Društvo je imalo veliku pomoć američkih Hrvata i steklo zamjetan kapital.
Zaklada Hrvatski radiša utemeljena je 1903. u Zagrebu pod imenom
Društvo za namještanje naučnika u obrt i trgovinu u Zagrebu. Cilj
društva bio je omogućiti školovanje i poboljšanje položaja mladim
hrvatskim obrtnicima i trgovcima.
Materijalna moć Hrvatskog radiše ojačala je tek oko 1930.
zahvaljujući pomoći američkih Hrvata. Društvo je osobito
pomagao Pasko Baburica, koji je kao industrijalac
u Čileu pomogao osnivanju Zadruge za štednju,
kredit i osiguranje, te izgradnju prvog zakladnog doma “Hrvatskog
radiše” 1926. godine u budućoj Radišinoj ulici.
Brzo se proširivši po cijeloj Hrvatskoj, ovo je društvo školovalo
ratnu siročad, djecu ratnih i radnih invalida i onu
siromašnih obitelji. Na zapošljavanje svojih štićenika pozivali
su i javno kroz novine, baš kao što smo naišli u karlovačkom
tisku, crtici staroj ravno 100 godina!
“Hrvatska sloboda”, Karlovac, 12. listopada
1923.
Hrvatski Radiša nudja dječake za slijedeće grane obrta i
trgovine: bačvara 4, bravara 46, kipara 1, klesara 1, klobučara
1, knjigoveža 1, kolara 9, kovača 18, kolara 1, krojača 42,
limara 5, mehaničara 45, postolara 50, sedlara 4, stolara 60,
tapetara 3, urara 3, zlatara 1, zubara 3, trgovaca mješovite robe
70.
Svaki obrtnik i trgovac učiniti će dobro djelo, ako od našeg
društva zahtjeva naučnika. To su zdravi dječaci, dobri, pošteni,
nepokvareni, ali obično siromašni, bez roditelja itd. Tko
naučnika želi neka se obrati na podružnicu (radni odbor,
povjereništvo) Hrvatskog Radiše u mjestu njegovog boravišta, a
gdje takovog nema izravno na Središnjicu Hrvatskog Radiše u
Zagrebu, Gundulićeva ul. 11.
(foto: KAfotka.net)