Zanimljivo je da je i način provođenja samodoprinosa bio prilično demokratski - oni koji su glasali protiv njega nisu u njemu i sudjelovali.
Nekadašnji samodoprinosi kojim su stanovnici određenog područja
iz vlastitih plaća izdvajali za razne projekte u svom kraju, od
asfaltiranja cesta pa do puno većih zahvata (u konačnici, velikim
dijelom na taj način izgrađena je i karlovačka bolnica) nekima su
idealan način za razvoj zajednice, nekima, pak, ostavština
propalog sustava.
Ovi drugi ustvrdit će i da samodoprinosi nisu bili istinski
demokratski izglasani, odnosno da se u ono vrijeme moralo glasati
onako kako je propisano, no lako je uvidjeti da to baš i nije
tako. Samodoprinosi su mogli propasti i jesu propadali, ponekad i
zbog vrlo slabog odaziva birača, a ponekad upravo zato što su
birači poručili da ih – ne žele.
Ponekad je situacija bila i vrlo nezgodna, kao što je slučaj sa
samodoprinosom o ulaganju u školstvo na širem području grada, za
koji su pokretači vjerojatno očekivali da će biti izglasan, no
rezultati glasanja pokazali su da je podosta tadašnjih mjesnih
zajednica koje ga ipak ne žele. Vidljivo je da su puno
skeptičniji prema njemu bili u gradskim mjesnim zajednicama, iako
su i neke seoske glasale protiv. S druge strane, u gotovo svim
manjim sredinama referendum je “prošao”, no zanimljivo je da je i
način provođenja samodoprinosa bio prilično demokratski – oni
koji su glasali protiv njega nisu u njemu i sudjelovali.
Samo djelomičan (ne)uspjeh, Karlovački tjednik, 9.
siječnja 1969.
Karlovački referendum građana (29. prosinca) na kojem su se
građani trebali izjasniti hoće li i sljedeće tri godine produžiti
s plaćanjem samodoprinosa za školstvo, samo je djelomično uspio.
Od 40 mjesnih zajednica, 26 ih se odlučilo za samodoprinos, a 14
ih se izjasnilo protiv.
Od 51.251 upisanog birača na glasanje je izašlo 34.030 birača
ili 66,4 posto. Kod kuće je ostalo 17.200 birača što čini jednu
trećinu od ukupnog broja. Protiv samodoprinosa izjasnilo se 7647
birača, a za je bilo 25.646 birača. Kad stavimo na vagu glasove
“za” i “protiv” proizlazi da je svega 50,03 posto (od ukupnog
broja birača) bilo za samodoprinos. Evo sada rezultata po mjesnim
zajednicama:
Za samodoprinos su bile mjesne zajednice: Švarča,
Mostanje, Turanj, Kamensko, Gornje Mekušje, Donje Mekušje,
Ladvenjak, Gradac, Velika Jelsa, Stative, Mahično, Draganići,
Mrzljaki-Goljaki, Rečica, Sjeničak, Skakavac, Lipje,Vukmanić,
Popović Brdo, Tušilović, Krnjak, Budačka Rijeka, Gornji Budački,
Trupinjak, Gornji Skrad i Zagorje.
Protiv samodoprinosa su glasale mjesne zajednice: Centar,
Gaza, Korana, Dubovac, Banija, Tušilovački Cerovac, Drežnik,
Hrnetić-Novaki, Zadobarje, Šišljavić, Prkos-Kovačevac, Banska
Selnica, Utinja i Trebinja.
O samodoprinosu i referendumu još će raspravljati odbornici
Općinske skupštine. Inače, zakon kaže da će samodoprinos plaćati
one mjesne zajednice koje su ga i izglasale. Međutim, zbog
velikog broja birača koji se nalaze u mjesnim zajednicama koje su
odbile samodoprinos prihodi će se znatno smanjiti, tako da dolazi
u pitanje i djelomično ostvarenje plana izgradnje škola u
karlovačkoj komuni.
(foto: kafotka.net)