Bitno je spomenuti nekoliko stvari - ovi šišmiši ne piju krv, već se hrane kukcima, neće vas napasti niti vam se zaplesti u kosu, štoviše, ne postoji način da se s njima sudarite.
Vrlovka vam “zvoni”, čuli ste za tu špilju, ali ju ne možete “smjestiti”. Možda je vrijeme da je upoznate osobno, radi se o čarobnom špiljskom sustavu u stijeni iznad Kupe u Kamanju i praktički na samoj državnoj granici sa Slovenijom. Ovaj geomorfološki spomenik prirode koji tu laskavu tituli nosi od 1962. godine jedna je od najstarijih poznatih špilja koja se intenzivno istražuje 150 godina, a sasvim je izvjesno da su je ljudi koristili još u mlađem kamenom dobu.
Do sada je istražena do 380 metara dubine, oko 330 metara je dostupno posjetiteljima. Što je dalje iza zagonetnog uskok prolaza? Osnovcima izletnicima iz Jastrebarskog smo pokušali “prodati” priču da je to tajni prolaz u Batmanovu kuću, ali nisu nasjeli.
Špiljom upravlja Javna ustanova “Natura Viva”, a na ulazu u špilju ste ako skrenete udesno s glavne ceste prema središtu Kamanja i vozite dvjestotinjak metara. Pravac je dobro označen i teško možete zalutati. Na platou je info kuća Nature Vive i njihov zaštitar, odnosno vodič, a iza je sjenica predviđena za razne radionice i okrjepu.
Otvoreni od 16 do 19 sati
Tu smo se našli s Martinom Pavlović Sušilović, voditeljicom stručne službe, koja nas je upoznala s osnovnim informacijama, a onda ćemo zajedno u obilazak špilje.
“Špilja je za posjećivanje otvorena otprilike od 15. travnja do 15. lipnja tu imamo vodiča za sve posjetitelje koji mogu doći od 16 do 19 sati, pojedinačni posjetitelji se ne moraju najaviti, a dobro je da se najave veće grupe, radi bolje organizacije. Vodič dočeka posjetitelje na ulazu, podijeli im kacige i ispriča im uvodnu priču o špilji te se zajedno šetaju do ulaza, na samo ulazu također ima druga priča, a u špilji je poželjna tišina, kako se ne bi uznemirili šišmiši” – kaže nam Martina Pavlović Sušilović.
Kaže da su popodnevne posjete za šišmiše najmanje stresne, oni su tada budni i polako se spremaju za izlazak i hranjenje. Bitno je spomenuti nekoliko stvari – ovi šišmiši ne piju krv, već se hrane kukcima, neće vas napasti niti vam se zaplesti u kosu, štoviše, ne postoji način da se s njima sudarite.
“To uvijek pričamo i djeci na radionicama, jer oni imaju drukčija iskustva iz crtića. Najviše se hrane komarcima, a ovdje ih je dosta, zato su nam poželjni u ljetnim mjesecima. Imamo ih u špilji pet do šest vrsta, ovisi o godini, svake godine se radi monitoring, tako da ćemo znati brojno stanje i ove godina, ali možemo reći da ih je stotinjak. Imamo dobru vijest, nakon dužeg vremena vratio nam se dugonogi šišmiš” – kaže Martina.
Zimi hiberniraju
Upravo zbog njih, odnosno zimskih i porodiljnih kolonija, ograničene su posjete na samo dva mjeseca. Znači da će oni sredinom lipnja dobivati mlade, dakle majke će biti s bebama šišmišima te ih se ne smije uznemiravati. Mame šišmiši mlade drže na krilima, pa ne smiju izlijetati van.
“U zimskom periodu smo zatvoreni zbog zimskih kolonije koje hiberniraju, a vani nemaju hrane. Da bi poletjeli potroše zalihe energije, a kako vani nemaju hrane, uginuli bi”, objašnjava Martina.
Dok pričamo s Martinom po sjenicu stiže ekipa vrtićanaca s tetom, često se ovdje mogu vidjeti skupine djece i đaka na terenskoj nastavi. Nedavno su u Natura Vivi uveli program koji se naziva “Pod svodovima Vrlovke”. Radi se o edukativnom programu koji nude školskim uzrastima djece u obliku radionice, nakn koje slijedi posjet špilje.
