Osnovana je kao jedna od prvih vojnih ljekarni na području Hrvatske
Rijetku obljetnicu ove godine slavi jedna karlovačka – ljekarna! Riječ je, dakako, o ljekarni u Ulici Grgura Ninskog koja danas službeno i nosi naziv “Grgur Ninski”, no starijim Karlovčanima poznata je kao ljekarna “K crnom orlu”.
Ove godine ljekarna puni 300 godina neprekidnog djelovanja (!), iako, što mnogi i ne znaju, nije baš od samog osnivanja bila na tom mjestu.
Osnovana je 1726. godine kao vojna ljekarna, a njena prva lokacija zapravo i nije pouzdano poznata. Iako se u nekim publikacijama može pronaći podatak da je u početku bila na križanju današnje Radićeve i Banjavčićeve ulice, za to nema konkretnih povijesnih potvrda.
Iz Frankopanske na današnju lokaciju
Najranija poznata lokacija ljekarne, koja ima uporište u arhivskim izvorima, današnja je Frankopanska ulica, u kojoj je 1770. godine živio tadašnji ljekarnik Karl Schimmer, koji je u prostorijama svoje kurije držao i ljekarnu.
Iz najranijeg doba ljekarne sačuvan je i brončani mužar za lijekove koji je danas pohranjen u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.
Zapisnik karlovačkog Poglavarstva od 22. svibnja 1778. godine, pak, navodi da je Schimmer preselio na novu adresu, upravo na lokaciji današnje ljekarne, koja tako ima 300-godišnju povijest, ali i gotovo 250-godišnju povijest na istoj lokaciji.
Biljno liječenje
Prvi opis ljekarne i njenog sadržaja potječe iz 1787. godine i navodi sljedeće u opisu:
“Laboratorij je „svijetao, opremljen dimnjakom i peći“ i ima dovoljno laboratorijskog posuđa: retorti, tarionika, lončića za destilaciju i sl. Tvari snažna mirisa poput ambre „čuvaju se odvojeno i posebno su zatvorene“. Prostorija za ljekovito bilje je, doduše, premala, ali je bilje zadovoljavajuće kvalitete i nabavljeno od certificiranog trgovca biljem Franza Polza iz Beča“. Iz biljnog spremišta ulazi se u materijalku za koju se navodi da je „malo preuska“, ali inače dobro organizirana. Tijekom pregleda ispitan je niz pripravaka prema važećim farmakopejskim standardima.
Budući da su metode sintetičke kemije uvedene u farmaciju tek krajem 19. stoljeća, svi lijekovi koji su se koristili bili su isključivo prirodnog podrijetla. Većinom su u upotrebi bile biljne droge, eterična ulja, masna ulja i balzami, ali i neke anorganske soli poput Sal mirabile i soli teških metala poput antimona (Sti-bium diaphoreticum). Tako su pozitivno ocijenjeni (sind gut) kadulja, matičnjak, lavanda, bazga, komorač, peruanski balzam, kora cimetovca, ekstrakt arnike, prašak ipekakuane i rabarbare itd., a eterična ulja mente, cimeta i muškatnog oraha bila su svježa i mirisna.”
Danas su klasični farmaceutski proizvodi, dakako, u prvom planu, no važnost najstarije karlovačke ljekarne nikada nije opala – o tome svjedoči i podatak da je u vrijeme Domovinskog rata imala status ratne ljekarne.
(foto: kafotka.net)
*U ovom broju KAretrovizora korišteni su podaci te fotografija mužara iz znanstvenog članka “Tragom karlovačkoga ljekarništva: Kronologija prve ljekarne K crnom orlu” autora Domagoja Bosiljevca i Suzane Inić.
