U 2017. godini grad Slunj izdvajao je 151.200 kuna proračunskih sredstva za obitelj i djecu, a u 2020. godini taj iznos iznosio je 227.475 kuna.
Kako bi popravili vrlo nezavidnu situaciju po pitanju prirodnog
prirasta, spriječili ili barem umanjili odljev stanovništva te
potaknuli želju za ostankom kao i rast broja stanovnika, hrvatski
gradovi služe se brojnim demografskim mjerama.
Građanima su tako na raspolaganju naknade za novorođenčad,
sufinanciranje boravka u vrtiću i produženog boravka u školama,
potpore za nabavku školskog pribora, učeničke i studentske
stipendije, subvencije pri kupnji nekretnine i ostale
pogodnosti, a značajni resursi ulažu se i u gradnju predškolskih
ustanova, dječjih igrališta, terena za rekreaciju, sport i
slično, ne bi li se podigao standard te osigurali što
kvalitetniji uvjeti života.
Usporedi li se analizirana 2020. s 2017. godinom, izdvajanja za
obitelj i djecu povećalo je ukupno 55 gradova od čega njih 13 za
više od 100, a Grad Vrgorac za čak 677,17 posto, prema podacima
Fine o izvršenju proračuna u 2020. godini.
Vrgorac je s udjelom od 8,27 posto i na čelu liste deset
hrvatskih gradova koji su u 2020. godini iz svog proračuna
najviše izdvojili, a prvi je i prema izdvajanju po stanovniku. U
odnosu na prošlu godinu sredstva za obitelj i djecu najviše je
povećao Pakrac izdvojivši 115,68 posto više, piše
Gradonačelnik.hr.
Slijede Županja s 2,95 posto i Novska s 2,65 posto te Nova
Gradiška, Knin, Požega, Pregrada, Pakrac i Vukovar s izdvajanjima
u rasponu od 2,19 do 2,55 posto proračuna i Bakar s izdvojenih
1,84 posto.
U analiziranoj godini Vrgorčani su najviše izdvojili za
demografske mjere i gledamo li izdvajanje per capita ovaj mali
dalmatinski grad za obitelj i djecu dao je tako 415,80 kuna po
glavi, a slijedi ga Novi Vinodolski sa 193,95 kuna te Vukovar sa
193,75 kuna.
Od 137,23 do 169,68 kuna izdvojili su još gradovi Crikvenica,
Bakar, Nova Gradiška, Knin, Cres, Poreč i Novska. Uglavnom se
radi o malim i srednjim gradovima s iznimkom Vukovara kao jedinog
velikog grada na ovoj listi.
Kad je u pitanju povećanje sredstava u odnosu na prethodnu
godinu, prvi je Pakrac čiji je iznos podebljan za 115,68 posto.
Slijedi Mursko Središće s povećanjem od 115,03 posto, a Gospić,
Beli Manastir, Donji Miholjac, Imotski i Komiža redom su povećali
iznos za ravno sto posto u odnosu na 2019. godinu. Čakovec, Stari
Grad i Opuzen uložili su od 55,42 do 98,15 posto više.
Promatramo li povećanje u odnosu na 2017. godinu, opet prednjači
Grad Vrgorac koji je izdvojena sredstava za obitelj i djecu
povisio za 677,17 posto. S 587,70 posto više nego u 2017. godin.
Slijedi Pregrada, Metković je ulaganje povećao za 478,36 posto, a
Opuzen za 423,81 posto. Iznad dvjesto posto sredstva su povećali
Daruvar, Petrinja, Vodice i Slatina, a ostatak liste čini još i
grad Makarska s povećanjem iznad 150 posto.
A na toj listi našao se i jedan grad iz Karlovačke županije, i to
grad Slunj, koji je u 2017. godini izdvajao 151.200 kuna
proračunskih sredstva za obitelj i djecu, a u 2020. godini taj
iznos iznosio je 227.475 kuna.
Istu politiku provodi i aktualna slunjska gradonačelnica Mirjana
Puškarić. Kako je za KAportal početkom godine kazala, pitanje
demografije jedna je od ključnih okosnica gradske politike.
Iz godine u godinu
Grad povećava proračunska sredstva, pa je tako prema građanima
usmjereno niz socijalnih mjera. Samo za
novorođenčad u ovogodišnjem proračunu osigurano je 100 tisuća
kuna, a pojedinačna naknada isplaćuje se u iznosu od 2
tisuće kune za prvo, 3 tisuće kuna za drugo, 5 tisuće kuna za
treće dijete, a za svako daljnje dodatnih 2 tisuće kuna.
Cijeli razgovor možete pročitati
ovdje.