Imamo puno pravo reći da stara poslovica kako nesreća nikad ne dolazi nikad nije imala više smisla nego danas. Ne samo što se iza pandemije koronavirusa kojoj ne naziremo kraja krije jednako prijeteća gospodarska kriza sa nesagledivim posljedicama i mogućim pogubnim utjecajem da kućni budžet gotovo svih osim bogataša i visoko rangiranih političara, već nas je pogodio i gadni zemljotres. Već smo se s pravom počeli pitati što je slijedeće, koje su pošasti na redu, udar meteora, najezda skakavaca, pomor stoke…
Dakako, ovo više pripada crnom humoru negoli izglednim mogućnostima, ali da ostanemo u ritmu katastrofa prisjetimo se onog što gradu na četiri rijeke oduvijek realno prijeti, a u zadnje vrijeme sve češće. Dakako, o poplavama je riječ. Ne samo da se ritam njihovih pojava zadnjih godina ubrzao ubrzao nego su poplave zbog evidentnih klimatskih promjena i loših političkih odluka, odnosno pokušaja kanaliziranja rijeka baš svugdje, počele zahvaćati i karlovačka predgrađa uz Koranu i Mrežnicu gdje ih nikada nije bilo.
Ovaj put se prisjećamo druge najveće poplave u Karlovcu tijekom 20. stoljeća nakon one epske iz 1939. godine . Dogodila se krajem 1966. godine i poplavila lijevu i desnu obalu Kupe s vodostajem od 832 centimetra. S obzirom da tada nije bilo zaštitnog zida na Kupi, vodostaj je bio dovoljan da je tada Ulicom Banija bilo lakše prometovati čamcem nego automobilom.
Što se nas tiče, nevolja za ovu godinu je bilo dosta, nadamo se da će se Karlovac kroz 2020. provući barem bez svoje najuobičajenije prirodne katastrofe.
“Poplava”, Karlovački tjednik, 08. prosinca 1966.
Prošli tjedan karlovačku općinu zadesile su katastrofalne poplave, kakve se ne pamte u posljednjih 27 godina. Kupa, Korana, Mrežnica, Dobra i ostale rijeke koje protječu karlovačkom općinom počele su naglo rasti u petak, 2. prosinca poslije podne da bi u nedjelju 4. prosinca bio dostignut maksimalni vodostaj. Kupa kod Karlovca bila je u tom trenutku visoka 832 centimetara preko normale, što je svega 40 centimetara niže od vodostaja Kupe iz 1939. godine kad je grad zadesila najveća poplava u njegovoj gotovo 400-godišnjoj historiji. Posljedice ove poplave bit će dalekosežne, a štete ogromne. Pod vodom je u nedjelju ujutro bilo više od 30.000 hektara zemljišta, više od jedne trećine površine općine Karlovac. Neposredno je bilo ugroženo više od 9000 stanova u kojima živi više od 20.000 stanovnika.
Najviše su stradala nizinska područja u kupskoj dolini, ali najveće štete nanijete su upravo gradskim rajonima i prigradskim naseljima. Kupa je poplavila gradske rajone Baniju, Drežnik, Dubovac i Gazu i prigradska naselja Hrnetić, Novake, Gradac, Selce, Kaštel te nekoliko desetaka sela s obje strane Kupe. U mnoge kuće prodrla je voda tako da je nekoliko stotina porodica moralo biti evakuirano i privremeno smješteno u javnim zgradama i kod znanaca. Putem karlovačke Radio-stanice i Štabu za Obranu od elementarnih nepogoda prijavilo se oko 600 građana koji su bili spremni da prihvate građane koji su morali napustiti svoje stanove.
Najveća opasnost prijetila je industrijskoj zona na Baniji. Desetak poduzeća našlo se ugroženo od vode koja je nadirala i prijetila da poplavi skladišta, tvorničke hale i druge prostorije. Naročito su bila U-grožena poduzeća Konteks, Vunateks, Velebit, Ognjen Prica, Kordun, OTP, Žito-proizvod, DIP, Ivo Marinković, Josip Kraš i druga.
Saobraćaj u Karlovcu i okolici bio je gotovo paraliziran. Sve ceste koje vode iz grada prema selima u kupskoj dolini bile su pod vodom, a jedino prevozno sredstvo bili su čamci. Neko vrijeme bio je prekinut i saobraćaj glavnom cestom Karlovac – Zagreb jer je voda na nekoliko mjesta preplavila cestu. Najopasnije mjesto bilo je kraj tvornice Konteks gdje je preko ceste prelazila prava bujica duboka barem pola metra i široka oko 200 metara…
Pripremio Tihomir Ivka
