Među ruskim izbjeglicama pristiglim u Karlovac dvadesetih godina prošlog stoljeća bila je i Ana Zvezdin, majka slavnog kazališnog umjetnika Georgija Para.
Brojne izbjeglice iz Ukrajine, koje bježe pred brutalnom ruskom
agresijom, pronašle su spas i u Karlovcu i Karlovačkoj županiji.
Kao i mnogo puta dosad, pokazali smo svoje veliko srce i mnogi
pomažu na sve moguće načine. Djeca se uključuju u redovne školske
programe, ali i oni nadareni u posebne ustanove poput Glazbene
škole Karlovac, ima već malih Ukrajinaca i u gradskim sportskim
klubovima, a neke od njihovih majki već su našle i barem
privremene poslove koji će im omogućiti lakši život u ovim teškim
trenucima.
A, prije ravno stotinu godina, Karlovčani su se trudili olakšati
život izbjeglicama iz – Rusije. Prvi od njih pristigli su još
nekoliko godina prije kao zarobljenici iz Prvog svjetskog rata, a
u povijesti grada vječno su zapamćeni i u imenu Ruskog puta,
kojeg su upravo oni gradili povezujući stari centar grada s gazom
na Korani. I dio tadašnjih ruskih zarobljenika odabrao je ostanak
u Karlovcu, a još veći broj Rusa stigao je u naš grad i cijelu
tadašnju Kraljevinu SHS početkom dvadesetih godina prošlog
stoljeća nakon Ruskog građanskog rata.
Uz mnoge koji su svoj posao pronašli kao šegrti, fizički radnici
i slično, bilo je tu i liječnika, umjetnika, profesora… koji su
ostavili primjetan trag u tadašnjem gradskom društvenom životu.
Među istaknutijim karlovačkim obiteljima ruskog porijekla su
Bordelius, Ignaščenko, Fadejev… akademski slikar Ilja Ahmetov
1925. u crkvi Presvetog trojstva 1925. je povodom 1000.
obljetnice Hrvatskog kraljevstva naslikao vrijednu sliku
“Krunjenje kralja Tomislava”, a među ruskim izbjeglicama nakon
tamošnjeg građanskog rata bila je i Ana Zvezdin, majka slavnog
kazališnog umjetnika Georgija Para.
“Dajmo rada ruskim izbjeglicama!”, Hrvatska sloboda
(Karlovac), 14. travnja 1922.
Za vrijeme boravka od godine i pol dana ruskih izbjeglica u
Kraljevini SHS mnogi su od njih našli namještenje u privatnoj ili
državnoj službi da poštenim radom osiguraju svoju ezgistenciju i
svoje sile prenesu u službu države koja im je dala
utočište.
No, do sada mnogi nisu namješteni te su prinuždeni živjeti od
slučajne zarade kao nadničari, koji rad više puta ne odgovara ni
položaju ni fizičkim silama dotičnika.
Danas kada se većina ruskih bjegunaca, nekoji više nekoji
manje upoznala sa hrvatskim ili srpskim jezikom, mogućnost
prijema u službu znatno je olakšana i to ne samo u svojstvu
radnika nego i u svojstvu činovnika, knjigovodja, dopisnika,
radničkih nadziratelja, skladištara i dr. u trgovačkim i
obrtničkim poduzećima, u bankama, uredima i.t.d. Uredno vršenje
poslova koji su već u službi najbolje preporučuje ruske
izbjeglice. Uvjereni smo da bi mnogi uredi, trgovačka poduzeća i
profesionalna društva rado primili Ruse u posao, ali im je izbor
lica težak jer ne znadu kamo bi se obratili, osobito tada kada su
potrebni specialisti.
Zadaća traženje rada ruskim izbjeglicama teška je, ali se
karlovačko agentstvo odsjeka rada “Državne komisije za ruske
izbjeglice u Kraljevini SHS” usudjuje nadati da bi mu kraj
simpatičnog odnošenja vlasti i privatnih poduzetnika pošlo za
rukom tu zadaću ispuniti tako da bi mnogi nezaposleni Rusi život
osigurali dostojnim radom. Zbog toga “Ruski biro za namještanje
izbjeglica u Karlovcu” umoljava svakoga, kako u Karlovcu, tako i
na strani, koji može pružiti kakav bilo rad ruskim izbjeglicama
neka se javi u pisarni ovog biroa (Ljekarnička ulica 12, prizemno
desno), bilo usmeno ili pismeno.
Na raspolaganju ima: inženjera, elektrotehničara, slikara,
šofera, bankovnih činkovnika, kontoarista, radnika za tvornice i
drugih.
(foto: kafotka.net)