Apeliramo na Grad Ozalj da zaštiti lokalitet ''Bašte'' provođenjem arhitektonsko urbanističkog natječaja i time se opredijeli za rad za javno dobro s pozicija struke iz područja djelovanja u prostoru
Povodom izjava arhitekta Bojana Bilića i arhitektice Petre
Igrc iznesenih na sjednici Gradskog vijeća grada Ozlja,
vezano uz izradu 2. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja
grada Ozlja, reagiralo je Društvo arhitekata, građevinara i
geodeta Karlovac.
Ponovimo kako se izmjenama PP ukida obveza izrade arhitektonskog
natječaja za prostor Bašte, a gradskim vijećnicima, kako je
ujedno
KAportal pisao, prezentirano je kako se time ne gubi alat
zaštite, već suprutno on je u njihovim rukama.
U Društvu arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac ističu kako
je to opasna teza, a njihovo priopćenje u nastavku prenosimo u
cijelosti.
Ovim putem Društvo arhitekata, građevinara i geodeta
Karlovac, izražava negodovanje prošlotjednim izjavama kolega
arhitektice Petre Igrc i arhitekta Bojana Bilića, izrađivača 2.
izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Ozlja, koje su
iznesene na 4. sjednici Gradskog vijeća Grada Ozlja koja se
održala 12. rujna 2022. godine u Ozlju, te koje je prenio
internetski portal ”KAportal.hr”, a tiču se ukidanja dosadašnje
planske obveze provedbe javnog arhitektonsko urbanističkog
natječaja za područje užeg centra grada, odnosno lokacije tzv.
”Bašte”.
Centar naselja Ozalj je kao urbanistička cjelina namjenski,
prometno i topografski kompleksan i zahtjevan dio njegovog
prostora, te u oblikovnom, dispozicijskom i funkcionalnom smislu
zasigurno zaslužuje daleko više od postojeće situacije.
Urbanistička os koja povezuje cijeli centar grada, odnosno linija
koja počinje pri gradskom vrtiću na jugu i vodi sve do rijeke
Kupe na sjevernom kraju osi u postojećem stanju je lokacija koja
ima vrlo značajan prostorni potencijal (zasigurno najvredniji na
području ukupnog naselja), koji je osnovnim zoningom i planskom
namjenom kao ”centralni sadržaji naselja” ostao nedefiniran
prostorni potencijal, no otvoren za atake od strane interesa koji
zasigurno nisu na pozicijama kvalitete javnog prostora. Iz
navedenog razloga ovaj dio gradskog prostora zaslužuje pomnije
stručno razmatranje u obliku javnog arhitektonsko urbanističkog
natječaja čijim bi se provođenjem pribavilo najkvalitetnije
rješenje uređenja, a koje bi potom trebalo biti integrirano u
Urbanistički plan uređenja centra Ozlja.
Lokacija šireg prostora tzv. ”Bašte”, u sadašnjem stanju
koje se (izvan bilo kakve funkcije) nalazi na glavnom prometnom
sjecištu između državne ceste D228 i županijske ceste 3297, u
samom centru naselja, a dio je prije spomenute urbanističke osi
centralnih sadržaja naselja, te je nakon Starog grada Ozlja
zasigurno najeksponiranija lokacija na cijelom području Grada
Ozlja. Ona je kao takva afirmirana još davne 1954. godine u
Idejnoj urbanističkoj studiji za izradu Generalnog urbanističkog
plana grada Ozlja koju je izradio Urbanistički institut Narodne
Republike Hrvatske od strane urbanističkog tima koje je vodio
znameniti urbanist i profesor na Arhitektonskom fakultetu Mirko
Maretić. Već zbog toga lokacija zaslužuje krajnje oprezan i
kvalitetan pristup daljnjem promišljanju, gdje bi provođenje
arhitektonsko urbanističkog natječaja zasigurno osiguralo
dobivanje kvalitetnijeg i nadasve stručnog rješenja.
