Odredbe iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa, u ovom sazivu, u malo više od 4 godine, povrijeđene su u 360 predmeta
Nema odmora za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa,
koje je u četvrtak održalo 182. sjednicu. Saziv Povjerenstva
djeluje od ožujka 2018. i mnogim su dužnosnicima, koji se nisu
vodili načelom da svoj interes ne smiju stavljati ispred onog
javnog, itekako pomrsili račune.
Statistički gledano, kako donosi
DNEVNIK.hr, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa
trenutačno pazi što radi 2635 dužnosnika svih kategorija – od
predsjednika do općinskih načelnika, od članova nadzornih odbora
i uprava državnih tvrtki do upravitelja gradskih ili općinskih
zaklada.
A zbog sukoba interesa, samo tijekom ovoga saziva Povjerenstva,
među ostalima, kažnjeno je 12 ministara, 52 saborska zastupnika,
35 gradonačelnika i 75 općinskih načelnika.
Odredbe iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa, u ovom sazivu,
dakle u malo više od 4 godine, povrijeđene su u 360 predmeta.
Gledamo li strogo statistički, mogli bismo reći da su po dva
dužnosnika svakog tjedna bila u sukobu interesa. Treba naglasiti
da među njima ima i recidivista, odnosno onih koji su zakon
povrijedili više puta.
I dok ove brojke zvuče impresivno, iznos izrečenih sankcija baš i
nije takav. Ukupno će za sve te povrede platiti manje od milijun
kuna. Za sada je od toga naplaćeno tek nešto više od 739 tisuća
kuna jer se kazne plaćaju na rate, a rata ne može iznositi više
od polovine neto plaće.
Treba reći i to da se u nekim predmetima, kada je riječ o
potencijalnom sukobu interesa, ne izriču sankcije nego samo
opomene. Kazne su se s posljednjom izmjenom zakona povećale, ali
i dalje su često smiješne u odnosu na sukob interesa u kojemu su
se dužnosnici našli – od 4000 do maksimalnih 40.000 kuna.
Kažnjava se i nesuradnja s Povjerenstvom, odnosno ne dostavljanje
traženih podataka i to kaznom koja se može kretati od 2000 do
10.000 kuna. Kazne možda nisu velike, ali mogu imati velik
utjecaj pogotovo kada je riječ o najvišim političkim dužnostima.
A pozamašnu statistiku popravili su i dužnosnici iz Karlovačke
županije. Još dok je obavljala dužnost zamjenice župana u
2019. godini, Povjerenstvo je u redovitoj provjeri
imovinskih kartica utvrdilo nesrazmjer u imovini
Martine Furdek Hajdin, koja je u konačnici i platila kaznu od
tri tisuće kuna.
A već više od tri godine Povjerenstvo češlja imovinsku karticu
zamjenice županice
Vesne Hajsan Dolinar i to na temelju prijave zbog sumnje u
mogući nesrazmjer u imovini. Zamjenica je od početka mandata u
2017. godini mijenjala i dopunjavala imovinsku karticu čak osam
puta.
U ovom mandatu na stolu Povjerenstva našla se i imovinska kartica
drugog zamjenika županice Dejana Mihajlovića, i to zbog slučaja
dodjele općinskih poticaja OPG-u u vlasništvu njegova oca, i to u
vrijeme dok je obnašao funkciju načelnika općine Krnjak do 2021.
godine. Prema odluci Povjerenstva, to ga je koštalo obustave
isplate dijela neto mjesečne plaće u ukupnom iznosu od 3 tisuće
kuna.
Posla Povjerenstvu su zadali i bivši gradonačelnika grada Slunja
Jure Katić i načelnik općine Josipdol
Zlatko Mihaljević. Katića, podsjetimo koštalo je sporno
poslovanje cvjećarne u vlasništvu njegove supruge s Gradom, ali i
udjeli u trgovačkom društvu Kordun d.d. U sličnoj situaciji našao
se i Mihaljević, kojeg je Povjerenstvo uhvatilo zbog poslovanje
Općine kojoj je tada bio na čelu s tvrtkom Ceste Karlovac u kojoj
je pak dioničar.
Najdalje je došao pak slučaj bivše gradonačelnice Ozlja, Gordane
Lipšinić. Pravorijek je donio Visoki upravni sud RH, i ujedno
samo potvrdio činjenično stanje koje je utvrdilo
Povjerenstvo i Upravni sud, a odnosi se na sporno poslovanje
Grada Ozlja i tvrtke u vlasništvu njezina supruga. To je bivšu
gradonačelnicu “koštalo” 10 tisuća kuna i cijelog žalbenog
postupka.