Najzanimljiviji je posjet špilji, kada djeca vide šišmiše i kada im oni prolete iznad glava. Sve ostalo su dobrodošli dodatni sadržaji.
Krećemo krećemo prema špilji. Prije deset godina je detaljno uređen ovaj gornji dio, pristupni put do špilje, kao i rasvjeta u njoj. Jednako tako i pružni prijelaz, koji morate prijeći da biste se približili obali. Polukružnom strmom stazom se spuštamo prema rijeci. Dolazimo do platoa koji ovdje nazivaju Titanik. Nadvio se iznad rijeke, a oblikom podsjeća na potonuli brod. Kupa je desno, a još nekoliko stepenica ulijevo i u špilji ste.
Temperatura od 12 stupnjeva
Godinama su je mještani okolnih sela koristili za obranu. tijekom tih povijesnih razdoblja nastale su i neke legende. Ima tako jedna o djevojčici Dori, govori nam Martina.
“Ona je svako jutro izlazila na umivanje na Kupu, te je jednom vidjela turskog konjanika. On je u jednom trenutku viknuo: Dorat!, što znači konj. Ona je pomislila da zove nju, pa mu se javila. Zarobio ju je, ona je otkrila gdje su ljudi, u zamjenu za svoju slobodu, oni su ušli u Vrlovku i ubili ih. Ovo je samo jedna verzija priče o Dori, ima ih više” – kaže Martina.
Temperatura je oko 12 stupnjeva, radi se o ugodnoj hladnoći, pomalo vlažnoj. Mistike ne nedostaje, rasvjeta koja je raspoređena špiljom samo ju naglašava. Vidimo odmah prve primjerke šišmiša. Neki su na spavanju, a neki nam lete iznad glava. Moramo biti tiho da ih ne uznemiravamo. Hodamo po urednoj stazi. Tu i tamo se treba pripaziti nižih stijena, ali za to služe kacige.
Špilja obiluje sigama, stručnjaci navode i kalcitne kamenice, zavjese, kaskade, stalagmiti i stalaktiti. Formirana je u debelo uslojenim jurskim vapnencima, a u uskom kanalu neposredno iza ulaza vidljivi su presjeci fosilnih školjaka u stijeni. Prvotni prostori špilje oblikovani su erozijom. Naime, kanal špilje zapravo je dio drenažnog podzemnog sustava kojim su se još u geološkoj prošlosti intenzivno odvodile oborinske vode s obronaka iznad Kamanja prema današnjem koritu Kupe. Ti su prvotni prostori špilje naknadno prošireni i izmijenjeni korozijom.
Na kraju špilje do koje vam treba oko 15 minuta laganog hoda, osjeti se miris balege šišmiša. Staza nije kružna te se vraćamo istim putem.
Dokaz da je Vrlovka stanovništvu služila kao sklonište je pronađeno razno pretpovijesno i rimsko oruđe i ulomci posuda, pa čak i rimski novac cara Claudijana II. Od arheoloških nalaza najpoznatija je bočica iz Vrlovke, jedan od najreprezentativnijih keramičkih nalaza lasinjske kulture. Osim nje, iz Vrlovke potječe još nekoliko nalaza iz doba antike (3. i 4. st. pr. Kr.), a od njih su najzanimljiviji brončani prsten i simbolički ključ te kovanice cara
Ulaz od 5 eura
“U špilji Vrlovka je zabilježeno osam vrsta šišmiša. Najčešći je veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) koji je svoje ime dobio po kožastoj tvorevini oko nosnica, tzv. „potkove“. U špilju dolazi zbog zimovanja, razmnožavanja i odgajanja mladih. Kao i većina šišmiša, ova vrsta hrani se kukcima, uglavnom noćnim leptirima i kornjašima. Od ostalih vrsta šišmiša, tijekom cijele godine su prisutni južni potkovnjak (Rhinolophus euryale), mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros), a samo povremeno u Vrlovki borave riđi šišmiš (Myotis emarginatus) i kasni noćnjak (Eptesicus serotinus)” – kažu stručnjaci.
Ulaz u špilju se naplaćuje 5 eura po osobi, za učenike, studente i umirovljenike je 3 eura, djeca do 7 godina imaju besplatan ulaz, osnovi 2 eura, dok obiteljska ulaznica stoji 10 eura. Sve informacije se mogu dobiti telefone 047/601-479 i 047/601-284 te e-mail info@naturaviva.hr.