Zabrinuti smo izjavom kolege arhitekta Bilića koji tvrdi da
planske obaveze provođenja arhitektonsko-urbanističkih natječaja
ne garantiraju nikakvu zaštitu prostora, već da zaštitu prostora
nudi kvalitetan urbanistički plan uređenja za koji dižu ruke
gradski vijećnici. Smatramo kako je takva teza krajnje opasna i
kriva, jer se odluke o kvalitetnom javnom prostoru iz domene
struke prepuštaju u ruke politici, koja može i ne mora raditi za
dobrobit javnosti. Institucija obveze provođenja javnog
arhitektonsko-urbanističkog natječaja izgrađena je baš s ciljem
rada isključivo za dobrobit javnosti i zajednice, s namjerom
dobivanja što boljih rješenja u arhitekturi i urbanizmu za
lokacije koje su od posebne važnosti za lokalnu zajednicu.
Nadalje, kolega arhitekt Bilić se svojom izjavom opasno
približava situacijama koje su se drugdje u Hrvatskoj pokazale
kao vrlo pogodne za provođenje samovolje vlasnika zemljišta, a
koje su u vidu privatnih investicija sad i odmah, često
pogubne za javne interese lokalne zajednice. Nije na odmet
spomenuti samo najaktualnije ”slučajeve” slobodnog djelovanja
investitora u kvalitetnom urbanom prostoru, bez javnog natječaja
a u skladu s nadležnim prostornom planom: iz Crikevnice
(Hotel Botique), iz Postira (Hotel View), iz Splita (Dalmatia
Tower), pa i iz Karlovca (Hotel Lana Korana)… To su eklatantni
primjeri gdje se mišljenje struke zaobilazilo ili u
potpunosti odbacilo tako da se izbacivanjem odredničke obveze
instituta ”javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja”
pogodovalo privatnim investitorima, što smatramo da se događa i u
ovom slučaju, za do sada natječajem štićenu lokaciju ozaljske
tzv. ”Bašte”.
Pokušaj zamijene obveze provedbe arhitektonsko-urbanističkog
natječaja za spomenutu lokaciju izradom Urbanističkog plana
uređenja za istu otvara mogućnost manipulacije, jer se samim
uvjetima za provođenje plana kod projektiranja zasigurno neće
donijeti kvalitetno rješenje kojeg prostor i javnost zaslužuje,
već rješenje kakvog isključivo želi investitor.
Takav pokušaj izigravanja obaveze provođenja natječaja već je
viđen u slučaju lokacije uz Nazorovu ulicu u Karlovcu, gdje je
investitor pokušao nametnuti vlastiti projekt nebodera, koji je
po apsolutno svim parametrima bio loše rješenje za tu lokaciju,
tako da se Urbanistički plan uređenja pisao za budući projekt, a
koji je već bio izrađen i prije nego je započela izmjena
Generalnog urbanističkog plana grada Karlovca. Na sreću, Grad
Karlovac je prihvatio stručnu argumentaciju i shvatio vrijednost
spomenute lokacije, stoga je zadržana obveza provođenja natječaja
koji upravo ulazi u prvu fazu provođenja.
Kluba arhitekata Društva arhitekata, građevinara i geodeta
Karlovac smatra kako je legitimno raspravljati o tome za koje je
lokacije potrebno propisati ili ukinuti obvezu provođenja
natječaja, ali tvrditi kako institucija javnih natječaja ne štiti
prostor ili kako ne daje najkvalitetnije rješenje je naprosto
neistinita, a pogotovo ako se to tvrdi za lokaciju ozaljske
”Bašte” gdje se nakon privatizacije nije učinilo ništa, ne zbog
obveze izrade natječaja, nego zbog nemoći zajednice da krene u
suzbijanje samovolja vlasnika raspisom natječaja, a ne
podilaženju da se ukidanjem planske obveze ”otvore vrata
privatnoj inicijativi” što za kvalitetan prostor može biti
pogubno u smislu njegovog javnog značenja.
Apeliramo na Grad Ozalj da se ogluši na savjetodavni komentar
kolege arhitekta Bilića koji je štetan za instituciju javnih
natječaja, ali i za dostojanstvo arhitektonske i urbanističke
struke, te ne dopusti ukidanje obaveze provođenja arhitektonsko
urbanističkog natječaja, nego da zaštiti lokalitet ”Bašte”
provođenjem istog i time se opredijeli za rad za javno dobro s
pozicija struke iz područja djelovanja u prostoru.
U ime IO DAGGK
Iva Mlinarević, dipl.ing.arh.
(predsjednica društva)