Jedanaest medalja ostaje u povijesti, a nastupi naših alpinaca i biatlonaca pokazuju da hrvatski zimski sport živi i da se s nadom gleda prema Francuskoj 2030.
Na ljestvici medalja na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Cortini prva je Norveška s ukupno 41 medaljom (18 zlata, 12 srebra, 11 bronci), druge su Sjedinjene Američke Države s 33 medalje (12 zlata, 12 srebra, 9 bronci, a treća je Nizozemska s 20 medalja (10 zlata, 3 srebra, 7 bronci). Domaćin Italija je četvrta s ukupno 30 medalja (10 zlata, 6 srebra i 14 bronci).
U veronskoj Areni, rimskom amfiteatru starijem i od rimskog Koloseja, spušten je zastor na zatvaranje XXV Zimskih olimpijskih igara na kojima je sudjelovalo 2.891 sportaš iz 92 države svijeta, među kojima je bilo i 14 hrvatskih predstavnika.
Naši u srcu igara
Milano i Cortina ove su zime bili puno više od gradova i planinskih staza — bili su pozornice priča o volji, trudu i zajedništvu. Hrvatsku su boje branili sportaši i sportašice koji su ušli u borbu sa željom da pokažu karakter i dostojanstvo, bez obzira na konačne plasmane. Hrvatski rezultati su realni, u zimskim sportovima nismo sila.
Alpinski skijaši i skijašice, predvođeni Zrinkom Ljutić i Filipom Zubčićem, imali su težak zadatak u olimpijskoj godini. Zrinka je završila 17. u veleslalomu i 26. u slalomu, dok je Zubčić zauzeo 13. i 14. mjesto u svojim disciplinama. Samuel Kolega, Istok Rodeš i Leona Popović nisu uspjeli izboriti plasman, a mlada Pia Vučetić doživjela je pad u veleslalomu, dok je slalom završila u sedmoj sekundi vožnje.
Iako rezultati nisu ispunili očekivanja, prisutnost naših sportaša pokazala je hrabrost i spremnost na borbu. Svaka utrka, svaki spust i svaki zavoj bili su prilika da se potvrdi predanost i upornost, čak i kada konkurencija i uvjeti nisu išli na ruku.
Alpski nastupi možda su razočarali, ali svjetla budućnosti i dalje ostaje. Zrinka Ljutić i Filip Zubčić imaju priliku, za četiri godine u Francuskoj 2030., pokazati svoj puni potencijal, dok mladi sportaši poput Istoka Rodeša i Pije Vučetić grade iskustvo i pripremaju se za nove izazove.
Naslijeđe i olimpijski duh
Ove Igre podsjetile su i na hrvatske olimpijske legende. Janica Kostelić započela je zlatnu eru 2002. u Salt Lake Cityju, a zajedno s Torinom 2006. njezin olimpijski kurikulum sadrži četiri zlata i dva srebra. Ivica Kostelić, iako bez olimpijskog zlata, dopunio je sliku sportskog velikana s četiri srebra.
Tu je i bronca Jakova Faka iz sprinta 2010. u Whistleru, sportaša koji se vratio na ZOI u 38. godini i ostvario 14. mjesto u dohvatnoj utrci, dok je u štafeti slovenske reprezentacije bio deveti.
Takvi primjeri pokazuju da hrvatski sport ima kontinuitet, ali i da svaki novi ciklus zahtijeva nove strategije i nove heroje. Naši olimpijci, bez obzira na konačne plasmane, svojim su nastupima ostavili naslijeđe koje nadilazi medalje i postaje inspiracija mladima koji sanjaju svoje prve pobjede.
U biatlonu, mladi Matija Legović pokazao je potencijal. Iako su tri promašaja u dohvatnoj utrci pomalo pokvarila dojam, njegov ulazak među 60 najboljih u sprintu dokaz je da hrvatski biatlon još uvijek ima budućnost, a svaki rezultat dio je pripreme za nove olimpijske cikluse.
Novi početak i nada za budućnosti
Milano Cortina 2026 završila je uz razočaranje naših alpinaca, ali i jasnu perspektivu za buduće Igre. Zrinka Ljutić naglasila je da joj treba odmor prije novog početka, ali je svjesna da karijera tek ulazi u svoj zenit. Filip Zubčić najavljuje konkurentnost i u narednim sezonama, dok mladi sportaši poput Istoka Rodeša i Pije Vučetić grade iskustvo i pripremaju se za ZOI 2030. u Francuskoj.
Ove Igre pokazuju da hrvatski sport živi u kontinuitetu, od Janice i Ivice Kostelića do Jakova Faka, Zrinke i novih naraštaja. Svaka utrka, svaki start i svaki trenutak na stazi potvrđuje da snaga sporta nije samo u medaljama, nego u predanosti, borbenosti i trajnom naslijeđu koje se prenosi s generacije na generaciju.
Dok se stadioni i staze smiruju, hrvatski sportaši već gledaju prema novom ciklusu, s nadom i ambicijom da upravo Zrinka Ljutić, zajedno s mladima poput Matije Legovića, stane rame uz rame s najboljima i upiše novo poglavlje hrvatskog zimskog sporta.
(Izvor ZOI 2026 / HOO)
