od čega je dospjelo 43 milijuna i 752
tisuće.
Razloga je mnogo, kazao je ravnatelj bolnice Nikša Antica u
razgovoru za KAportal, od manjka prihoda kojeg dodatno
generira inflacija, većih izdataka za prekovremene, ali
i brojnih sudskih postupaka s radnicima koji su podnijeli
tužbe protiv ustanove u kojoj rade.
Sve to dodatno podgrijano epidemiološkom situacijom zbog koje je
došlo do porasta rashoda za lijekove i potrošni medicinski
materijal, povećanja izdataka za zaposlene zbog prekovremenog
rada, odnosno cjelokupne organizacije rada bolnice.
Ista je sudbina i u ostale dvije županijske bolnice. Prema
dostavljenim podacima županijske pročelnice Maje Vučinić –
Knežević vijećnicima na zadnjoj sjednici Županijske
skupštine, u Općoj bolnici i bolnici branitelja
Domovinskog rata Ogulin na dan 31.12. 2020. godine ukupne obveze
iznosile su 60.061.083 kuna, od toga 49.131.417 kuna dug prema
HZZO-u. Na dan 31.12. 2021. godine ukupne obveze ogulinske
bolnice iznosile su 79.775.790 kuna, od čega 69.764.596 kuna čini
dug prema HZZO-u.
Obzirom da su se u tih godinu dana ukupne obveze povećale za
gotovo 20 milijuna kuna, to je mjesečni porast od 1.64 milijuna
kuna. Prema riječima pročelnice Vučinić -Knežević, manjak prihoda
i primitaka u protekle dvije godine uzrokovalo je otvaranje
obveza prema HZZO-u za manje izvršeni rad.
– Ispostavljenim računima prema HZZO-u nismo uspjeli opravdati
dobivena avansna sredstava. Jedan od uzroka manjem broju
ispostavljenih računa je nedostatak liječnika specijalista koji
nedostaju u ustanovi, s time što se situacija pogoršala pojavom
epidemije koja je nastala zbog COVID-19 infekcije.
Naime, prema uputama Ministarstva zdravstva znatno se smanjivao
obujam rada postojećih akutnih odjela, radi pridržavanja
epidemioloških mjera smanjivao se broj
specijalističko-dijagnostičkih pregleda, da bi se od studenog
2020. godine ustanova reorganizirala i postala COVID
bolnica.
– Isto je dovelo do toga da se u bolnici zbrinjavalo uglavnom
COVID pacijente na tri prilagođena odjela, redoviti programi su
reducirani, obavljali su se samo akutni, hitni i neizostavni
pregledi, pojasnila je Vučinić – Knežević.
S druge strane, ista reorganizacija uzrokovala je povećanje
troškova za zaposlene.
– Radi velikog broja samoizolacija medicinskog osoblja, morao se
dodatno plaćati prekovremeni rad radi neometanog funkcioniranja
zdravstvene djelatnosti. Povećali su se i materijali rashodi,
potrošni medicinski materijal, materijali za tekuće i
investicijsko održavanje, energija, odvoz infektivnog otpada,
koji su također usko vezani s borbom protiv epidemije COVID-19,
dodala je pročelnica.
Kod Specijalne bolnice za produženo liječenje Duga Resa dospjela
dugovanja bolnice prosječno mjesečno rastu oko 240.000 kuna i na
dan 31. 3. 2020. godine bila su 3.620.827 kuna, dok su na dan
31.12. 2021. godine iznosila 2.907.190 kuna.
– Limit od HZZO-a za bolnicu je isti od veljače 2021. godine
unatoč porastu cijena i neće se mijenjati barem dok ne podmire
manjak fakturne realizacije prema HZZO-u koji trenutno iznosi
2.722.241 kuna i to zbog epidemije COVID-19,
zaključila je Vučinić-Knežević.